1. Zašto nije uvijek lako pokazivati blagost?

“OPONAŠAJTE mene”, napisao je apostol Pavao, “kao što ja oponašam Krista” (1. Korinćanima 11:1). Svi današnji Božji sluge snažno se naprežu da bi primijenili ovaj savjet. To doista nije lako jer smo od svojih praroditelja naslijedili sebične želje i karakterne crte koje odudaraju od Kristovog primjera (Rimljanima 3:23; 7:21-25). Unatoč tome, ukoliko se potrudimo, svi možemo pokazivati blagost. Međutim, nije dovoljno oslanjati se samo na vlastita nastojanja. Što je još potrebno?

2. Kako možemo pokazivati “svaku blagost prema svim ljudima”?

² Blagost koja je ugodna Bogu jedan je od plodova svetog duha. Što se više podlažemo vodstvu Božje djelujuće sile, to će plodovi tog duha biti uočljiviji na nama. Jedino ćemo tada moći pokazivati “svaku blagost” prema svima (Titu 3:2). Da vidimo kako možemo oponašati Isusov primjer i pomoći onima  koji se druže s nama da ‘nađu okrepu’ (Matej 11:29; Galaćanima 5:22, 23).

3. Koje stanje koje vlada u obiteljima odražava duh svijeta?

³ Jedno područje na kojem je blagost neophodna jest obiteljski krug. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, zdravlje žena više je narušeno zbog nasilja u obitelji nego zbog prometnih nesreća i malarije zajedno. Naprimjer, u Londonu je 25 posto prijavljenog nasilja vezano za nasilje u obiteljskom krugu. Policija često nailazi na ljude koji ‘viču i pogrdno govore’ i tako daju oduška svojim emocijama. Što je još gore, neki su bračni parovi dopustili da “zlobna gorčina” naruši njihov odnos. Svi su ti postupci žalostan odraz ‘duha svijeta’ i za njih nema mjesta u kršćanskoj obitelji (Efežanima 4:31; 1. Korinćanima 2:12).

4. Kako blagost može djelovati na obitelj?

⁴ Da bismo se oduprli svjetovnim naginjanjima, potreban nam je Božji duh. “Gdje je Jehovin duh, tamo je sloboda” (2. Korinćanima 3:17). Ljubav, dobrohotnost, samosvladavanje i dugotrpljivost jačaju vezu između nesavršenih muževa i žena (Efežanima 5:33). Blagost doprinosi tome da u domu vlada veselija atmosfera, što je ugodna razlika u odnosu na svađe i prepirke koje razaraju mnoge obitelji. Važno je što netko kaže, no način na koji to kaže pokazuje kakvi se osjećaji kriju iza njegovih riječi. Kada se o brigama i problemima razgovara na blag način, smanjuje se napetost.  Mudri kralj Salamun napisao je: “Odgovor blag utišava gnjev, a riječ prijeka podiže srdnju” (Priče Salamunove 15:1).

5. Kako blagost pomaže u religiozno razdijeljenom domu?

⁵ Blagost je naročito važna u religiozno razdijeljenom domu. Blagost i dobra djela mogu pomoći da oni koji nisu povoljno naklonjeni istini budu privučeni Jehovi. Petar je savjetovao kršćankama: “Budite podložne svojim muževima, da bi, ako neki nisu poslušni riječi, bili pridobiveni bez riječi vladanjem svojih žena, kad budu očevici vašeg čistog vladanja uz duboko poštovanje. I neka vaš ukras ne bude u izvanjskom pletenju kose i stavljanju zlatnih ukrasa ili nošenju gornjih haljina, nego neka to bude tajna osoba srca u neraspadljivom ruhu tihog i blagog duha, koji je od velike vrijednosti u Božjim očima” (1. Petrova 3:1-4).

6. Kako pokazivanje blagosti jača veze između roditelja i djece?

⁶ Roditelji i djeca mogu biti u zategnutim odnosima, pogotovo kad nedostaje ljubavi prema Jehovi. No u svim kršćanskim obiteljima potrebno je pokazivati blagost. Pavao je dao sljedeći savjet očevima: “Ne razdražujte svoju djecu, nego ih odgajajte u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja” (Efežanima 6:4). Kad u obitelji prevladava blagost, prisnost između roditelja i djece sve više raste. Dean, jedno od petero djece, prisjeća se kakav je bio njegov otac: “Tata je bio blag. Ne sjećam se da sam se ikad porječkao s njim — čak ni kad sam bio tinejdžer. Uvijek je bio veoma blag, pa i kad je bio uzrujan. Ponekad bi me poslao u sobu ili bi mi za kaznu uskratio neke stvari, ali nikad se nismo svađali. Nije nam bio samo otac. Bio nam je i prijatelj, a mi ga nismo željeli razočarati.” Blagost doista pomaže u jačanju veza između roditelja i djece.

7, 8. Zašto je važno pokazivati blagost u službi propovijedanja?

⁷ Još jedno područje na kojem je blagost važna jest služba propovijedanja. Dok drugima prenosimo dobru vijest o Kraljevstvu, nailazimo na ljude koji su različito raspoloženi. Neki rado poslušaju poruku nade koju im prenosimo. Drugi možda iz raznoraznih razloga reagiraju negativno. U takvim nam situacijama blagost uvelike pomaže da ispunimo svoj zadatak da budemo svjedoci do najudaljenijeg dijela Zemlje (Djela apostolska 1:8; 2. Timoteju 4:5).

⁸ Apostol Petar je napisao: “Svetite Krista kao Gospodina u svojim srcima, uvijek spremni na obranu pred svakim tko od vas traži razlog za nadu koja je u vama, ali činite to s blagošću i dubokim poštovanjem” (1. Petrova 3:15). Budući da smo u svojim srcima čvrsto uvjereni da je Krist naš Uzor, nastojimo pokazivati blagost i poštovanje kad svjedočimo onima koji su otresiti. Takvo ponašanje često donese izvrsne rezultate.

9, 10. Prepričaj iskustvo koje pokazuje koliko je dobro pokazivati blagost u službi propovijedanja.

⁹ Keithu i njegovoj ženi netko je pokucao na vrata. Ona je otvorila, a on je slušao sa strane. Kad je shvatila da su to Jehovini svjedoci, ljutito ih je optužila za zlostavljanje djece. Brat je ostao miran. Blago je rekao: “Žao mi je što imate takvo mišljenje. Mogu li vam pokazati što zapravo Jehovini svjedoci vjeruju?” Keith ga je slušao i potom je došao do vrata da prekine razgovor.

¹⁰ Kasnije je tom bračnom paru bilo žao što su bili grubi prema tom čovjeku. Dojmila ih se njegova blaga ćud. Na njihovo iznenađenje, brat je ponovno došao k njima nakon tjedan dana i oni su mu dozvolili da na temelju Biblije objasni svoja vjerovanja. “Iduće dvije godine kod nas su dolazili drugi Jehovini svjedoci i slušali smo to što su  govorili”, rekli su kasnije. Prihvatili su biblijski studij i na koncu su se krstili u znak svog predanja Jehovi. Kakva je to samo lijepa nagrada bila za brata koji je prvi posjetio Keitha i njegovu ženu! Godinama kasnije sreo se s njima i saznao da su sada njegovi duhovni brat i sestra. Blagost je urodila plodom.

11. Kako blagost može pomoći da netko prihvati kršćansku istinu?

¹¹ Harold je zbog svega što je kao vojnik doživio postao ogorčen i sumnjao je u postojanje Boga. Da stvar bude gora, doživio je prometnu nesreću koju je izazvao jedan pijani vozač i zbog nje je postao invalid. Kad su ga posjetili Jehovini svjedoci, Harold im je rekao da više ne dolaze. No jednog dana Jehovin svjedok imenom Bill išao je posjetiti zainteresiranu osobu koja je živjela druga vrata od Harolda. Bill je zabunom pokucao na Haroldova vrata. Kad je Harold, koji se kretao pomoću štaka, otvorio vrata, Bill se odmah ispričao i objasnio da je namjeravao posjetiti njegovog susjeda. Kako je Harold reagirao? Pa Bill nije znao da je Harold na televiziji gledao reportažu o tome da su Jehovini svjedoci u veoma kratkom vremenu izgradili novu Dvoranu Kraljevstva. Bio je zadivljen kad je vidio da tako mnogo ljudi složno surađuje i to ga je potaknulo da promijeni svoj stav prema Jehovinim svjedocima. Dirnula ga je Billova iskrena isprika i njegov prijazan, blag pristup, pa je pristao da ga posjećuju Jehovini svjedoci. Počeo je proučavati Bibliju, napredovao je i postao kršteni Jehovin sluga.

12. Kojim se svjetovnim obilježjima trebaju odupirati članovi kršćanske skupštine?

¹² Treće područje na kojem je blagost veoma važna jest kršćanska skupština. U današnjem društvu ljudi često dolaze u konflikt jedni s drugima. Rasprave, prepirke i svađe uobičajena su pojava među onima koji gledaju na život na tjelesan način. Ponekad takva svjetovna obilježja prodru u kršćansku skupštinu, što dovodi do prepiranja i verbalnih napada. Odgovorna su braća žalosna kad moraju rješavati takve probleme. No ljubav prema Jehovi i prema braći potiče ih da pomognu onome tko je pogriješio da se vrati na pravi put (Galaćanima 5:25, 26).

13, 14. Kakav može biti ishod ako se ‘s blagošću poučava one koji nisu povoljno naklonjeni’?

¹³ Pavao i njegov suradnik Timotej u prvom su stoljeću imali nesuglasice s nekima u skupštini. Pavao je upozorio Timoteja da se čuva braće koja su poput posuda  “za svrhu bez časti”. “Gospodinov rob ne treba da se bori”, objasnio je Pavao, “nego treba biti blag prema svima, osposobljen za poučavanje, obuzdavati se kad je u zlu, s blagošću poučavati one koji nisu povoljno naklonjeni.” Ako sačuvamo blagost čak i kad nas se provocira, oni koji se ne slažu s nama često budu potaknuti da preispitaju svoje prigovore. A Jehova im može, kao što Pavao dalje piše, ‘dati pokajanje koje vodi do točne spoznaje istine’ (2. Timoteju 2:20, 21, 24, 25). Zapazi da Pavao povezuje blagost s obuzdavanjem.

¹⁴ Pavao se držao onoga što je propovijedao. U svom ophođenju s ‘nadapostolima’ u korintskoj skupštini poticao je tu braću: “A ja, Pavao, osobno vas usrdno molim Kristovom blagošću i dobrohotnošću, ja koji izgledam neznatno kad sam među vama, no koji sam odvažan prema vama kad sam odsutan” (2. Korinćanima 10:1; 11:5). Pavao je doista oponašao Krista. Zapazi da je toj braći uputio molbu “Kristovom blagošću”. Tako je izbjegao bahati, zapovjednički stav. Njegov je poziv nesumnjivo naišao na odaziv kod članova skupštine koji su imali prijemljivo srce. On je izgladio zategnute odnose i otvorio put miru i jedinstvu u skupštini. Zar svi mi ne bismo trebali oponašati takav način postupanja? Naročito starješine trebaju postupati po uzoru na Krista i Pavla.

15. Zašto je važno pokazivati blagost prilikom davanja savjeta?

¹⁵ Odgovornost da se pomaže drugima nipošto nije ograničena samo na situacije kada su ugroženi mir i jedinstvo skupštine. Braći je potrebno s ljubavlju pruženo vodstvo puno prije nego nastanu zategnuti odnosi. “Braćo, ako čovjek i napravi neki krivi korak prije nego je svjestan toga, vi koji ste duhovno osposobljeni nastojte ispraviti takvoga”, poticao je Pavao. A kako to trebaju činiti? “U duhu blagosti, dok svatko od vas pazi na sebe, da i sam ne bi bio iskušan” (Galaćanima 6:1). Nije uvijek lako pokazivati ‘duh blagosti’, posebno zato što su svi kršćani, pa i imenovana braća, podložni grešnim sklonostima. Ipak, blagost je ta koja pomaže da se lakše prihvati savjet.

16, 17. Što može pomoći da osoba posluša savjet?

¹⁶ U izvornom grčkom riječ prevedena s “ispraviti” može se također odnositi na namještanje slomljenih kostiju, što je bolan postupak. Liječnik tješi pacijenta dok mu namješta slomljenu kost i ističe prednosti tog zahvata. Njegova smirenost utješno djeluje na pacijenta. Nekoliko unaprijed izrečenih  riječi pomaže da se ublaži najveću bol. Jednako tako, ispravljanje u duhovnom smislu može biti bolno. No blagost će pomoći da ga se što lakše prihvati, što vodi do ponovnog uspostavljanja dobrih odnosa i onome tko je pogriješio omogućava da promijeni svoj način postupanja. Čak i ako osoba u početku odbija prihvatiti ono što joj se kaže, blagost onoga tko pruža pomoć može je potaknuti da ipak posluša mudar biblijski savjet (Priče Salamunove 25:15).

¹⁷ Kad nastojimo ispraviti druge, uvijek postoji opasnost da se savjet shvati kao kritiku. Jedan pisac to ovako objašnjava: “Kad opominjemo druge, tada smo u najvećoj opasnosti da budemo pretjerano nametljivi i stoga upravo tada trebamo biti blagi.” Razvijanje blagosti koja proizlazi iz poniznosti pomoći će kršćanima koji daju savjet da izbjegnu tu opasnost.

18, 19. (a) Zašto kršćanima može biti teško pokazivati blagost prema vlastima? (b) Što će kršćanima pomoći da pokazuju blagost prema onima koji su na vlasti, i do čega to može dovesti?

¹⁸ Jedno područje na kojem je mnogima teško pokazivati blagost jest odnos prema vlastima. Istina, po postupcima nekih koji su na vlasti vidi se da su grubi i da nemaju razumijevanja (Propovjednik 4:1; 8:9). Međutim, ljubav prema Jehovi pomoći će nam da priznamo njegov vrhovni autoritet i da državnim vlastima pokazujemo relativnu podložnost na koju imaju pravo (Rimljanima 13:1, 4; 1. Timoteju 2:1, 2). Čak i kad oni koji su na visokim položajima pokušavaju zakonski ograničiti javno izražavanje naše vjere u Jehovu, mi spremno tražimo načine na koje i dalje možemo prinositi žrtvu hvale (Hebrejima 13:15).

¹⁹ Nikada ne bismo smjeli biti neprijateljski raspoloženi. Trudimo se biti razumni, no istovremeno nikada nemojmo pogaziti pravedna načela. To našoj braći pomaže da vrše svoju službu u 234 zemlje diljem svijeta. Mi slušamo Pavlov savjet da ‘budemo podložni i poslušni vladavinama i vlastima kao vladarima, da budemo spremni na svako dobro djelo, da ne govorimo loše ni o kome, da ne budemo ratoborni, da budemo razumni, pokazujući svaku blagost prema svim ljudima’ (Titu 3:1, 2).

20. Koje nagrade očekuju one koji pokazuju blagost?

²⁰ Velik blagoslov očekuje sve koji pokazuju blagost. “Sretni su oni koji su blage ćudi”, rekao je Isus, “jer će naslijediti zemlju” (Matej 5:5). Ukoliko Kristova duhom pomazana braća sačuvaju blagost, bit će sretna i imat će posebnu prednost da kao vladari u Kraljevstvu vladaju nad Zemljom. A što se tiče ‘velikog mnoštva’ ‘drugih ovaca’, ono nastavlja pokazivati blagost i s nestrpljenjem očekuje vrijeme kada će živjeti u Raju, ovdje na Zemlji (Otkrivenje 7:9; Ivan 10:16; Psalam 37:11). To je uistinu divna nada za budućnost! Stoga nikada nemojmo zanemariti ono na što je Pavao podsjetio kršćane u Efezu: “Zato vas ja, zatvorenik u Gospodinu, usrdno molim da hodite dostojno poziva kojim ste pozvani, s potpunom poniznošću i blagošću” (Efežanima 4:1, 2).