1. Zašto bismo trebali obratiti pažnju Jehovinom danu?

BIT će to dan bitke i gnjeva, tjeskobe i nevolje, tame i pustošenja. Jehovin “veliki i strašni dan” sigurno će doći na ovaj zli svijet, baš kao što je potop uništio zao svijet Noinih dana. Nitko mu neće moći pobjeći. Pa ipak, “svaki koji prizove ime Jehovino spašće se” (Joel 2:30-32; Amos 5:18-20). Bog će uništiti svoje neprijatelje i spasiti svoj narod. Prorok Sofonija s osjećajem hitnosti objavljuje: “Blizu je veliki dan Jehovin, blizu je i ide vrlo brzo” (Sofonija 1:14). Kada će Bog izvršiti svoju presudu?

2, 3. Zašto je prijeko potrebno da se pripremimo za Jehovin dan?

² Isus je rekao: “O tom danu i času nitko ne zna, ni nebeski anđeli ni Sin, nego samo Otac” (Matej 24:36). Budući da ne znamo točan trenutak kada će doći taj dan, prijeko je potrebno da uzmemo k srcu riječi  godišnjeg citata za 2004: ‘Bdijte. Pokažite se spremnima’ (Matej 24:42, 44).

³ Isus je opisao koliko će nenadano doći trenutak kada će oni koji budu spremni biti spašeni, a drugi ostavljeni: “Tada će dvojica biti u polju: jedan će se uzeti, a drugi ostaviti; dvije će mljeti na ručnom mlinu: jedna će se uzeti, a druga ostaviti” (Matej 24:40, 41). Gdje ćemo se mi naći u tom presudnom trenutku? Hoćemo li biti spremni ili će nas taj dan iznenaditi? To u velikoj mjeri ovisi o tome što radimo danas. Da bismo se pokazali spremnima za Jehovin dan, trebamo izbjegavati jedan stav karakterističan za današnji svijet, voditi borbu da ne zaspimo u duhovnom pogledu i čuvati svoju duhovnost.

4. Kakav su stav imali ljudi Noinog vremena?

⁴ Razmotrimo što se dešavalo u Noinim danima. U Bibliji stoji: “Vjerom je Noa, nakon što je dobio božansko upozorenje o onome što se još nije vidjelo, pokazao strah pred Bogom i sagradio arku za spasenje svog doma” (Hebrejima 11:7). Arka je bila neobično zdanje i sigurno je bila vidljiva. Osim toga, Noa je bio ‘propovjednik pravednosti’ (2. Petrova 2:5). Niti to što je Noa gradio arku niti njegovo propovijedanje nije ljude tog vremena potaknulo da se promijene. Zašto? Zato što su “jeli i pili, ženili se i udavali”. Ljudi kojima je Noa propovijedao bili su toliko zaokupljeni sami sobom i užicima da “nisu obratili pažnju dok nije došao potop i sve ih izbrisao” (Matej 24:38, 39).

5. Kakav su stav imali stanovnici Sodome u Lotovim danima?

⁵ Isto je bilo i u Lotovim danima. Biblija nam opisuje tadašnji svijet: “Jeli su, pili, kupovali, prodavali, sadili, gradili. A onog dana kad je Lot izašao iz Sodome, s neba je pala kiša vatre i sumpora i sve ih uništila” (Luka 17:28, 29). Kad su anđeli upozorili Lota da se približava uništenje, on je svojim zetovima rekao što se sprema. No njima se “učini da se šali” (1. Mojsijeva 19:14).

6. Kojeg se stava moramo kloniti?

⁶ Isus je rekao da će “prisutnost Sina čovječjeg” biti slična Noinim i Lotovim danima (Matej 24:39; Luka 17:30). I doista, mnogi ljudi današnjeg vremena zadovoljni su svojim načinom života i ne smatraju da se trebaju mijenjati. Mi se moramo čuvati da na nas ne utječe takav stav. Nema ništa loše u tome da uživamo u ukusnoj hrani i da umjereno pijemo. Isto tako, sam je Bog osnovao brak. Međutim, možemo li reći da smo osobno spremni za strašni Jehovin dan ukoliko nam te stvari postanu najvažnije u životu i potisnu duhovnost u drugi plan?

7. Koje si važno pitanje moramo postaviti prije svakog postupka, i zašto?

⁷ “Preostalo vrijeme je skraćeno”, rekao je apostol Pavao. “Odsada neka oni koji imaju žene budu kao da ih nemaju” (1. Korinćanima 7:29-31). Imamo još samo malo vremena da dovršimo propovijedanje o Kraljevstvu, zadatak koji smo dobili od Boga (Matej 24:14). Pavao je čak i bračne partnere savjetovao da ne budu toliko zaokupljeni jedni drugima da zbog toga Kraljevstvo potisnu na drugo mjesto u svom životu. Pavao je nedvojbeno preporučio da razmišljamo o prioritetima u svom životu. Isus je rekao: “Uvijek, dakle, tražite najprije kraljevstvo i Božju  pravednost” (Matej 6:33). Prije svake odluke i prije svakog postupka najvažnije je da se pitamo: ‘Hoće li mi Kraljevstvo ostati na prvom mjestu u životu?’

8. Što trebamo napraviti ukoliko nam svakodnevne stvari postanu najvažnije u životu?

⁸ Što ako utvrdimo da smo se toliko zaokupili svakodnevnim stvarima da smo zbog toga duhovne stvari potisnuli u drugi plan? Ima li uopće razlike između našeg načina života i života ljudi oko nas koji ne poznaju Bibliju i nisu objavitelji Kraljevstva? Ukoliko nema velike razlike, onda se trebamo moliti u vezi s tim. Jehova nam može pomoći da izgradimo ispravan stav (Rimljanima 15:5; Filipljanima 3:15). On nam može pomoći u tome da nam Kraljevstvo uvijek bude na prvom mjestu, u tome da postupamo ispravno i ispunimo svoje dužnosti prema njemu (Rimljanima 12:2; 2. Korinćanima 13:7).

9. Zašto je, prema Otkrivenju 16:14-16, važno da se odupiremo duhovnoj pospanosti?

⁹ Samo proročanstvo o Harmagedonu, dolazećem ‘ratu velikog dana Boga Svemogućeg’, upozorava da neki možda neće ostati budni. “Gle, dolazim kao lopov”, kaže Gospodin Isus Krist. “Sretan je onaj tko ostaje budan i čuva svoje gornje haljine, da ne bi hodao gol i da se ne bi vidjela njegova sramota” (Otkrivenje 16:14-16). Gornje haljine koje se ovdje spominju označavaju ono po čemu smo prepoznatljivi kao kršćanski svjedoci Jehove. To uključuje i naše djelo propovijedanja o Kraljevstvu i naše kršćansko vladanje. Ukoliko zadrijemamo i postanemo duhovno neaktivni, možda ćemo ostati bez tih haljina i više nas se neće moći prepoznati kao kršćane. Tako bismo se osramotili i upali u opasnost. Moramo se oduprijeti duhovnoj pospanosti. Kako se možemo tome oduprijeti?

10. Zašto nam svakodnevno čitanje Biblije pomaže da ostanemo duhovno budni?

¹⁰ Biblija na mnogo mjesta ističe potrebu da budemo budni i trezveni. Naprimjer, Evanđelja nas podsjećaju na to riječima: “Bdijte” (Matej 24:42; 25:13; Marko 13:35, 37); ‘pokažite se spremnima’ (Matej  24:44); “pazite, budite budni” (Marko 13:33); “budite spremni” (Luka 12:40). Nakon što je rekao da će dan Jehovin doći neočekivano na ovaj svijet, apostol Pavao je potaknuo suvjernike: “Nemojmo spavati kao ostali, nego ostanimo budni i budimo trezveni” (1. Solunjanima 5:6). U posljednjoj knjizi Biblije proslavljeni Krist Isus ističe da će doći iznenada kad kaže: “Dolazim brzo” (Otkrivenje 3:11; 22:7, 12, 20). Mnogi hebrejski proroci također su opisivali veliki dan Jehovinog suda i upozoravali na njega (Izaija 2:12, 17; Jeremija 30:7; Joel 2:11; Sofonija 3:8). Ukoliko svaki dan čitamo Božju Riječ, Bibliju, i razmišljamo o onome što smo pročitali, to će nam biti prava pomoć da ostanemo duhovno budni.

11. Zašto je osobno proučavanje Biblije neophodno da bismo ostali duhovno budni?

¹¹ Temeljito osobno proučavanje Biblije i na njoj temeljenih publikacija ‘vjernog i razboritog roba’ doista će nas potaknuti da ostanemo duhovno budni (Matej 24:45-47). Međutim, da bismo imali koristi od osobnog proučavanja, moramo u tome napredovati i biti dosljedni (Hebrejima 5:14–6:3). Moramo redovito uzimati jaku duhovnu hranu. U današnje doba nije uvijek lako pronaći vrijeme za to (Efežanima 5:15, 16). Pa ipak, Bibliju i biblijske publikacije nije dovoljno čitati samo kad to nama odgovara. Redovito osobno proučavanje neophodno je ukoliko želimo ostati “zdravi u vjeri” i biti budni (Titu 1:13).

12. Kako nam kršćanski sastanci i veći skupovi pomažu u borbi protiv duhovne pospanosti?

¹² Kršćanski sastanci, sastanci pokrajine i kongresi također nam pomažu u borbi protiv duhovne pospanosti. Kako? Tako što nam pružaju korisnu pouku. Nije li točno da nas se na tim skupovima stalno podsjeća na to koliko je Jehovin dan blizu? Osim toga, tjedni kršćanski sastanci su prilika “da bismo se poticali na ljubav i dobra djela”. Kad se potičemo na ljubav i dobra djela, to nam pomaže da ostanemo duhovno budni. Sasvim je razumljivo da imamo zapovijed redovito se sastajati dok ‘vidimo da se približava dan’ (Hebrejima 10:24, 25).

13. Kako nam kršćanska služba pomaže da budemo duhovno budni?

¹³ Kršćanska služba koju vršimo cijelim srcem također nam pomaže da ostanemo budni. Nije li služba propovijedanja najbolji način da stalno budemo svjesni znakova vremena i njihovog značenja? A kad vidimo da ljudi s kojima proučavamo Bibliju napreduju i počinju primjenjivati ono što uče, još smo svjesniji koliko je vrijeme hitno. Apostol Petar je rekao: “Opašite svoj um za aktivnost, budite sasvim trezveni” (1. Petrova 1:13). Ukoliko smo “uvijek bogato zaposleni u Gospodinovom djelu”, to će nam pomoći da se borimo protiv duhovne pospanosti (1. Korinćanima 15:58).

14. Na kakav način života Isus upozorava u Luki 21:34-36?

¹⁴ U značajnom proročanstvu o znaku svoje prisutnosti Isus je dao još jedno upozorenje. Rekao je: “Pazite na sebe da vaša srca nikad ne otežaju prekomjernim jelom i opijanjem i tjeskobnim životnim brigama, i da vas taj dan ne zatekne iznenada kao zamka. Jer će doći na sve koji žive na licu cijele zemlje. Stoga budite budni, usrdno se moleći sve vrijeme da biste uspjeli umaknuti svemu ovome što se treba dogoditi, i stati pred Sinom čovječjim” (Luka 21:34-36). Isus je točno opisao što karakterizira način života kojim ljudi obično žive: neumjerenost u jelu i piću te pretjerana zabrinutost.

15. Zašto bismo se trebali kloniti neumjerenosti u jelu i piću?

 ¹⁵ Neumjerenost u jelu i piću suprotna je biblijskim načelima i zato se takvog postupanja trebamo kloniti. “Ne budi među pijanicama ni među izjelicama”, kaže Biblija (Priče Salamunove 23:20). No jelo i piće može biti opasno po duhovno zdravlje čak i ako se ne prejedamo ili opijamo. Ono nas može u duhovnom pogledu učiniti pospanima i lijenima čak i ako nismo neumjereni. Biblijska poslovica kaže: “Željna je duša lijenčine, ali nema ništa” (Priče Salamunove 13:4). Takva osoba možda želi činiti Božju volju, ali zbog nesavjesnosti ne postupa u skladu s tom svojom željom.

16. Kako možemo spriječiti da nas briga za obitelj optereti?

¹⁶ Na koje nas je životne brige Isus upozorio? To su osobne brige, naprimjer zbrinjavanje obitelji i slično. Zaista nije mudro dozvoliti tim brigama da nas opterete! “Tko od vas može time što se tjeskobno brine dodati svom životnom vijeku jedan lakat?” pitao je Isus. Svojim je slušateljima dao sljedeći savjet: “Zato se nikada nemojte tjeskobno brinuti i govoriti: ‘Što ćemo jesti?’ ili: ‘Što ćemo piti?’ ili: ‘Što ćemo obući?’ Jer za svim tim željno teže nacije. Jer vaš nebeski Otac zna da vam je sve to potrebno.” Ukoliko nam je Kraljevstvo na prvom mjestu u životu i ako imamo pouzdanja u Jehovu da će se brinuti za nas, to će nam pomoći da se ne brinemo previše i da ostanemo budni (Matej 6:25-34).

17. Kako nam materijalistički način života može stvoriti brige?

¹⁷ I materijalistički način života može nam stvoriti brige. Naprimjer, neki si ljudi otežavaju život time što žive iznad svojih mogućnosti. Druge je zavela navodna mogućnost za brzim bogaćenjem i riskantna  ulaganja. Nekima pak obrazovanje postane zamka, budući da ga smatraju presudnim za postizanje bogatstva. Naravno, određeni stupanj obrazovanja može biti koristan kako bismo dobili zaposlenje. Ipak, istina je da su neki previše vremena posvetili visokom obrazovanju i tako naškodili svojoj duhovnosti. Doista je opasno naći se u takvoj situaciji dok se približava Jehovin dan! Biblija nas upozorava: “Oni koji su odlučili obogatiti se padaju u iskušenje i zamku i mnoge bezumne i štetne želje, koje guraju ljude u uništenje i propast” (1. Timoteju 6:9).

18. Što moramo razvijati ukoliko se želimo čuvati materijalističkog načina života?

¹⁸ Znati razlučiti ispravno i neispravno prilikom donošenja odluka važna je stvar koja će nas čuvati od materijalističkog načina života. Ta se sposobnost razvija redovitim uzimanjem ‘jake duhovne hrane koja pripada zrelima i uvježbavanjem naše moći zapažanja’ (Hebrejima 5:13, 14). Ako prioritete postavljamo ‘uvjereni što su važnije stvari’, to će nam pomoći da ne donesemo krive odluke (Filipljanima 1:10).

19. Što bismo trebali napraviti ukoliko shvatimo da imamo vrlo malo vremena za duhovne stvari?

¹⁹ Materijalistički način života može nas toliko zaslijepiti da nam za duhovne stvari ne ostane gotovo ništa vremena. Kako se možemo preispitati da ne bismo upali u takav način života? Trebamo pod molitvom razmotriti kako i u kojoj mjeri možemo pojednostaviti svoj život. Salamun, kralj starog Izraela, rekao je: “Sladak je san onome koji radi, jeo malo ili mnogo; a sitost bogatome ne da spavati” (Propovjednik 5:12). Da li nam briga o nepotrebnim materijalnim stvarima oduzima mnogo vremena i snage? Što više imamo, to se više moramo brinuti kako bismo te stvari održavali, osigurali i zaštitili. Bi li bilo dobro da pojednostavimo život tako da se odreknemo nekih stvari?

20, 21. (a) Što nam apostol Petar jamči u vezi s Jehovinim danom? (b) Što moramo raditi kako bismo se pokazali spremnima za Jehovin dan?

²⁰ Svijet Noinih dana došao je svom kraju, a kraj se približava i sadašnjem sustavu stvari. Apostol Petar nam jamči: “Jehovin dan doći će kao lopov, u kojem će nebesa uz piskav zvuk proći, i elementi će se, vrlo vrući, raspasti, a zemlja i djela na njoj bit će otkrivena.” Ni simbolična nebesa, odnosno pokvarene vlasti, ni simbolična zemlja, čovječanstvo otuđeno od Boga, neće preživjeti provalu Božjeg gorućeg gnjeva. Petar uskličnom rečenicom pokazuje kako se možemo pokazati spremnima za taj dan: “Budući da se sve to tako treba raspasti, kakve onda osobe trebate vi biti u djelima koja pripadaju svetom vladanju i odanosti Bogu, očekujući i čvrsto držeći u mislima prisutnost Jehovinog dana!” (2. Petrova 3:10-12).

²¹ Redovito pohađanje kršćanskih sastanaka i sudjelovanje u propovijedanju dobre vijesti spadaju među djela koja pripadaju odanosti Bogu. Dok strpljivo čekamo veliki Jehovin dan, svim srcem vršimo ta djela kojima pokazujemo svoju odanost Bogu. ‘Učinimo sve što možemo da nas Bog na kraju nađe bez mrlje i bez ljage i u miru’ (2. Petrova 3:14).