Noa je nakon potopa iz arke poslao golubicu koja se vratila s maslinovim listom. Gdje je golubica našla taj list?

U Bibliji čitamo da “navaljivaše voda sve više po zemlji, i pokri sva najviša brda što su pod cijelim nebom” (1. Mojsijeva 7:19). Kako se voda povlačila, Noa je golubicu slao tri puta u razmaku od po tjedan dana. Drugi put “vrati se k njemu golubica, i gle, u kljunu joj list maslinov, koji bješe otkinula; tako pozna Noa da je opala voda sa zemlje” (1. Mojsijeva 8:8-11).

Naravno, danas ne možemo znati koliko je dugo određeno područje bilo pod vodom jer je opći potop nesumnjivo promijenio izgled Zemljine površine. Pa ipak, logično je zaključiti da je većina područja pod vodom bila dovoljno dugo da strada mnogo stabala. No neka su stabla očito odoljela tim uvjetima te su s povlačenjem vode počela pupati.

The New Bible Dictionary za stablo masline kaže: “Ako ga se posiječe, iz korijena počnu nicati izdanci, tako da može izrasti i do pet novih stabala. I skoro usahlo stablo masline obično na ovaj način tjera mladice.” “Kao da je neuništiva”, kaže o maslini The New Schaff-Herzog Encyclopedia of Religious Knowledge. Nitko ne zna takve detalje kao što su slanost i temperatura vode tijekom potopa. Stoga ne možemo sa sigurnošću znati kakav je utjecaj voda mogla imati na masline i drugu vegetaciju.

Međutim, divlja maslina ne može preživjeti hladnoću kakva vlada na višim planinama. Ona uglavnom raste u područjima ispod 1 000 metara nadmorske visine, gdje je prosječna temperatura veća od 10 Celzijevih stupnjeva. “Dakle, Noa je po svježem listu mogao zaključiti da se voda povlači i iz nizinskih područja”, stoji u knjizi The Flood Reconsidered. Kad je Noa nakon tjedan dana ponovo pustio golubicu, ona se više nije vratila, što je značilo da na zemlji ima već dosta vegetacije i mjesta na kojima bi golubica mogla živjeti (1. Mojsijeva 8:12).