1, 2. (a) Zašto trebamo odvojiti vrijeme za duboko razmišljanje? (b) Što znači duboko razmišljati?

KAO učenici Isusa Krista trebali bismo itekako voditi računa o svom odnosu s Bogom i motivu iz kojeg mu služimo. Međutim, danas većina ljudi živi tako brzim tempom da nema vremena za duboko razmišljanje. Potpuno je zaokupljena materijalizmom, kupovanjem i besmislenom težnjom za užicima. Kako možemo izbjeći takvo isprazno postupanje? Kao što svaki dan određeno vrijeme trošimo na neke bitne stvari, naprimjer jedenje i spavanje, tako bismo svaki dan trebali pronaći vremena za duboko razmišljanje o Jehovinim djelima i postupcima (5. Mojsijeva 8:3; Matej 4:4).

² Da li ikada provodiš vrijeme u razmišljanju? Što znači duboko razmišljati? Duboko razmišljati znači usredotočiti misli na nešto, promišljati o tome u miru, pomno i temeljito. Što nam to govori?

3. S čim je izravno povezan duhovni napredak?

³ U prvom redu, to bi nas trebalo podsjetiti na ono što je apostol Pavao napisao svom suradniku Timoteju: “Dok ne dođem, posveti se javnom čitanju, pobuđivanju, poučavanju. (...) Promišljaj o tim stvarima; budi zaokupljen njima, da tvoj napredak bude svima očit.” Da, trebao je uslijediti napredak, a Pavlove riječi pokazuju da je postojala izravna veza između promišljanja o duhovnim stvarima i postizanja napretka. Isto je i danas. Da bismo osjetili radost koju donosi duhovni napredak, i mi moramo ‘promišljati’ o stvarima koje su povezane s Božjom Riječi i ‘biti zaokupljeni’ njima (1. Timoteju 4:13-15).

4. Koja pomoćna sredstva možeš koristiti kako bi redovito razmišljao o Jehovinoj Riječi?

⁴ Koje je za tebe najbolje vrijeme za duboko razmišljanje ovisi o tebi i vremenskom rasporedu tvoje obitelji. Mnogi rano ujutro razmišljaju o određenom biblijskom retku koji pročitaju u brošurici Svakodnevno razmatranje Svetog pisma. Zapravo, oko 20 000 volontera u betelskim domovima diljem svijeta dan započinje tako što 15 minuta razmatra biblijski redak predviđen za taj dan. I premda svako jutro samo nekoliko članova betelske obitelji ima komentar, ostali razmišljaju o onome što se govori i čita. Drugi Jehovini svjedoci o Jehovinoj Riječi razmišljaju dok putuju na posao. Oni slušaju čitanje Biblije i časopisa Kula stražara ili Probudite se! na audiokasetama, a one su dostupne na nekim jezicima. Mnoge domaćice čine to isto dok obavljaju kućanske poslove. Svi oni zapravo oponašaju psalmista Azafa, koji je napisao:  “Pamtim djela Jah; pamtim prijašnje čudo tvoje. Mislio sam o svim djelima tvojim, razmišljao o radnji tvojoj” (Psalam 77:11, 12).

5. Zašto nam osobni studij treba biti važan?

⁵ U ovom modernom dobu u kojem dominiraju televizija, videofilmovi i kompjuter čitanje je postalo prilično, ako ne i sasvim nepopularno. To nipošto ne bi smio biti slučaj s Jehovinim svjedocima. Uostalom, čitanje Biblije je aktivnost koja nam omogućava da ostanemo povezani s Jehovom. Prije mnogo tisuća godina Jozua je naslijedio Mojsija i postao izraelski vođa. Da bi imao Jehovin blagoslov, morao je čitati Božju Riječ (Jozua 1:8; Psalam 1:1, 2). To je i danas potrebno. No zbog oskudnog obrazovanja neki teško čitaju ili im je to naporno. Što nam onda može pomoći da zavolimo čitanje i proučavanje Božje Riječi? Odgovor možemo pronaći u riječima kralja Salamuna koje su zapisane u Pričama Salamunovim 2:1-6. Otvori svoju Bibliju i pročitaj te retke, a potom ćemo ih zajedno razmotriti.

6. Koji stav trebamo imati prema spoznaji o Bogu?

⁶ Najprije nas se potiče na sljedeće: “Sine moj, ako primiš riječi moje, i zapovijedi moje sahraniš kod sebe, da pazi uho tvoje na mudrost, i prigneš srce svoje k razumu...” (Priče Salamunove 2:1, 2). Što učimo iz ovih riječi? To da svatko od nas pojedinačno ima odgovornost proučavati Božju Riječ. Zapazi uvjet koji se spominje: “Ako primiš riječi moje.” To je uvjet koji se slabo ispunjava jer većina ljudi ne obraća pažnju Božjoj Riječi. Da bismo uživali u proučavanju Božje Riječi, moramo biti spremni prihvatiti Jehovine riječi i prema njima se odnositi kao prema blagu koje ne želimo izgubiti. Nikada ne bismo smjeli dozvoliti da nas svakodnevna rutina toliko zaokupi ili odvuče našu pažnju da izgubimo interes za Božju Riječ ili da čak počnemo sumnjati u nju (Rimljanima 3:3, 4).

7. Zašto bismo kad god je to moguće trebali biti prisutni na kršćanskim sastancima i pratiti ih?

⁷ Da li zaista ‘pazimo’ i pažljivo slušamo kad se na našim kršćanskim sastancima objašnjava Božju Riječ? (Efežanima 4:20, 21). Da li ‘prignemo srce’ kako bismo stekli razum, odnosno razbor? Možda govornik nije najiskusniji, no dok god razmatra Božju Riječ, zaslužuje da ga pažljivo pratimo. Naravno, da bismo obratili pažnju Jehovinoj mudrosti, moramo biti na kršćanskim sastancima kad god je to moguće (Priče Salamunove 18:1). Zamisli koliko bi razočaran bio netko da je propustio sastanak u gornjoj sobi u Jeruzalemu na Pentekost 33. n. e.! Istina, naši sastanci nisu upečatljivi kao taj, ali na njima se razmatra Bibliju, naš glavni udžbenik. Stoga nam svaki sastanak može biti pravi blagoslov ako slušamo što se govori i pratimo retke u svojim Biblijama (Djela apostolska 2:1-4; Hebrejima 10:24, 25).

8, 9. (a) Što je neophodno za osobni studij? (b) Kako bi usporedio vrijednost zlata i stjecanje spoznaje o Bogu?

⁸ Mudri kralj Salamun dalje kaže: “Ako prizoveš mudrost, i k razumu podigneš glas svoj...” (Priče Salamunove 2:3). Na kakav nas stav asociraju ove riječi? Da, govore o iskrenoj želji za razumijevanjem Jehovine Riječi! One se odnose na to da je osoba spremna proučavati i da joj je pritom cilj steći razbor, uočiti što je Jehovina volja. To, naravno, zahtijeva trud, što nas vodi do sljedećih Salamunovih riječi i usporedbe (Efežanima 5:15-17).

⁹ On nastavlja: “Ako [razboritost] ustražiš kao srebro, i kao sakriveno blago ako dobro ustražiš...” (Priče Salamunove 2:4). To nas podsjeća na rad u rudnicima u kojima su ljudi stoljećima tragali za takozvanim plemenitim metalima, to jest srebrom i zlatom. Ubijali su druge da bi se domogli zlata. Neki su čitav svoj život posvetili potrazi za zlatom. No kakvu zapravo vrijednost ima zlato? Da si  se izgubio u pustinji i da umireš od žeđi, što bi više volio: zlatnu polugu ili čašu vode? Unatoč tome, s kakvim su samo žarom ljudi tražili zlato čija se umjetna vrijednost stalno mijenja! * S koliko tek više gorljivosti trebamo tražiti mudrost, razboritost te upoznavati Boga i njegovu volju! No kakve koristi imamo od te potrage? (Psalam 19:7-10; Priče Salamunove 3:13-18).

10. Što možemo naći ako proučavamo Božju Riječ?

¹⁰ Salamun nastavlja svoje izlaganje: “Tada ćeš razumjeti strah Jehovin, i poznanje Božje naći ćeš” (Priče Salamunove 2:5). Uistinu divna misao — mi grešni ljudi možemo naći ‘spoznaju o Bogu’, Jehovi, Svevišnjem Gospodaru svemira! (Psalam 73:28; Djela apostolska 4:24). Filozofi i takozvani mudri ljudi svijeta stoljećima otkrivaju tajne života i svemira. Međutim, ‘spoznaju o Bogu’ nisu uspjeli pronaći. Zašto? Iako je tisućama godina dostupna u Božjoj Riječi, Bibliji, oni je zanemaruju tvrdeći da je prejednostavna te je stoga ne prihvaćaju i ne razumiju (1. Korinćanima 1:18-21).

11. Koje su neke od koristi osobnog studija?

¹¹ Evo još jednog poticaja koji navodi Salamun: “Jehova daje mudrost, iz njegovih usta dolazi znanje i razum” (Priče Salamunove 2:6). Jehova rado i velikodušno daje mudrost, znanje i razbor svima koji su spremni tragati za njima. Sigurno imamo razloga da cijenimo osobno proučavanje Božje Riječi iako ono zahtijeva trud, discipliniranost i žrtvu. Ali mi barem imamo tiskanu Bibliju i ne moramo je sami prepisivati kao što su morali neki u drevno doba! (5. Mojsijeva 17:18, 19).

12. Koji bi trebao biti naš motiv dok stječemo spoznaju o Bogu?

¹² S kojim bismo motivom trebali proučavati? Da bi izgledalo da smo bolji od drugih? Da bismo se razmetali većom spoznajom? Da bismo takoreći postali hodajuće biblijske enciklopedije? Ne. Cilj nam je da svojim govorom i postupcima dokažemo da smo  kršćani, da smo uvijek spremni pomoći drugima, pružajući im okrepu kao što je to činio i Krist (Matej 11:28-30). Apostol Pavao je upozorio: “Spoznaja nadima, a ljubav izgrađuje” (1. Korinćanima 8:1). Stoga bismo trebali imati isti ponizan stav kakav je imao Mojsije kad je rekao Jehovi: “Pokaži mi put svoj, da te poznam i nađem milost pred tobom” (2. Mojsijeva 33:13). Da, spoznaju bismo trebali stjecati zato da ugodimo Bogu, a ne da zadivimo ljude. Trebali bismo hoditi dostojno Boga i biti njegovi ponizni sluge. Kako možemo ostvariti taj cilj?

13. Što osoba treba činiti da bi bila Božji sluga koji hodi dostojno njega?

¹³ Pavao je savjetovao Timoteja o tome kako ugoditi Bogu kad je rekao: “Daj sve od sebe da se pokažeš pred Bogom kao prokušan, kao radnik koji se nema čega stidjeti, koji se ispravno služi riječju istine” (2. Timoteju 2:15). Izraz ‘ispravno se služiti’ dolazi od grčke glagolske složenice čije je izvorno značenje “ravno rezati”, odnosno ‘rezati ispravno’ (Duda-Fućak). Neki izučavatelji kažu da to prenosi misao o krojaču koji reže tkaninu prema kroju, o poljoprivredniku koji povlači plugom brazde u polju i tako dalje. U svakom slučaju, ono što se na koncu želi dobiti mora biti točno ili ispravno. Poanta je u tome da je Timotej mogao biti Božji sluga koji hodi dostojno njega i kojeg on odobrava samo ako bi ‘dao sve od sebe’ kako bi bio siguran da je njegovo poučavanje i vladanje u skladu s riječju istine (1. Timoteju 4:16).

14. Kako naš osobni studij treba utjecati na naše postupke i riječi?

¹⁴ Pavao je isto to rekao kad je poticao sukršćane u Kolosima da ‘hode dostojno Jehove, tako da mu potpuno ugode’, a mogli su mu ugoditi tako da ‘donose plod u svakom dobrom djelu i rastu u točnoj spoznaji o Bogu’ (Kološanima 1:10). Pavao povezuje to da smo dostojni Jehove s ‘donošenjem ploda u svakom dobrom djelu’ te s ‘rastom u točnoj spoznaji o Bogu’. Drugim riječima, ono što Jehova smatra važnim nije samo koliko cijenimo spoznaju već i koliko temeljito primjenjujemo Božju Riječ u svojim postupcima i riječima (Rimljanima 2:21, 22). To znači da naš osobni studij mora utjecati na naše razmišljanje i vladanje ako želimo ugoditi Bogu.

15. Kako možemo zaštititi i kontrolirati svoj um i misli?

¹⁵ U današnje vrijeme Sotona je odlučan uništiti našu duhovnost tako što vodi bitku u kojoj utječe na naš um (Rimljanima 7:14-25). Stoga moramo zaštititi i kontrolirati svoj um i svoje misli da bismo se dokazali dostojnima našeg Boga, Jehove. U tome nam pomaže ‘spoznaja o Bogu’ koja može ‘zarobiti svaku misao da bismo je učinili poslušnom Kristu’. To je razlog više da poklonimo pažnju svakodnevnom proučavanju Biblije dok se trudimo odstraniti sebične, tjelesne misli iz svog uma (2. Korinćanima 10:5).

16. Kako možemo izvući korist iz Jehovinog poučavanja?

¹⁶ Jehovine pouke koriste nam u duhovnom i fizičkom pogledu. One nisu suhoparna,  teorijska učenja o Bogu. Stoga čitamo: “Ja sam Jehova Bog tvoj koji te učim da bi napredovao, vodim te putem kojim treba da ideš” (Izaija 48:17). Kako nas Jehova vodi putem koji je nama na korist? Prije svega, imamo njegovu nadahnutu Riječ, Bibliju. Ona je naš glavni udžbenik na koji se uvijek oslanjamo. Zato je dobro pratiti program na kršćanskim sastancima i tražiti retke u svojoj Bibliji. Pozitivan ishod toga može se vidjeti u izvještaju o etiopskom eunuhu, zapisanom u 8. poglavlju Djela apostolskih.

17. Što se dogodilo u slučaju etiopskog eunuha, i što to pokazuje?

¹⁷ Etiopski eunuh bio je osoba koja se obratila na judaizam. Iskreno je vjerovao u Boga i proučavao je Pisma. Putujući u svojim kolima čitao je tekst Izaije kad je Filip potrčao uz njih i upitao ga: “Razumiješ li zapravo to što čitaš?” Što je eunuh odgovorio? “‘Pa kako bih mogao ako me tko ne uputi?’ I zamolio je Filipa da se popne i sjedne s njim.” Potom je Filip, vođen svetim duhom, pomogao eunuhu da razumije Izaijino proročanstvo (Djela apostolska 8:27-35). Što to pokazuje? Da nije dovoljno da sami čitamo Bibliju. Jehova, služeći se svojim duhom, koristi razred vjernog i razboritog roba da nam pomogne razumjeti njegovu Riječ u pravo vrijeme. Kako nam razred roba pomaže? (Matej 24:45-47; Luka 12:42).

18. Kako nam pomaže vjerni i razboriti rob?

¹⁸ Iako se razred roba naziva ‘vjernim i razboritim’, Isus za njega nije rekao da je nepogrešiv. Tu grupu vjerne pomazane braće sačinjavaju nesavršeni kršćani. Čak i uz najbolje namjere znaju pogrešno prosuditi stvari, a to se ponekad dešavalo i takvoj grupi muževa u prvom stoljeću (Djela apostolska 10:9-15; Galaćanima 2:8, 11-14). Međutim, oni imaju ispravan motiv i Jehova ih koristi kako bismo imali biblijsku literaturu pomoću koje izgrađujemo svoju vjeru u Božju Riječ i njegova obećanja. Glavna publikacija za osobno proučavanje koju nam je dao taj rob je Sveto pismo prema prijevodu Novi svijet. Ono sada, što u cijelosti što djelomično, postoji na 42 jezika, a tiskano je 114 milijuna primjeraka u nekoliko izdanja. Kako ga možemo kvalitetno koristiti tokom osobnog studija? (2. Timoteju 3:14-17).

19. Što sve sadrži prijevod Novi svijet — s referencama koji se može koristiti tokom osobnog studija?

¹⁹ Uzmimo kao primjer Sveto pismo prema prijevodu Novi svijet — s referencama. Ono sadrži stupce s paralelnim recima, fusnote, “Indeks biblijskih riječi” i “Indeks riječi iz fusnota” u kojima se nalazi sažeti abecedni popis riječi, a sadrži i “Dodatak” s opsežno obrađene 43 teme, u kojemu se nalaze  zemljopisne karte i tablice. Isto tako, ima i “Uvod” u kojem su navedeni mnogi izvori koji su korišteni prilikom izrade tog jedinstvenog prijevoda Biblije. Ako ta Biblija postoji na jeziku koji razumiješ, svakako se dobro upoznaj sa svim što sadrži i koristi se tim. U svakom slučaju, Biblija treba biti temelj našeg proučavanja, a prijevod Novi svijet pravilno ističe Božje ime naglašavajući vladavinu Božjeg Kraljevstva (Psalam 149:1-9; Danijel 2:44; Matej 6:9, 10).

20. Na koja pitanja o osobnom studiju trebamo dobiti odgovor?

²⁰ Možda se pitamo: ‘Koju još pomoć trebamo da bismo razumjeli Bibliju? Kako možemo naći vremena za osobni studij? Kako naše proučavanje može biti kvalitetnije? Kako ono treba utjecati na druge?’ Sljedeći članak govorit će o tim važnim aspektima našeg kršćanskog napretka.