APOSTOL Pavao na svojim je misionarskim putovanjima nesumnjivo često viđao hram božice Atene, budući da se nalazio u mnogim gradovima koje je posjetio. The Encyclopædia Britannica navodi da je Atena bila poznata ne samo kao božica rata i mudrosti nego i kao božica “svih vještina i zanata kojima se ljudi bave u doba mira”.

Partenon je bio najpoznatiji Atenin hram, a sagrađen je u Ateni, gradu koji je i dobio ime po ovoj božici. Smatra se da je Partenon bio jedan od najveličanstvenijih hramova antičkog svijeta. U njemu se nalazio 12 metara visok kip Atene napravljen od zlata i slonove kosti. U vrijeme kad je Pavao posjetio Atenu, taj hram od bijelog mramora postojao je već oko 500 godina.

Nedaleko od Partenona, s mjesta odakle se moglo vidjeti to zdanje, Pavao je propovijedao grupi Atenjana o Bogu koji “ne živi u hramovima građenim rukom” (Djela apostolska 17:23, 24). Zbog veličanstvenih Ateninih hramova i njenih raskošnih kipova nekim je Pavlovim slušateljima ta božica možda djelovala mnogo impresivnije od nevidljivog Boga za kojeg nisu znali. No kao što je Pavao objasnio, ne treba zamišljati da je Stvoritelj čovjeka ‘nalik zlatu ili srebru ili kamenu, nalik nečemu što je oblikovao čovjek’ (Djela apostolska 17:29).

Bogovi i božice poput Atene, čija je slava ovisila o hramovima i kipovima, s vremenom su nestali. Kip Atene uklonjen je iz Partenona u petom stoljeću n. e., a danas još postoje samo ostaci nekoliko njenih hramova. Tko još danas traži mudrost i vodstvo od Atene?

Koliko je samo drugačiji Jehova, ‘vječni Bog’ kojeg nitko nikada nije vidio (Rimljanima 16:26; 1. Ivanova 4:12). Korejevi su sinovi napisali: “Ovaj [je] Bog naš Bog u vijek i dovijeka, on će biti vođa naš dovijeka” (Psalam 48:14). Jedan način na koji možemo primiti vodstvo od Jehove Boga jest da proučavamo njegovu Riječ, Bibliju, i primjenjujemo njene smjernice u životu.