1, 2. (a) Što se može reći o Pompejima i Herkulaneju? (b) Koje su upozorenje zanemarili mnogi stanovnici Pompeja i Herkulaneja, i s kakvim rezultatom?

U PRVOM stoljeću naše ere Pompeji i Herkulanej bila su dva bogata rimska grada smještena u podnožju planine Vezuv. Oni su bili popularno odmaralište za bogate Rimljane. U njihove je amfiteatre moglo stati preko tisuću gledalaca, a u Pompejima je postojao veliki amfiteatar koji je mogao primiti skoro cijeli grad. Tokom iskapanja Pompeja pronađeno je 118 gostionica, od kojih su neke služile kao kockarnice i javne kuće. Nemoral i materijalizam uzimali su maha, o čemu svjedoče oslikani zidovi i drugi ostaci.

² Dvadeset četvrtog kolovoza 79. n. e. počela je erupcija vulkana na planini Vezuv. Vulkanolozi smatraju da prva erupcija koja je sasula lavu i pepeo na ta dva grada mnoge vjerojatno nije spriječila da pobjegnu iz njih. Da, mnogi su izgleda pobjegli. No drugi koji su podcijenili opasnost ili zanemarili znakove upozorenja odlučili su ostati. A onda se, otprilike u ponoć, na Herkulanej sručila sva sila vrelih plinova, lave i komada stijena, a svi stanovnici koji su ostali u gradu ugušili su se. Sljedećeg dana, rano ujutro, slično je bilo sa svima koji su se nalazili u Pompejima. Uistinu tragičan kraj za sve koji nisu obratili pažnju znakovima upozorenja!

3. Koja sličnost postoji između uništenja Jeruzalema te Pompeja i Herkulaneja?

³ Grozan kraj Pompeja i Herkulaneja nije ni približno strašan kao katastrofalno uništenje Jeruzalema, do kojeg je došlo devet godina prije toga, premda su taj kobni događaj izazvali ljudi. Opisuje ga se kao “jednu od najgorih opsada u čitavoj povijesti”, a navodno je život izgubilo više od milijun Židova. Međutim, poput katastrofe u Pompejima i Herkulaneju, uništenje Jeruzalema nije uslijedilo bez upozorenja.

4. Koji je proročanski znak Isus dao kako bi upozorio svoje sljedbenike da je kraj sustava stvari blizu, i kako se on najprije ispunio u prvom stoljeću?

⁴ Isus Krist je prorekao razorenje tog grada i događaje koji će prethoditi tome — uznemirujuća zbivanja kao što su ratovi, nestašica hrane, potresi i bezakonje. Pojavit će se lažni proroci, ali dobra vijest o Božjem Kraljevstvu propovijedat će se diljem svijeta (Matej 24:4-7, 11-14). Iako Isusove riječi imaju glavno ispunjenje u današnjem vremenu, u ono su se vrijeme ispunile u malome. Povijest svjedoči o velikoj gladi u Judeji (Djela apostolska 11:28). Židovski povjesničar Josip Flavije izvještava o potresu na području Jeruzalema kratko prije razorenja tog grada. Kako se bližio kraj Jeruzalema, dolazilo je do čestih ustanaka, ratovanja između židovskih političkih frakcija i do masakra u nekoliko gradova u kojima su zajedno živjeli Židovi i ne-Židovi. Usprkos tome, dobra vijest o Kraljevstvu propovijedala se “u svem stvorenju koje je pod nebom” (Kološanima 1:23).

5, 6. (a) Koje su se Isusove proročanske riječi ispunile 66. n. e.? (b) Kako to da je poginulo tako puno ljudi kad je Jeruzalem na koncu osvojen 70. n. e.?

⁵ Nakon nekog vremena Židovi su se 66. n. e. pobunili protiv Rima. Kad je Cestije  Gal poveo vojsku u opsadu Jeruzalema, Isusovi su se sljedbenici sjetili njegovih riječi: “Kad vidite Jeruzalem opkoljen utaborenim vojskama, tada znajte da se približilo njegovo opustošenje. Tada neka oni koji su u Judeji bježe u gore, a oni koji su usred njega neka ga napuste, a oni koji su u selima neka ne ulaze u njega” (Luka 21:20, 21). Došao je čas da napuste Jeruzalem — ali kako? Gal je neočekivano povukao svoju vojsku i tako su kršćani u Jeruzalemu i Judeji imali priliku poslušati Isusove riječi te pobjeći u gore (Matej 24:15, 16).

⁶ Četiri godine nakon toga, otprilike u vrijeme Pashe, rimska se vojska vratila pod vodstvom generala Tita, koji je čvrsto odlučio okončati pobunu Židova. Njegova je vojska opkolila Jeruzalem i sagradila “utvrđenje od zašiljenih stupova”, zbog čega je bijeg bio nemoguć (Luka 19:43, 44). Iako su znali da može izbiti rat, Židovi iz cijelog Rimskog Carstva krenuli su u Jeruzalem na proslavu Pashe. A tada su se našli u nezavidnom položaju. Prema riječima Josipa Flavija većina žrtava rimske opsade bili su ti bespomoćni posjetioci. * Kad je Jeruzalem na koncu osvojen, otprilike sedmina svih Židova u Rimskom Carstvu više nije postojala. Razorenje Jeruzalema i njegovog hrama značilo je kraj židovske države i židovskog vjerskog sustava temeljenog na Mojsijevom zakonu * (Marko 13:1, 2).

7. Zašto su vjerni kršćani preživjeli razorenje Jeruzalema?

⁷ Godine 70. n. e. židovski kršćani u Jeruzalemu mogli su biti ubijeni ili zarobljeni zajedno s ostalima iz tog grada. Međutim, povijesni dokazi pokazuju da su poslušali upozorenje koje im je Isus dao 37 godina prije toga. Napustili su grad i više se nisu vraćali.

8. Kakvu je potrebu Petar uvidio, i koje je Isusove riječi vjerojatno imao na umu?

⁸ Danas se bliži mnogo dalekosežnije uništenje kada će biti dokrajčen čitav ovaj sustav stvari. Šest godina prije razorenja Jeruzalema apostol Petar dao je važan i pravovremeni savjet koji se naročito tiče kršćana našeg vremena: Budite budni! Petar je uvidio da kršćani trebaju buditi svoje “sposobnosti jasnog razmišljanja” kako ne bi zanemarili “zapovijedi Gospodina”, Isusa Krista (2. Petrova 3:1, 2). Kad je poticao kršćane da budu budni, Petar je vjerojatno imao na umu riječi koje je čuo od Isusa, a koje je on uputio svojim apostolima nekoliko dana prije svoje smrti: “Pazite, budite budni, jer ne znate kada nastupa određeno vrijeme” (Marko 13:33).

9. (a) Koji su opasni stav neki razvili? (b) Zašto je skeptičan stav naročito opasan?

 ⁹ Danas neki podrugljivo pitaju: “Gdje je ta njegova obećana prisutnost?” (2. Petrova 3:3, 4). Ti pojedinci očito smatraju da se situacija zapravo nije ni promijenila, već da je sve ostalo isto od stvaranja svijeta. Opasno je imati takav skeptičan stav. Sumnje mogu oslabiti naš osjećaj hitnosti i navesti nas da počnemo udovoljavati isključivo vlastitim željama (Luka 21:34). Osim toga, kao što Petar kaže, ti rugači zaboravljaju potop Noinih dana kada je uništen cijeli sustav stvari. Situacija se tada itekako promijenila! (1. Mojsijeva 6:13, 17; 2. Petrova 3:5, 6).

10. Kojim riječima Petar ohrabruje one koji su možda postali nestrpljivi?

¹⁰ Petar pomaže svojim čitaocima da razvijaju strpljenje podsjećajući ih zašto Bog često ne kreće odmah u akciju. Petar najprije kaže: “Jedan dan kod Jehove [je] kao tisuću godina i tisuću godina kao jedan dan” (2. Petrova 3:8). Budući da Jehova oduvijek postoji, on može uzeti u obzir sve činioce i odrediti kada je najbolje vrijeme da se nešto poduzme. Nadalje, Petar govori da Jehova želi da se svi ljudi pokaju. Božje strpljenje znači spasenje mnogima koji bi izgubili život kad bi on naglo nešto poduzeo (1. Timoteju 2:3, 4; 2. Petrova 3:9). Međutim, Jehovino strpljenje ne znači da on nikada ništa neće poduzeti. “Jehovin dan doći će kao lopov”, kaže Petar (2. Petrova 3:10).

11. Što će nam pomoći da duhovno ostanemo budni, i kako će to takoreći ‘požuriti’ Jehovin dan?

¹¹ Vrijedno je zapaziti usporedbu koju Petar koristi. Lopove nije lako uhvatiti, ali stražar koji ostane budan cijelu noć prije će primijetiti lopova nego onaj koji svako toliko zadrijema. Što će stražaru pomoći da ostane  budan? Pa lakše će mu biti ako se kreće nego ako cijelu noć sjedi. Slično tome, ako ostanemo duhovno aktivni, to će nam pomoći da ostanemo budni kao kršćani. Stoga nas Petar potiče da budemo zaposleni u “djelima koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu” (2. Petrova 3:11). To će nam pomoći da i dalje ‘čvrsto držimo u mislima prisutnost Jehovinog dana’. Grčku riječ prevedenu s ‘čvrsto držati u mislima’ doslovno se može prevesti s “požurujući” (2. Petrova 3:12; Rupčić). Istina, mi ne možemo promijeniti Jehovin vremenski raspored. Njegov će dan doći u vrijeme koje on odredi. No period od sada pa do tog trenutka puno će nam prije proći ako smo zaposleni u njegovoj službi (1. Korinćanima 15:58).

12. Kako za nas kao pojedince Jehovina strpljivost može biti prednost?

¹² Dakle, sve koji smatraju da Jehovin dan kasni potiče se da poslušaju Petrov savjet i strpljivo čekaju da dođe vrijeme koje je Jehova odredio. A vrijeme koje nam zahvaljujući Božjoj strpljivosti još uvijek stoji na raspolaganju možemo mudro iskoristiti. Naprimjer, možemo razvijati važne kršćanske osobine i prenositi dobru vijest još mnogima koji je inače ne bi čuli. Ako ostanemo budni, Jehova će nas na kraju ovog sustava stvari naći “bez mrlje i bez ljage i u miru” (2. Petrova 3:14, 15). Bit će to pravi blagoslov za nas!

13. Koje su Pavlove riječi upućene kršćanima u Solunu naročito prikladne danas?

¹³ I Pavao u svom prvom pismu kršćanima u Solunu govori o tome da je potrebno ostati budan. On savjetuje: “Nemojmo spavati kao ostali, nego ostanimo budni i budimo trezveni” (1. Solunjanima 5:2, 6). To je zaista neophodno činiti danas, kada je uništenje čitavog svjetskog sustava stvari sve bliže! Obožavatelji Jehove žive u svijetu nezainteresiranom za duhovne stvari i to može utjecati na njih. Zato Pavao savjetuje: “Budimo trezveni i imajmo na sebi prsni oklop vjere i ljubavi i kao kacigu nadu spasenja” (1. Solunjanima 5:8). Redovito proučavanje Božje Riječi i druženje s našom braćom na sastancima pomoći će nam da primijenimo Pavlov savjet i sačuvamo osjećaj hitnosti (Matej 16:1-3).

14. Koje brojke pokazuju da mnogi danas uvažavaju Petrov savjet da ostanu budni?

¹⁴ Ima li mnogo osoba koje uvažavaju nadahnuti savjet da ostanu budne? Ima. Tokom 2002. službene godine najveći broj objavitelja bio je 6 304 645 — a to je porast od 3,1 posto u odnosu na 2001. godinu. Oni su dokazali da su duhovno budni tako što su 1 202 381 302 sata proveli u svjedočenju drugima o Božjem Kraljevstvu. Za njih ta aktivnost nije nešto što čine tek reda radi. To im je glavna stvar u životu. Stav mnogih od njih vidljiv je na primjeru Eduarda i Noemi iz Salvadora.

15. Koje iskustvo iz Salvadora pokazuje da su mnogi ostali duhovno budni?

¹⁵ Prije nekoliko godina Eduardo i Noemi uzeli su k srcu Pavlove riječi: “Mijenja se scena ovog svijeta” (1. Korinćanima 7:31). Pojednostavili su svoj život i stupili u punovremenu pionirsku službu. Nakon određenog vremena bili su blagoslovljeni na mnoge načine, a čak su služili u pokrajinskoj i oblasnoj službi. Iako se suočavaju s teškim problemima, Eduardo i Noemi uvjereni su da su donijeli ispravnu odluku kad su se odrekli materijalnog blagostanja kako bi započeli s punovremenom službom. U Salvadoru mnogi od 29 269 objavitelja — uključujući i 2 454 pionira — pokazuju sličan samopožrtvovan duh, a to je jedan od razloga zašto u toj zemlji ima 2 posto više objavitelja nego prošle godine.

16. Kakav je stav pokazao jedan mladi brat iz Obale Bjelokosti?

 ¹⁶ U Obali Bjelokosti isti stav pokazao je mladi kršćanin koji je podružnici napisao: “Služim kao sluga pomoćnik. Ali ne mogu reći braći da budu pioniri ako sam ne dajem dobar primjer. Zato sam ostavio dobro plaćeni posao i počeo raditi privatno kako bih imao više vremena za službu.” Taj je mladić bio jedan od 983 pionira, koliko ih služi u Obali Bjelokosti, koja je prošle godine imala 6 701 objavitelja, a to je porast od 5 posto.

17. Kako je jedna djevojka iz Belgije pokazala da se ne plaši predrasuda?

¹⁷ Netrpeljivost, predrasude i diskriminacija još uvijek stvaraju probleme za 24 961 objavitelja Kraljevstva u Belgiji. Usprkos tome, oni su revni i ne daju se zastrašiti. Kad je jedna šesnaestogodišnja djevojka, koja je Jehovin svjedok, na satu etike čula da ih se opisuje kao sektu, zamolila je da kaže kako oni na to gledaju. Pomoću videokasete Jehovini svjedoci — organizacija iza imena i brošure Jehovini svjedoci — tko su oni? objasnila je tko su zapravo Jehovini svjedoci. Svi su rado poslušali to što je govorila, a narednog su tjedna učenici pisali test u kojem su se sva pitanja ticala kršćanske religije Jehovinih svjedoka.

18. Što dokazuje da objavitelje u Argentini i Mozambiku ekonomski problemi nisu spriječili da služe Jehovi?

¹⁸ Većina kršćana u ovim se posljednjim danima suočava s ozbiljnim problemima. Pa ipak, oni se trude da ih ništa ne ometa u njihovoj aktivnosti. Unatoč općepoznatim ekonomskim problemima, Argentina je prošle godine izvijestila najveći broj objavitelja od 126 709 Jehovinih svjedoka. U Mozambiku još uvijek vlada siromaštvo. Pa ipak, 37 563 osobe sudjelovale su u djelu propovijedanja, a to je porast od 4 posto. Mnogi u Albaniji vode težak život, ali unatoč tome, ta je zemlja izvijestila lijep porast od 12 posto, tako da sada ima najveći broj od 2 708 objavitelja. Očito je da teški uvjeti ne predstavljaju nikakvu zapreku Jehovinom duhu ako njegovi sluge Kraljevstvo stavljaju na prvo mjesto (Matej 6:33).

19. (a) Koji dokaz postoji da ima još mnogo osoba nalik ovcama koje gladuju za biblijskom istinom? (b) Koji još podaci iz godišnjeg izvještaja pokazuju da su Jehovini sluge duhovno budni? (Vidi tabelu na stranicama 12-15.)

¹⁹ Prošle se godine diljem svijeta svaki mjesec vodilo prosječno 5 309 289 biblijskih studija, a to je pokazatelj da još mnoge osobe nalik ovcama gladuju za biblijskom istinom. Od novog najvećeg broja prisutnih na Spomen-svečanosti, naime 15 597 746, većina još uvijek aktivno ne služi Jehovi. Neka bi njihova spoznaja i ljubav prema Jehovi i bratstvu sve više rasle. Divno je vidjeti da “veliko mnoštvo” ‘drugih ovaca’ i dalje donosi plod dok zajedno sa svojom duhom pomazanom braćom služe Stvoritelju “dan i noć u njegovom hramu” (Otkrivenje 7:9, 15; Ivan 10:16).

20. Što učimo iz primjera Lota i njegove žene?

²⁰ Dakako, čak i vjerni Božji sluge mogu nakratko izgubiti osjećaj hitnosti. Prisjeti se Abrahamovog nećaka Lota. Došla su mu dva  anđela u posjet i rekla da će Bog uništiti Sodomu i Gomoru. Ta vijest nije iznenadila Lota jer je njega “teško pogađalo što su se ljudi koji prkose zakonu upuštali u raspušteno vladanje” (2. Petrova 2:7). No, kad su dva anđela došla da ga izvedu iz Sodome, on je ‘oklijevao’. Anđeli su njega i njegovu obitelj gotovo morali odvući iz grada. Zatim je Lotova žena zanemarila upozorenje anđela da se ne okreće. Zbog svoje neodlučnosti izgubila je život (1. Mojsijeva 19:14-17, 26, St). “Sjetite se Lotove žene”, upozorio je Isus (Luka 17:32).

21. Zašto je sada kao nikada prije važno da budemo budni?

²¹ Katastrofa u Pompejima i Herkulaneju, događaji vezani za razorenje Jeruzalema te primjer potopa Noinih dana i Lota pokazuju koliko je važno ozbiljno shvatiti upozorenja. Kao Jehovini sluge mi prepoznajemo znak vremena kraja (Matej 24:3). Odvojili smo se od krive religije (Otkrivenje 18:4). Poput kršćana iz prvog stoljeća, trebamo ‘čvrsto držati u mislima prisutnost Jehovinog dana’ (2. Petrova 3:12). Da, moramo biti budni kao nikada prije! Koje korake možemo poduzeti, i koje osobine razvijati da bismo ostali budni? O tome će govoriti sljedeći članak.