“KRŠĆANSTVU dugujem zahvalnost, a vjerujem da je tako i s cijelim svijetom u posljednjih 2 000 godina” (iz predgovora knjizi Two Thousand Years—The First Millennium: The Birth of Christianity to the Crusades).

Ovu pohvalu “kršćanstvu” uputio je engleski pisac i televizijski komentator Melvyn Bragg. Njegove riječi dobro prikazuju osjećaje milijuna ljudi koji su privrženi religiji i smatraju da joj mnogo toga duguju. Oni su uvjereni da religija snažno i pozitivno utječe na njihov život. Naprimjer, jedan pisac kaže da je islam “nadahnuo jednu veliku civilizaciju (...) koja je obogatila cijeli svijet”.

Međutim, ono što je Bragg u nastavku napisao nameće ozbiljno pitanje o tome je li religija općenito gledajući doista imala pozitivan utjecaj na čovječanstvo. On dalje kaže: “No kršćanstvo i meni nešto duguje — objašnjenje.” Objašnjenje za što? “Za netrpeljivost, pokvarenost, nečovječnost i zadrtost, što je također obilježilo velik dio ‘povijesti’ kršćanstva”, napisao je Bragg.

Mnogi će se složiti da su netrpeljivost, pokvarenost, nečovječnost i zadrtost kroz cijelu povijest obilježavale većinu svjetskih religija. Oni smatraju da se religija samo izdaje za ljudskog dobročinitelja, a da se iza fasade koja ostavlja dojam čistoće i svetosti zapravo krije mnogo licemjerstva i laži (Matej 23:27, 28). “Ništa nije toliko zastupljeno u našoj literaturi kao misao da religija ima posebnu vrijednost za civilizaciju”, stoji u djelu A Rationalist Encyclopædia. “I nijedna druga misao nije toliko puta opovrgnuta povijesnim činjenicama”, piše u istom djelu.

Uzmeš li danas bilo koje novine, moći ćeš čitati o vjerskim vođama koji govore o ljubavi, miru i suosjećanju, a istovremeno raspiruju plamen mržnje te se pozivaju na Boga kako bi opravdali okrutne ratove. Zato nije nikakvo čudo što mnogi ljudi misle da religija uglavnom šteti ljudskom društvu.

Neki su, poput engleskog filozofa Bertranda Russella, čak zaključili kako bi bilo  dobro kad bi s vremenom “nestale sve religije”. S njihove točke gledišta nestanak religije jedino je trajno rješenje svih ljudskih problema. Međutim, oni možda zaboravljaju da ljudi koji nisu religiozni mogu pokazivati mržnju i netrpeljivost isto kao i oni koji to jesu. Karen Armstrong, koja piše o temama s područja religije, podsjeća nas: “Ako ništa drugo, holokaust je pokazao da sekularna ideologija može biti jednako pogubna kao i bilo koji vjerski rat” (The Battle for God—Fundamentalism in Judaism, Christianity and Islam).

Dakle, ima li religija pozitivan utjecaj na čovjeka ili je ona zapravo korijen ljudskih problema? Leži li rješenje problema u ukidanju baš svih religija? Pogledaj u sljedećem članku što Biblija kaže o tome. Odgovor bi te mogao iznenaditi.