1. Zbog čega je blagost izuzetna osobina?

BLAGA klima je ugodna. Kad je čovjek blag ili ima blagu narav, u njegovom se društvu ugodno osjećamo. S druge strane, “blag jezik i kost će prelomiti”, rekao je mudri kralj Salamun (Priče Salamunove 25:15, Grubišić). Blagost je izuzetna osobina koja ukazuje kako na nešto ugodno tako i na nešto snažno.

2, 3. Koja veza postoji između blagosti i svetog duha, i o čemu ćemo govoriti u ovom članku?

² Apostol Pavao je blagost ubrojio među ‘plodove duha’ o kojima čitamo u Galaćanima 5:22, 23. Grčku riječ koja je u prijevodu Novi svijet u 23. retku prevedena s “blagost” često se prevodi s “krotkost”. Zapravo, u većini drugih jezika teško je pronaći točan ekvivalent za tu grčku riječ jer se izvorni izraz ne odnosi na obzirnost ili krotkost koju se pokazuje tek forme radi, već na istinsku blagost i dobrotu; on ne ukazuje na nečiji način ponašanja, već na stanje uma i srca osobe.

³ Da bismo jasnije shvatili što je blagost i koliko je bitna, razmotrit ćemo četiri biblijska primjera (Rimljanima 15:4). Tako nećemo samo saznati što označava ta osobina nego i kako je možemo steći te pokazivati u svemu što činimo.

4. Kako znamo da Jehova blagost smatra vrijednom?

⁴ Budući da je blagost jedan od plodova Božjeg duha, logično je da mora biti dio Božje divne osobnosti. Apostol Petar je napisao da je ‘tih i blag duh od velike vrijednosti u Božjim očima’ (1. Petrova 3:4). Da, Jehova pokazuje blagost; smatra je veoma vrijednom. Već je to svakako dovoljan razlog zašto svi Božji sluge trebaju razvijati blagost. No kako svemogući Bog, koji ima vrhovnu vlast u svemiru, pokazuje blagost?

5. Što nam je omogućeno zahvaljujući Jehovinoj blagosti?

⁵ Adam i Eva, prvi ljudski par, namjerno su odbili poslušati Božju jasnu zapovijed da ne jedu s drveta spoznaje dobra i zla (1. Mojsijeva 2:16, 17). Taj hotimični postupak učinjen iz neposlušnosti doveo je njih i njihove buduće potomke do grijeha, smrti i otuđenosti od Boga (Rimljanima 5:12). Iako je Jehova imao puno pravo donijeti takvu presudu, on nije grubo otpisao ljude, smatrajući da se nikada neće popraviti i da ih je nemoguće otkupiti (Psalam 130:3). Umjesto toga, zato što je milostiv i nije zahtjevan ni krut — po čemu se vidi da je blag — Jehova je osigurao način na koji mu grešno čovječanstvo može pristupiti i steći njegovu naklonost. Da, Jehova nam je dao jedan dar, a to je otkupna žrtva njegovog Sina, Isusa Krista, putem kojeg nam je omogućio da bez straha pristupimo njegovom uzvišenom prijestolju (Rimljanima 6:23; Hebrejima 4:14-16; 1. Ivanova 4:9, 10, 18).

6. Kako je Bog pokazao blagost u svom ophođenju s Kainom?

⁶ Jehovinu se blagost moglo uočiti mnogo prije nego što je Isus došao na Zemlju, i to onda kad su Kain i Abel, Adamovi sinovi,  prinijeli žrtve Bogu. Jehova je vidio što je u srcu svakog od njih i na temelju toga odbacio Kainovu žrtvu, a na Abela i njegovu žrtvu pogledao je s odobravanjem. Božja naklonost prema vjernom Abelu i njegovoj žrtvi izazvala je negativnu reakciju kod Kaina. U biblijskom izvještaju stoji: “Kain se rasrdi veoma, i lice mu se promijeni.” Kako je Jehova postupio? Je li bio uvrijeđen zbog Kainovog lošeg stava? Nije. Blago je upitao Kaina zašto se toliko srdi. Jehova mu je čak rekao što može učiniti kako bi mu ‘postao mio’ (1. Mojsijeva 4:3-7). Jehova zaista pokazuje blagost na savršen način (2. Mojsijeva 34:6).

7, 8. (a) Kako možemo upoznati Jehovinu blagost? (b) Što riječi iz Mateja 11:27-29 otkrivaju o Jehovi i Isusu?

⁷ Jedan od najboljih načina kako upoznati Jehovine jedinstvene osobine jest proučavati život i službu Isusa Krista (Ivan 1:18; 14:6-9). Tokom druge godine svog propovijedanja Isus je u Galileji činio mnoga moćna djela, i to u Korozainu, Betsaidi, Kafarnaumu i okolnim područjima. Pa ipak, većina ljudi bila je ponosna i ravnodušna te nije pokazala vjeru. Kako je Isus reagirao? Iako je bez okolišanja ukazao na posljedice nevjerovanja, sažalio se zbog lošeg duhovnog stanja ʽamhaʼáretsa, neznatnih, običnih ljudi među njima (Matej 9:35, 36; 11:20-24).

⁸ Ono što je Isus kasnije učinio pokazuje da je zaista ‘u potpunosti poznavao Oca’ i oponašao ga. Isus je običnim ljudima uputio sljedeći srdačan poziv: “Dođite k meni svi koji ste izmoreni i opterećeni, i ja ću vas okrijepiti. Uzmite moj jaram na sebe i učite od mene, jer sam blage ćudi i ponizna srca, i naći ćete okrepu za svoje duše.” Te su riječi doista donijele utjehu i okrepu onima koji su bili podjarmljeni i ugnjetavani. One i na nas danas jednako djeluju. Ako se uistinu obučemo u blagost, bit ćemo među onima kojima “Sin hoće otkriti” svog Oca (Matej 11:27-29).

9. Koja je osobina povezana s blagošću, i kako je Isus dao dobar primjer u tome?

⁹ ‘Ponizno srce’ je usko povezano s blagošću. Nasuprot tome, ponos vodi do oholosti i često može navesti osobu da prema drugima bude gruba i bešćutna (Priče Salamunove 16:18, 19). Isus je pokazivao poniznost tokom čitave svoje službe na Zemlji. Čak i kad je šest dana prije svoje smrti ujahao u Jeruzalem i kad su ga ljudi dočekali kao Kralja Židova, bio je sasvim drugačiji od vladara u svijetu. Ispunio je mesijansko proročanstvo koje je zapisao Zaharija: “Gle, dolazi ti tvoj Kralj, blage ćudi, i sjedi na magarcu, na magaretu, mladuncu magarice” (Matej 21:5; Zaharija 9:9). Vjerni prorok Danijel dobio je viziju u kojoj je Jehova svom Sinu dao pravo da vlada. Pa ipak, u jednom proročanstvu prije toga opisao je  Isusa kao “najnižega između ljudi”. Blagost i poniznost zaista idu ruku pod ruku (Danijel 4:17; 7:13, 14).

10. Zašto se može reći da kršćanska blagost nije slabost?

¹⁰ Izvanredna blagost koju su pokazali Jehova i Isus pomaže nam da im se približimo (Jakov 4:8). Naravno, biti blag ne znači biti slab. To nipošto nije tako! Jehova, svemogući Bog, ima veliku moć i silu. On osjeća neopisiv gnjev prema nepravednosti (Izaija 30:27; 40:26). Slično tome, Isus je pokazao snažnu odlučnost da ne učini kompromis, čak i kad ga je Sotona Đavo kušao. Nije tolerirao nezakonite trgovačke poslove vjerskih vođa svog vremena (Matej 4:1-11; 21:12, 13; Ivan 2:13-17). Pa ipak, pokazivao je blagost kad se radilo o manama njegovih učenika i strpljivo je podnosio njihove slabosti (Matej 20:20-28). Jedan je bibličar dobro opisao blagost sljedećim riječima: “Iza blagosti stoji čelična snaga.” Pokazujmo blagost, osobinu svojstvenu Kristu.

11, 12. U kom je smislu Mojsijeva blagost bila posebna kad se uzme u obzir njegovo odrastanje?

¹¹ Treći primjer koji ćemo razmotriti jest primjer Mojsija. Biblija za njega kaže da je bio “blaži od svih ljudi na zemlji” (4. Mojsijeva 12:3, Šarić). Te su riječi zapisane pod Božjim nadahnućem. Upravo je blagost pomogla Mojsiju da spremno prihvati Jehovino vodstvo.

¹² Njegovo odrastanje bilo je neobično. Jehova se pobrinuo da taj sin vjernih Hebreja ostane živ u periodu izdaje i ubojstava. Za Mojsija se u njegovim prvim godinama života brinula njegova majka, koja ga je savjesno poučavala o pravom Bogu, Jehovi. Kasnije je morao napustiti svoj dom i živjeti u posve drugačijim uvjetima. “Mojsije [je] bio poučen svoj egipatskoj mudrosti”, rekao je prvi kršćanski mučenik, Stjepan. “Uistinu, bio je silan u svojim riječima i djelima” (Djela apostolska 7:22). Njegova je vjera došla do izražaja kad je vidio kako faraonovi  nadzornici robova njegovoj braći nanose mnoge nepravde. Mojsije je ubio Egipćanina koji je tukao nekog Hebreja i zato je morao pobjeći iz Egipta u zemlju Midjan (2. Mojsijeva 1:15, 16; 2:1-15; Hebrejima 11:24, 25).

13. Kako je na Mojsija djelovalo to što je 40 godina proveo u Midjanu?

¹³ Mojsije se s 40 godina morao brinuti za sebe u pustinji. U Midjanu je sreo Raguelovih sedam kćeri i pomogao im da napoje očevo veliko stado. Kad su se vratile kući, djevojke su oduševljeno rekle Raguelu da ih je “jedan Egipćanin” spasio od pastira koji su im stvarali probleme. Na Raguelov poziv Mojsije je došao živjeti kod njih. Poteškoće s kojima se suočio nisu ga učinile ogorčenim niti su ga spriječile da se prilagodi novim životnim uvjetima. Nikada nije izgubio želju da vrši Jehovinu volju. Unutar 40 dugih godina, tokom kojih je čuvao Raguelove ovce, oženio se Seforom i dobio sinove, Mojsije je razvio i usavršio osobinu po kojoj je postao poznat. Da, u poteškoćama se naučio blagosti (2. Mojsijeva 2:16-22; Djela apostolska 7:29, 30).

14. Opiši što se dogodilo dok je Mojsije vodio Izrael, po čemu se vidi da je bio blag.

¹⁴ Nakon što ga je Jehova imenovao za vođu izraelskog naroda, Mojsijeva blagost i dalje je bila uočljiva. Jedan je mladić rekao Mojsiju da Eldad i Medad prorokuju u taboru, iako nisu bili prisutni kad je Jehova izlio svoj duh na 70 starješina koji su trebali služiti kao Mojsijevi pomoćnici. Jozua je nato rekao: “Mojsije gospodaru moj, zabrani im.” Mojsije je blago odgovorio: “Zar zavidiš mene radi? Kamo da sav narod Jehovin postanu proroci i da Jehova pusti duh svoj na njih!” (4. Mojsijeva 11:26-29). Blagost je pomogla da se smiri ta napeta situacija.

15. Zašto je dobro slijediti primjer Mojsija, iako je bio nesavršen?

 ¹⁵ Mojsije je očito jednom prilikom propustio pokazati blagost. U Meribi, kod Kadesa, nije pripisao slavu Jehovi, koji je stajao iza svih čuda (4. Mojsijeva 20:1, 9-13). Iako je Mojsije bio nesavršen, njegova nepokolebljiva vjera davala mu je snage čitav njegov život, a njegova izvrsna blagost čak i na nas danas djeluje izgrađujuće (Hebrejima 11:23-28).

16, 17. Koje upozorenje nalazimo u izvještaju o Nabalu i Abigajili?

¹⁶ Upozoravajući primjer nalazimo u vremenu Davida, nedugo nakon smrti Božjeg proroka Samuela. Tiče se jednog bračnog para, Nabala i njegove žene Abigajile. Kako li su njih dvoje bili različiti! Abigajila je bila ‘razumna žena’, dok je njen muž bio “tvrda srca i opak”. Nabal je osorno odbio molbu da da nešto za jelo i piće Davidovim ljudima koji su jednom pomogli čuvati Nabalova velika stada od lopova. David i njegovi ljudi s pravom su se razgnjevili te su opasali svoje mačeve i krenuli ususret Nabalu (1. Samuelova 25:2-13).

¹⁷ Kad je Abigajila čula što se dogodilo, brzo je pripremila kruh, vino, meso te kolače od suhog grožđa i smokava i krenula prema Davidu. “Na meni, gospodaru, neka bude ta krivica”, preklinjala ga je. “Da progovori sluškinja tvoja tebi, i čuj riječi sluškinje svoje.” Davidovo se srce smekšalo nakon što mu je Abigajila uputila tu blagu molbu. Nakon što je poslušao što ima reći, David joj je odgovorio: “Da je blagoslovljen Jehova Bog Izraelov, koji te danas posla meni na susret! I da su blagoslovljene riječi tvoje, i ti da si blagoslovljena, koja me odvrati danas da ne idem na krv” (1. Samuelova 25:18, 24, 32, 33). Nabala je njegova grubost na koncu stajala života. Abigajila je bila sretna što se David kasnije oženio njom, i to zbog njenih dobrih osobina. Njenu blagost trebaju oponašati svi koji danas služe Jehovi (1. Samuelova 25:36-42).

18, 19. (a) Koje promjene postaju vidljive kad se obučemo u blagost? (b) Što nam može pomoći da se iskreno preispitamo?

¹⁸ Dakle, blagost je osobina koju moramo razvijati. Ona uključuje više od ljubaznog ponašanja; to je privlačna karakterna crta koja djeluje okrepljujuće na druge. Možda smo u prošlosti imali običaj govoriti grubo i ponašati se neljubazno. Međutim, kad smo upoznali biblijsku istinu, promijenili smo se te postali prijazniji. Pavao je o toj promjeni govorio kad je poticao sukršćane: “Obucite se u samilosnu duboku naklonost, dobrohotnost, poniznost, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12). Biblija tu promjenu uspoređuje s promjenom opasnih divljih životinja — vuka, leoparda, lava, medvjeda i kobre — koje postaju poput miroljubivih domaćih životinja — janjeta, jareta, teleta i krave (Izaija 11:6-9; 65:25). Takve promjene u osobnosti toliko su velike da se promatrači dive tome. No mi zaslugu za te promjene pripisujemo djelovanju Božjeg duha jer je blagost jedan od njegovih uistinu divnih plodova.

 ¹⁹ Znači li to da kad jednom učinimo potrebne promjene i predamo se Jehovi više ne moramo raditi na tome da budemo blagi? Nipošto. Naprimjer, ako želimo da nam nova odjeća ostane čista i uredna, moramo stalno voditi računa o njoj. Čitanje Božje Riječi i razmišljanje o primjerima iz nje pomažu nam da se uvijek iznova objektivno ispitujemo. Što ogledalo Božje Riječi otkriva o tebi? (Jakov 1:23-25).

20. Što nam pomaže da pokazujemo blagost?

²⁰ Ljudi imaju različite naravi. Nekim je Božjim slugama lakše pokazivati blagost nego drugima. Pa ipak, svi kršćani moraju razvijati plodove Božjeg duha, među koje spada i blagost. Pavao je s ljubavlju savjetovao Timoteja: “Teži za pravednošću, odanošću Bogu, vjerom, ljubavlju, ustrajnošću, blagom ćudi” (1. Timoteju 6:11). Riječ “teži” pokazuje da je potrebno ulagati trud. Jedan prijevod Biblije taj poziv prevodi s “teži svim silama” (St). Ako se potrudiš razmišljati o dobrim primjerima iz Božje Riječi, ostat će ti u mislima. Bit će to kao da su usađeni u tebe. Oni će te oblikovati i voditi (Jakov 1:21).

21. (a) Zašto trebamo težiti za blagošću? (b) O čemu se govori u sljedećem članku?

²¹ Način na koji se ophodimo s drugima otkriva u kojoj mjeri pokazujemo blagost. “Tko je među vama mudar i ima razumijevanje?” pita učenik Jakov. “Neka svojim dobrim vladanjem pokaže svoja djela s blagošću koja pripada mudrosti” (Jakov 3:13). Kako tu kršćansku osobinu možemo pokazivati u svom domu, u kršćanskoj službi i u skupštini? Sljedeći članak daje korisne savjete o tome.