1. Kako su milijuni pokazali da žele vršiti Jehovinu volju u skladu s Efežanima 4:22-24?

AKO si se krstio kao Jehovin svjedok, dao si javni dokaz da si spreman sudjelovati u natjecanju u kojem se kao nagradu dobiva vječni život. Pristao si na vršenje Jehovine volje. Prije nego što smo se predali Jehovi, mnogi od nas morali su učiniti velike promjene kako bi naše predanje bilo valjano, kako bi ga Bog priznao. Prihvatili smo savjet koji je apostol Pavao dao kršćanima: “Trebate skinuti staru osobnost koja odgovara vašem prijašnjem načinu vladanja i koja se kvari po svojim prevarljivim željama (...) i obući novu osobnost koja je stvorena po Božjoj volji u istinskoj pravednosti i lojalnosti” (Efežanima 4:22-24). Drugim riječima, prije nego što smo se predali Bogu, morali smo napustiti dotadašnji neprihvatljiv način života.

2, 3. Kako na temelju 1. Korinćanima 6:9-12 znamo da je potrebno učiniti dvije vrste promjena kako bismo imali Božje odobravanje?

² Neka obilježja stare osobnosti koju moraju skinuti oni koji žele biti Jehovini svjedoci Božja Riječ otvoreno osuđuje. Pavao je nabrojio neke od njih u svom pismu Korinćanima kad je rekao: “Ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni muškarci koje se drži u neprirodne svrhe, ni muškarci koji liježu s muškarcima, ni lopovi, ni pohlepne osobe, ni pijanice, ni oni koji pogrdno govore, ni iznuđivači neće naslijediti Božje kraljevstvo.” Zatim je objasnio da su kršćani u prvom stoljeću učinili potrebne promjene u svojoj osobnosti, dodavši: “A neki od vas bili su takvi.” Zapazi da je rekao da su bili takvi, a ne da jesu takvi (1. Korinćanima 6:9-11).

³ Pavao je ukazao na to da je potrebno učiniti još neke promjene kad je u nastavku rekao: “Sve mi je dopušteno; ali nije sve korisno”  (1. Korinćanima 6:12). Dakle, danas mnogi koji žele biti Jehovini svjedoci shvaćaju da trebaju reći ne stvarima koje, iako su dopuštene, nisu korisne i nemaju gotovo nikakvu trajnu vrijednost. One im mogu oduzimati puno vremena i odvlačiti pažnju od važnijih aktivnosti.

4. U čemu se predani kršćani slažu s Pavlom?

⁴ Predanje Bogu vrši se od srca, a ne preko volje, kao da ono iziskuje neku golemu žrtvu. Predani kršćani slažu se s Pavlom, koji je, nakon što je postao Kristov sljedbenik, rekao: “Zbog [Isusa] sam prihvatio gubitak svega i smatram to gomilom otpadaka, da dobijem Krista” (Filipljanima 3:8). Pavao se spremno odrekao stvari koje su imale malu vrijednost kako bi mogao služiti Bogu.

5. Koju je trku Pavao otrčao, i kako i mi to možemo?

⁵ Pavao je pokazivao samosvladavanje dok je trčao svoju duhovnu trku i na koncu je mogao reći: “Vodio sam dobru borbu, otrčao sam trku do kraja, održao sam vjeru. Odsad se za mene čuva kruna pravednosti, koju će mi Gospodin, pravedni sudac, dati kao nagradu u onaj dan, i ne samo meni nego i svima koji su ljubili njegovo očitovanje” (2. Timoteju 4:7, 8). Hoćemo li i mi jednog dana moći reći takvo što? Hoćemo, ako pokazujemo vjeru i samosvladavanje dok bez posustajanja trčimo u kršćanskoj trci do samog kraja.

6. Što je samosvladavanje, i na koja ga dva načina moramo pokazivati?

⁶ Hebrejske i grčke riječi koje se u Bibliji prevodi sa “samosvladavanje” doslovno znače da osoba ima moć ili vlast nad sobom. One često prenose misao o uzdržavanju od činjenja zla. No očito je da je određena mjera samosvladavanja potrebna i ako svoja tijela želimo koristiti za činjenje dobrih djela. Nesavršeni ljudi po prirodi su skloni činiti loše stvari, pa stoga pred nama leži dvostruka borba (Propovjednik 7:29; 8:11). Mi se suzdržavamo od činjenja zla, no ujedno se moramo prisiljavati da činimo dobro. Jedan od najboljih načina da izbjegnemo činjenje zla jest to da steknemo vlast nad svojim tijelom i činimo dobro.

7. (a) Za što se poput Davida trebamo moliti? (b) O čemu možemo razmišljati da bismo pokazivali veće samosvladavanje?

⁷ Nema sumnje da je samosvladavanje od presudne važnosti želimo li živjeti u skladu sa svojim predanjem Bogu. Trebamo se moliti jednako kao David: “Učini mi, Bože, čisto srce, i duh prav ponovi u meni” (Psalam 51:10). Možemo razmišljati o koristima koje usljeđuju ako se klonimo onoga što je u moralnom pogledu neispravno ili što nam u fizičkom pogledu može štetiti. Razmisli o  mogućim negativnim posljedicama do kojih može doći ako to ne izbjegavamo, kao što su ozbiljni zdravstveni problemi, narušeni međuljudski odnosi, čak i prerana smrt. S druge strane, razmisli o mnogim koristima koje imamo kad živimo onako kako nam Jehova kaže. Međutim, trebamo biti realni i ne zaboraviti da je srce prijevarno (Jeremija 17:9). Moramo mu se odlučno oduprijeti kad nas pokušava uvjeriti da nije toliko važno držati se Jehovinih načela.

8. Što iz iskustva znamo? Navedi primjer.

⁸ Većina nas iz iskustva zna da tijelo često nastoji umanjiti gorljivost srčanog duha. Uzmimo kao primjer propovijedanje o Kraljevstvu. Jehovu raduje kad vidi da su ljudi spremni sudjelovati u tom životodajnom djelu (Psalam 110:3; Matej 24:14). Većini nas nije bilo lako naučiti propovijedati. To je od nas zahtijevalo — a možda još uvijek zahtijeva — da se naučimo svladavati, da ‘bijemo’ svoje tijelo i ‘vodimo ga kao roba’, umjesto da mu dozvolimo da nas navede na to da idemo linijom manjeg otpora (1. Korinćanima 9:16, 27; 1. Solunjanima 2:2).

9, 10. Što znači ‘svladavati se u svemu’?

⁹ Biblijski savjet da se ‘svladavamo u svemu’ pokazuje da nije dovoljno samo kontrolirati svoju narav i izbjegavati nemoralno vladanje. Možda smatramo da smo u tom pogledu naučili pokazivati samosvladavanje i ako je to istina, doista možemo biti sretni. Pa ipak, kako je s područjima života za koja možda nije toliko očito da se treba pokazivati samosvladavanje? Naprimjer, pretpostavimo da živimo u prilično bogatoj zemlji s visokim životnim standardom. Zar ne bi bilo mudro naučiti reći ne nepotrebnom trošenju novca? Dobro je da roditelji uče djecu da ne kupuju sve što vide samo zato što postoji, što im se sviđa ili što si to mogu priuštiti. Naravno, da bi takvi savjeti bili djelotvorni, roditelji moraju davati dobar primjer (Luka 10:38-42).

¹⁰ Naučimo li živjeti bez nečeg što bismo voljeli imati, to može ojačati naš karakter. Isto tako, može nam pomoći da pokazujemo veću zahvalnost za materijalne stvari koje posjedujemo i da budemo suosjećajniji prema onima koji moraju živjeti bez određenih stvari, i to ne zato što to žele, nego zato što nemaju drugog izbora. Istina, skroman način života kosi se s popularnim stavovima: “Budi dobar prema sebi” ili “Zaslužuješ najbolje”. Propagandna industrija potiče ljude da odmah zadovolje svoje želje, no ona to čini zbog vlastitog profita. Zbog toga nam može biti teže pokazivati samosvladavanje. U časopisu koji izlazi u jednoj bogatoj europskoj zemlji nedavno je pisalo: “Ako se oni koji zbog krajnjeg siromaštva žive u jako teškim uvjetima trebaju boriti protiv štetnih želja, koliko tek onda to trebaju oni koji su dio imućnog društva i žive u zemljama gdje teče med i mlijeko!”

11. Zašto je dobro naučiti ne udovoljavati svim svojim željama, ali zašto nam to može biti teško?

¹¹ Ako nam je teško razlikovati ono što želimo od onoga što uistinu trebamo, bilo bi korisno poduzeti korake kako ne bismo postupali nerazumno. Naprimjer, ako želimo prestati nekontrolirano trošiti, mogli bismo donijeti odluku da prestanemo kupovati na kredit ili da uzmemo samo određenu svotu novca kad idemo u kupovinu. Prisjeti se da je Pavao rekao da je “odanost Bogu zajedno sa zadovoljstvom s onim što se ima” “sredstvo velikog dobitka”. Iznio je sljedeće argumente: “Ništa nismo donijeli na svijet, pa ne možemo ništa ni odnijeti s njega. Zato, imajući hranu, odjeću i zaklon, budimo zadovoljni time” (1. Timoteju 6:6-8). Imamo li takav stav? Da bi se naučilo voditi jednostavan život, lišen nepotrebnog pritiska uzrokovanog prekomjernim ugađanjem svojim željama — kakve god one bile — potrebno je imati snažnu volju i samosvladavanje. No to je nešto što se isplati naučiti.

12, 13. (a) Kako na kršćanskim sastancima možemo pokazivati samosvladavanje? (b) Na kojim još područjima trebamo razvijati samosvladavanje?

 ¹² Prisustvovanje kršćanskim sastancima, sastancima pokrajine i kongresima također zahtijeva određenu mjeru samosvladavanja. Naprimjer, ono je neophodno da nam misli ne bi lutale tokom sastanka (Priče Salamunove 1:5). Možda moramo pokazivati samosvladavanje kako ne bismo uznemiravali druge došaptavajući se s onima koji sjede pored nas umjesto da s punom pažnjom slušamo govornika. Isto tako, možda ga treba pokazivati i kada trebamo prilagoditi svoje planove tako da na vrijeme dolazimo na sastanke. Osim toga, samosvladavanje može biti potrebno i da bismo odvojili vrijeme za pripremanje za sastanke te sudjelovali na njima.

¹³ Kad pokazujemo samosvladavanje u malim stvarima, onda će nam biti lakše činiti to i u većim stvarima (Luka 16:10). Kako je stoga samo dobro biti discipliniran u redovitom čitanju Božje Riječi i biblijskih publikacija, proučavanju njih i razmišljanju o naučenom! Kako li je mudro imati svladavanja kad su u pitanju sumnjivi poslovi i prijateljstva te neispravni stavovi i navike ili naučiti se reći ne aktivnostima koje nam mogu oduzimati dragocjeno vrijeme koje bismo mogli posvetiti službi Bogu! Marljivost u Jehovinoj službi svakako je dobra zaštita od svega što nas može odvojiti od duhovnog raja, Jehovine međunarodne organizacije.

14. (a) Kako se djecu treba učiti samosvladavanju? (b) Koje su koristi kad se djecu nauči tome još dok su mala?

¹⁴ Novorođenče ne pokazuje samosvladavanje. U jednom prospektu koji su napisali stručnjaci na području ponašanja djece objašnjava se: “Samokontrola se ne postiže automatski niti se pojavljuje iznenada. Bebe i mala djeca trebaju roditeljsko vodstvo i podršku da bi je počela učiti pokazivati. (...) Ako imaju roditeljsku podršku, djeca tokom školske dobi sve više uče pokazivati samokontrolu.” Studija provedena među četverogodišnjacima otkrila je da oni koji su naučili pokazivati određenu mjeru samosvladavanja “kao tinejdžeri, općenito uzevši, budu prilagodljiviji, omiljeniji, poduzetniji, sigurniji u sebe i savjesniji”. Za one koji nisu bili poučeni tome “postoji veća vjerojatnost da će biti usamljeni, razdražljivi i tvrdoglavi. Podložni  su stresu i ne prihvaćaju izazove.” Očito je da dijete mora naučiti pokazivati samosvladavanje da bi bilo uravnotežena osoba kad odraste.

15. Na što ukazuje nedostatak samosvladavanja, i na što nas se umjesto toga potiče u Bibliji?

¹⁵ Slično tome, da bismo postali zreli kršćani, moramo naučiti pokazivati samosvladavanje. Nedostatak samosvladavanja znači da smo još uvijek u duhovnom pogledu mala djeca. Biblija nas potiče da ‘po sposobnosti razumijevanja budemo odrasli’ (1. Korinćanima 14:20). Cilj nam je ‘doći do jedinstva u vjeri i u točnoj spoznaji o Sinu Božjem, do odraslog čovjeka, do mjere rasta svojstvene Kristovoj punini’. Zašto? “Da više ne bismo bili mala djeca, koja su poljuljana kao da ih bacaju valovi i nošena tamo-amo svakim vjetrom učenja pomoću prijevare ljudi, pomoću lukavstva u stvaranju zablude” (Efežanima 4:13, 14). Dakle, pokazivanje samosvladavanja bitno je za našu duhovnost.

16. Kako nam Jehova pomaže?

¹⁶ Da bismo razvijali samosvladavanje, potrebna nam je Božja pomoć, koja nam je i dostupna. Božja Riječ, poput savršenog ogledala, pokazuje nam gdje mi osobno trebamo učiniti promjene te daje savjete kako to možemo (Jakov 1:22-25). Isto tako, braća i sestre, koji su puni ljubavi, spremni su nam pomoći. Kršćanski starješine pokazuju razumijevanje dok pružaju osobnu pomoć. Sam Jehova rado daje svoj sveti duh ako ga molimo za to (Luka 11:13; Rimljanima 8:26). Stoga s radošću prihvatimo svu pomoć koja nam stoji na raspolaganju. I prijedlozi iz okvira na stranici 21 mogu nam dobro doći.

17. Koje ohrabrenje nalazimo u Pričama Salamunovim 24:16?

¹⁷ Kako li je utješno znati da Jehova cijeni to što mu nastojimo ugoditi! To bi nas trebalo potaknuti da se trudimo još više pokazivati samosvladavanje. Bez obzira na to koliko često možda pokleknemo, nikada se ne smijemo prestati truditi. “Ako i sedam puta padne pravednik, opet ustane” (Priče Salamunove 24:16). Svaki put kad ugodimo Jehovi imamo razloga biti zadovoljni sobom. A možemo biti uvjereni da je i Jehova zadovoljan s nama. Jedan Jehovin svjedok rekao je da se prije nego što je predao svoj život Jehovi znao nagraditi svaki put kad ne bi pušio tjedan dana. Tada bi novcem koji je uštedio zahvaljujući samosvladavanju kupio nešto što mu je bilo potrebno.

18. (a) Što je uključeno u razvijanje samosvladavanja? (b) Koje nam obećanje Jehova daje?

¹⁸ Iznad svega, trebamo upamtiti da pokazivanje samosvladavanja uključuje misli i osjećaje. To vidimo iz Isusovih riječi: “Svatko tko stalno gleda neku ženu tako da osjeća strast prema njoj već [je] počinio s njom preljub u svom srcu” (Matej 5:28; Jakov 1:14, 15). Onome tko je naučio kontrolirati svoje misli i osjećaje bit će lakše kontrolirati cijelo tijelo. Stoga ojačajmo svoju odlučnost da ne činimo ono što je neispravno te da čak i ne razmišljamo o tome. Ako nam se pojave neispravne misli, odmah ih odbacimo. Od iskušavajućih situacija možemo pobjeći ako se molimo i zadržimo svoj pogled usmjeren na Isusa (1. Timoteju 6:11; 2. Timoteju 2:22; Hebrejima 4:15, 16). Dok dajemo sve od sebe, trebamo slijediti savjet iz Psalma 55:22: “Stavi na Jehovu breme svoje, i on će te potkrijepiti. Neće dati dovijeka pravedniku da posrne.”