1, 2. Što može obeshrabriti neke Jehovine sluge, ali kakvu pomoć imaju?

VERA je vjerna kršćanka, ima oko 75 godina i lošeg je zdravlja. “Ponekad”, kaže ona, “kad pogledam kroz prozor, vidim svoju kršćansku braću i sestre kako propovijedaju od kuće do kuće. Suze mi dođu na oči jer bih voljela biti s njima, ali zbog svoje bolesti ne mogu tako puno služiti Jehovi.”

² Jesi li se ikada tako osjećao? Naravno da svi koji ljube Jehovu žele hoditi u njegovo ime i ispuniti ono što on traži od nas. No što ako smo slabog zdravlja, u poodmaklim godinama ili imamo obiteljske odgovornosti? Možda smo pomalo obeshrabreni jer pod tim okolnostima u Božjoj službi ne možemo činiti sve što nam srce želi. Ako se nalazimo u takvoj situaciji, razmatranje 6. i 7. poglavlja Miheja sigurno će nam biti vrlo ohrabrujuće. Ta poglavlja pokazuju da su Jehovini zahtjevi razumni i da ih je moguće ispuniti.

3. Kako se Jehova ophodio s buntovnim Izraelcima?

³ Pogledajmo najprije Miheja 6:3-5 i zapazimo kako se Jehova ophodio sa svojim narodom. Prisjeti se da su Izraelci u Mihejevo vrijeme bili buntovni. Unatoč tome, Jehova im se samilosno obraćao s “narode moj”. Jehova ih je molio: “[“Molim te”, NS] narode moj, opomeni se.” Jehova ih nije oštro optuživao, već je pokušao doprijeti do njihovog srca, postavljajući im pitanje: “Što sam ti učinio?” Čak ih je pozvao da mu ‘odgovore’, to jest da svjedoče protiv njega.

4. Kako bi Božji primjer samilosti trebao djelovati na nas?

⁴ Jehova zaista pruža divan primjer svima nama! On se čak i buntovnom narodu u Izraelu i Judi u Mihejevim danima samilosno obratio s “narode moj” i rekao mu “molim te”. Koliko bismo tek onda mi trebali pokazivati samilost i lijepe manire u svom ophođenju s onima koji su dio skupštine! Istina, možda s nekima teško možemo naći zajednički jezik, a drugi su možda duhovno slabi. Pa ipak, ako ljube Jehovu, spremno im pomažemo i pokazujemo samilost.

5. Koja je glavna misao izražena u Miheju 6:6, 7?

⁵ Obratimo sada pažnju na Miheja 6:6, 7. Mihej postavlja niz pitanja kad kaže: “S čim ću doći pred Jehovu da se poklonim Bogu višnjemu? hoću li doći preda nj sa žrtvama paljenicama? s teocima od godine? Hoće li  Jehovi biti mile tisuće ovnova? desetine tisuća potoka ulja? hoću li dati prvenca svojega za prijestup svoj? plod utrobe svoje za grijeh duše svoje?” Ne, Jehovi ne možemo udovoljiti prinoseći mu ‘tisuće ovnova i desetine tisuća potoka ulja’. No možemo mu udovoljiti na jedan drugi način. Koji?

6. Koja su tri Božja zahtjeva navedena u Miheju 6:8?

⁶ Iz Miheja 6:8 (NS) saznajemo što Jehova traži od nas. Mihej pita: “Što Jehova traži od tebe, osim da postupaš pravedno, ljubiš dobrotu i skromno hodiš s Bogom svojim?” Ova tri zahtjeva uključuju naše osjećaje, razmišljanje i postupke. Mi trebamo imati želju pokazivati te osobine, razmišljati kako ih možemo pokazivati i poduzeti sve što možemo kako bismo ih i pokazivali. Razmotrimo ta tri zahtjeva, jednog po jednog.

7, 8. (a) Što znači ‘postupati pravedno’? (b) Koja su nepravedna djela bila uobičajena u Mihejevo vrijeme?

⁷ ‘Postupati pravedno’ znači činiti ono što je ispravno. Iz Božjeg načina postupanja vidimo što je prava pravda. No Mihejevi suvremenici nisu činili ono što je pravedno, već su postupali nepravedno. U kom smislu? Pogledaj što stoji u Miheju 6:10. Pri kraju tog retka za trgovce se kaže da koriste ‘krnju efu’, odnosno premalu efu. Jedanaesti redak dodaje da upotrebljavaju “prijevarno kamenje”, ili utege. A prema 12. retku imaju i “jezik prijevaran”. Dakle, u Mihejevim danima prilikom trgovanja naveliko se koristilo lažne mjere, lažne utege i govorilo se laž.

⁸ Nepravedni postupci nisu bili vidljivi samo na tržnici. Oni su bili uobičajeni i na sudu. Mihej 7:3 kaže da ‘knez traži dar i sudac sudi za plaću’. Suce se podmićivalo da bi izrekli nepravedne presude nedužnim ljudima. U tom je zlodjelu sudjelovao i onaj “tko je velik”, odnosno utjecajan građanin. Mihej u biti kaže da se knez, sudac i velikaš “spleću”, ili surađuju, dok čine zlo.

9. Kako na Judu i Izrael utječe nepravda koju čine zli?

⁹ Nepravda koju čine zli vođe utječe na sve u Judi i Izraelu. U Miheju 7:5 stoji da zbog toga što nema pravde nestaje povjerenje među drugovima, povjerljivim prijateljima, pa čak i bračnim drugovima. Šesti redak pokazuje da je to dovelo do prezira među bliskim članovima obitelji kao što su sinovi i očevi, kćerke i majke.

10. Kako se kršćani ponašaju u današnje vrijeme u kojem vlada nepravda?

¹⁰ A kako je danas? Zar ne vidimo sličnu situaciju? Poput Miheja, okruženi smo nepravdom, nepovjerenjem te krahom društvenog i obiteljskog života. Unatoč tome, kao Božji sluge koji žive u ovom nepravednom svijetu, ne smijemo dozvoliti da se duh nepravednog postupanja ovog svijeta uvuče u kršćansku skupštinu. Umjesto toga, trudimo se podržavati načela poštenja i čestitosti tako da ih pokazujemo u svom svakodnevnom životu. Da, mi “se u svemu želimo pošteno vladati” (Hebrejima 13:18). Zar se ne slažeš s tim da smo bogato blagoslovljeni kad postupamo pravedno, i to time što smo dio bratstva u kojem uistinu vlada povjerenje?

11. Kako se ispunjava Mihej 7:12?

¹¹ Mihej proriče da će usprkos nepravdi sve vrste ljudi doživjeti pravdu. On proriče da će se okupiti ljudi “od mora do mora, i od gore do gore” da bi obožavali Jehovu (Mihej 7:12). Danas, u konačnom ispunjenju ovog proročanstva, od Božje nepristrane pravde nema korist samo jedan određeni narod već pojedinci iz svih naroda (Izaija 42:1, St). Kako?

12. Kako se danas čuje “glas Jehovin”?

 ¹² Da bi dobio odgovor na to pitanje, razmotri ono što je Mihej ranije rekao. U Miheju 6:9 stoji: “Glas Jehovin viče gradu, i tko je mudar vidi ime tvoje [“bojat će se imena tvojega”, Ša].” Kako ljudi iz svih naroda čuju “glas Jehovin” i kakve to ima veze s našim pravednim postupanjem? Naravno da ljudi danas ne čuju doslovno Božji glas. Međutim, putem našeg svjetskog djela propovijedanja Jehovin glas čuju pojedinci iz svih rasa i društvenih slojeva. Zahvaljujući tome oni koji ga čuju ‘boje se Božjeg imena’, odnosno stječu strahopoštovanje prema njemu. Time što služimo kao revni objavitelji Kraljevstva postupamo pravedno i pokazujemo ljubav. Objavljujući Božje ime svima, bez pristranosti, mi ‘postupamo pravedno’.

13. Po čemu se razlikuju vjerna ljubav i ljubav?

¹³ Razmotrimo sada drugi zahtjev spomenut u Miheju 6:8. Jehova od nas očekuje da ‘ljubimo dobrotu’. Hebrejsku riječ koja je ovdje prevedena s “dobrota” također se prevodi s “vjerna ljubav”. Taj se izraz odnosi na iskreno zanimanje za druge, pokazivanje suosjećajnosti i brige za njih. No postoji razlika između vjerne ljubavi i ljubavi općenito. Koja? Ljubav je šira u značenju i možemo je pokazivati čak i prema stvarima  ili pojmovima. Naprimjer, Biblija govori o onome tko “ljubi vino i ulje” te o čovjeku koji “ljubi mudrost” (Priče Salamunove 21:17; 29:3). S druge strane, vjernu ljubav se pokazuje samo ljudima, naročito onima koji služe Bogu. Stoga Mihej 7:20 (NS) govori o ‘vjernoj ljubavi pokazanoj Abrahamu’ — čovjeku koji je služio Jehovi Bogu.

14, 15. Kako se pokazuje vjernu ljubav, i koji primjer to potvrđuje?

¹⁴ U Miheju 7:18 (NS) prorok kaže da Bog “vjernu ljubav rado pokazuje”. U Miheju 6:8 nije nam rečeno samo da pokazujemo vjernu ljubav već da ljubimo to svojstvo. Što učimo iz ovih redaka? Vjernu se ljubav pokazuje dobrovoljno i bez ustezanja, i to zato jer to želimo. Poput Jehove, mi pronalazimo užitak u pokazivanju vjerne ljubavi onima kojima je potrebna pomoć, odnosno rado to činimo.

¹⁵ Danas je Božji narod prepoznatljiv po takvoj vjernoj ljubavi. Spomenimo samo jedan primjer. U lipnju 2001. tropska je oluja izazvala velike poplave u američkoj državi Texasu, zbog čega su bili uništeni deseci tisuća domova, uključujući i stotine domova Jehovinih svjedoka. Da bi pomogli svojoj kršćanskoj braći koja su se našla u nezavidnoj situaciji, oko 10 000 Jehovinih svjedoka rado je stavilo na raspolaganje svoje vrijeme i snagu, ne tražeći nikakvu novčanu naknadu. Više od pola godine dobrovoljci su neumorno radili po danu, po noći i preko vikenda kako bi obnovili 8 Dvorana Kraljevstva i više od 700 domova svoje kršćanske braće. Oni koji nisu mogli sudjelovati u radovima poklonili su hranu, svakojake potrepštine i novac. Zašto je toliko tisuća Jehovinih svjedoka priskočilo u pomoć svojoj braći? Zato što ‘ljube dobrotu’. A kako li je divno znati da naša braća diljem svijeta čine takva djela kojima pokazuju svoju vjernu ljubav! Da, ispunjavanje zahtjeva da se ‘ljubi dobrotu’ nije teret, već radost!

16. Koja usporedba naglašava koliko je važno skromno hoditi s Bogom?

¹⁶ Treći zahtjev koji se nalazi u Miheju 6:8 jest da ‘skromno hodimo s Bogom svojim’. To znači da trebamo priznati svoja ograničenja i oslanjati se na Boga. Prikazat ćemo to jednom usporedbom: Zamisli na trenutak djevojčicu kako čvrsto drži za ruku svog oca kad se nađu u oluji. Djevojčica dobro zna da nije baš snažna, ali ima pouzdanja u svog oca. Poput te djevojčice, i mi moramo biti svjesni svojih ograničenja i uzdati se u našeg nebeskog Oca. Kako možemo sačuvati to pouzdanje? U prvom redu tako da zadržimo na umu zašto je mudro ostati blizak s Bogom. Mihej nas podsjeća na tri razloga: Jehova je naš Izbavitelj, Vođa i Zaštitnik.

17. Kako je Jehova izbavio, vodio i štitio svoj narod u drevno doba?

¹⁷ Prema Miheju 6:4, 5 Bog kaže: “Izveo sam te iz zemlje egipatske.” Da, Jehova je bio taj koji je izbavio Izraelce. Jehova nastavlja: “Poslah pred tobom Mojsija, Arona i Mariju.” Mojsije i Aron vodili su narod, a Marija je predvodila Izraelke u pobjedničkom plesu (2. Mojsijeva 7:1, 2; 15:1, 19-21; 5. Mojsijeva 34:10). Jehova je pružao vodstvo koristeći svoje sluge. U 5. retku Jehova podsjeća izraelski narod da ga je štitio od Balaka i Balama te tokom zadnjeg dijela putovanja od Sitima u Moabu do Galgale u Obećanoj zemlji.

18. Kako nas Bog danas izbavlja, vodi i štiti?

¹⁸ Dok hodimo s Bogom, on nas izbavlja od Sotoninog svijeta, vodi nas putem svoje Riječi i organizacije te nas kao grupu štiti kad nas protivnici napadaju. Dakle, imamo  mnogo razloga da čvrsto držimo za ruku našeg nebeskog Oca dok hodimo s njim kroz oluju koja bjesni u posljednjem dijelu našeg putovanja koje završava u nečemu daleko veličanstvenijem od drevne Obećane zemlje — u Božjem pravednom novom svijetu.

19. Kako je skromnost povezana s našim ograničenjima?

¹⁹ To što skromno hodimo s Bogom pomaže nam da realno gledamo na svoje okolnosti. Takav stav imamo jer biti skroman znači biti svjestan svojih ograničenja. Poodmakla dob ili slabo zdravlje mogu donekle umanjiti naš udio u Jehovinoj službi. Nemojmo se zbog toga obeshrabriti, već upamtimo da Bog prihvaća naš trud i naše žrtve ‘po onome što imamo, a ne po onome što nemamo’ (2. Korinćanima 8:12). Da, Jehova očekuje da mu služimo cijelom dušom, i to koliko god nam naše okolnosti dopuštaju (Kološanima 3:23). Kad iskreno i revno činimo sve što možemo u njegovoj službi, Bog će nas bogato blagosloviti (Priče Salamunove 10:22).

20. Čega trebamo biti svjesni da bismo mogli čekati kao i Mihej?

²⁰ Budući da imamo Jehovin blagoslov, to nas potiče da oponašamo Mihejev stav. On kaže: “Čekaću Boga spasenja svojega” (Mihej 7:7). Kakve veze te riječi imaju s tim da trebamo skromno hoditi s Bogom? Ako smo spremni čekati, odnosno ako smo strpljivi, to nam pomaže da ne budemo razočarani jer Jehovin dan još nije došao (Priče Salamunove 13:12). Ruku na srce, svi mi jedva čekamo da dođe kraj ovog zlog svijeta. Međutim, svakog tjedna tisuće ljudi tek počinju hoditi s Bogom. Kad smo toga svjesni, imamo razloga čekati. Jedan dugogodišnji Jehovin svjedok o tome je rekao: “Kad se osvrnem unatrag na 55 godina koje sam proveo u djelu propovijedanja, znam da ništa nisam izgubio što sam čekao na Jehovu. Naprotiv, bio sam pošteđen mnogih boli.” Misliš li i ti tako?

21, 22. Kako se danas ispunjava Mihej 7:14?

²¹ To što hodimo s Jehovom donosi nam mnoge blagoslove. U Miheju 7:14 Mihej je usporedio Božji narod s ovcama koje se osjećaju sigurnima uz svog pastira. Danas, u većem ispunjenju tog proročanstva, ostatak duhovnog Izraela i “druge ovce” pronalaze sigurnost uz svog pouzdanog Pastira, Jehovu. Oni žive “osamljeno u šumi”, to jest u duhovnom su pogledu odijeljeni od ovog sve goreg i opasnijeg svijeta (Ivan 10:16; 5. Mojsijeva 33:28; Jeremija 49:31; Galaćanima 6:16).

²² Jehovin narod doživljava napredak, kao što je bilo prorečeno u Miheju 7:14. Govoreći o Božjim ovcama, odnosno njegovom narodu, Mihej kaže: “Neka pasu po Bazanu i po Gileadu.” Kao što su se ovce u Bazanu i Gileadu hranile na bogatim pašnjacima i napredovale, tako i Božji narod danas napreduje u duhovnom smislu — a to je još jedan blagoslov koji doživljavaju oni koji skromno hode s Bogom (4. Mojsijeva 32:1; 5. Mojsijeva 32:14).

23. Koju pouku možemo izvući iz Miheja 7:18, 19?

²³ U Miheju 7:18, 19 prorok ističe Jehovinu želju da oprosti onima koji se pokaju. U 18. retku kaže se da Jehova “prašta bezakonje” i da “prolazi prijestupe”. A prema 19. retku on će ‘baciti u dubine morske sve grijehe njihove’. Što iz toga učimo? Možemo se pitati da li oponašamo Jehovu u tom pogledu. Opraštamo li onima koji su možda nama zgriješili? Kad se pokaju i žele ispraviti pogrešku, mi trebamo oponašati Jehovu te im potpuno oprostiti za sva vremena.

24. Kako je tebi koristilo Mihejevo proročanstvo?

²⁴ Što smo naučili iz razmatranja Mihejevog proročanstva? Podsjetili smo se da Jehova daje pouzdanu nadu onima koji mu se približavaju (Mihej 2:1-13). Potaknuti smo da učinimo sve što možemo kako bismo obožavali Boga na ispravan način i tako zauvijek hodili u njegovo ime (Mihej 4:1-5). Osim toga, uvjerili smo se da, bez obzira na to kakve su naše okolnosti, ipak možemo udovoljiti Jehovinim zahtjevima. Da, Mihejevo proročanstvo doista nas jača dok hodimo u Jehovino ime.