OVA je knjiga istinita priča o oslobađanju ljudi koji su kao robovi bili ‘žestoko gonjeni’ (2. Mojsijeva 1:13). Ona je ujedno i zanimljiv izvještaj o stvaranju jednog naroda. Zadivljujuća čuda, uzvišeni zakoni i gradnja šatora za obožavanje daljnje su zanimljive teme o kojima ona govori. To je otprilike sadržaj biblijske knjige Druge Mojsijeve.

Druga Mojsijeva, ili Knjiga izlaska, koju je napisao hebrejski prorok Mojsije, opisuje što su Izraelci doživljavali tijekom razdoblja od 145 godina — od Josipove smrti 1657. pr. n. e. do izgradnje šatora za obožavanje 1512. pr. n. e. No ovaj izvještaj nije samo povijest. On je dio Božje riječi, odnosno njegove poruke čovječanstvu. Stoga se može reći da je ‘živ i da vrši snažan utjecaj’ (Hebrejima 4:12). Prema tome, Druga Mojsijeva od velike je važnosti za nas danas.

Budući da su Jakovljevi potomci u Egiptu postajali sve brojniji, egipatski kralj odlučio je od njih načiniti robove. Faraon je čak naredio da se svu izraelsku mušku novorođenčad mora ubiti. No malog Mojsija, koji je tada imao tri mjeseca, nije snašao takav kraj jer ga je usvojila faraonova kćerka. Iako je odrastao na kraljevom dvoru, Mojsije se u dobi od 40 godina zauzeo za svoj narod i ubio jednog Egipćanina (Djela apostolska 7:23, 24). Nakon toga morao je pobjeći u Madijan. Tamo se oženio i postao pastir. Kod grma koji je čudom neprestano gorio Jehova je Mojsiju zapovjedio da se vrati u Egipat i povede Izraelce u slobodu. Mojsijev brat Aron postavljen je za njegovog govornika.

Odgovori na biblijska pitanja:

3:1 — Kakav je svećenik bio Jetro? U patrijarhalno doba poglavar obitelji služio je kao svećenik u svojoj obitelji. Jetro je očito bio patrijarhalni poglavar madijanskog plemena. Budući da su Madijanci bili Abrahamovi potomci (preko Ceture), možda su znali nešto o obožavanju Jehove (1. Mojsijeva 25:1, 2).

4:11 — U kom smislu Jehova ‘stvara nijemog, gluhog i slijepog’? Iako je Jehova u nekim situacijama uzrokovao sljepoću i nijemost, on općenito gledajući nije odgovoran za takve nedostatke (1. Mojsijeva 19:11; Luka 1:20-22, 62-64). Oni su rezultat naslijeđenog grijeha (Job 14:4; Rimljanima 5:12). Budući da Bog dopušta takve stvari, on je za sebe mogao reći da je ‘stvorio’ nijeme, gluhe i slijepe.

4:16 — Kako je Mojsije bio Aronu ‘umjesto Boga’? Mojsije je bio Božji predstavnik. Stoga je Mojsije bio ‘umjesto Boga’ Aronu, koji je govorio u Mojsijevo ime.

Pouke za nas:

1:7, 14 Jehova je pomogao svom potlačenom narodu u Egiptu. Slično tome, on svojim  današnjim svjedocima pomaže čak i kad se suoče sa žestokim proganjanjem.

1:17-21 Jehova nas nagrađuje zbog dobrih stvari koje činimo (Nehemija 13:31).

3:7-10 Jehova odgovara na vapaje svog naroda.

3:14 Jehova nepogrešivo ostvaruje ono što naumi. Zato možemo biti sigurni da će se on pobrinuti da nada koju nam Biblija daje postane stvarnost. *

4:10, 13 Iako mu je Bog obećao podršku, Mojsije je bio toliko nesiguran u svoje govorničke sposobnosti da je preklinjao Boga da nekog drugog pošalje faraonu. No, Jehova je ipak upotrijebio Mojsija te mu dao mudrost i snagu da bi mogao izvršiti svoj zadatak. Umjesto da se koncentriramo na svoje nedostatke, oslonimo se na Jehovu i vjerno izvršavajmo zadatak da propovijedamo i poučavamo ljude (Matej 24:14; 28:19, 20).

Mojsije i Aron došli su pred faraona tražeći da se Izraelcima dopusti da u pustinji slave praznik Jehovi. Egipatski je kralj drsko odbio takav zahtjev. Jehova je preko Mojsija nanio Egiptu velike nevolje. Faraon je Izraelce pustio tek nakon desete nevolje, ali je uskoro sa svojom vojskom krenuo u mahnitu potjeru. Međutim, Jehova je svom narodu omogućio bijeg kroz Crveno more te ga tako oslobodio. Svi Egipćani koji su pošli u potjeru utopili su se kad se more sručilo na njih.

Odgovori na biblijska pitanja:

6:3 — U kom smislu Božje ime nije bilo poznato Abrahamu, Izaku i Jakovu? Ovi patrijarsi upotrebljavali su Božje ime i dobili obećanja od Jehove. Pa ipak, oni nisu poznavali Jehovu kao onoga koji je ispunio ta obećanja (1. Mojsijeva 12:1, 2; 15:7, 13-16; 26:24; 28:10-15).

7:1 — Na koji je način Mojsije postao “Bog Faraonu”? Mojsije je od Boga dobio moć i vlast nad faraonom. Stoga nije imao razloga bojati se tog kralja.

7:22 — Otkuda su egipatski svećenici uzeli vodu koja nije bila pretvorena u krv? Možda su koristili vodu koja je prije te nevolje bila uzeta iz Nila. Osim toga, do vode se očito moglo doći kopanjem dubokih jama u vlažnoj zemlji blizu Nila (2. Mojsijeva 7:24).

8:26, 27 (8:22, 23, St) — Zašto je Mojsije rekao da će to što Izraelci idu prinijeti žrtve ‘za Egipćane biti svetogrđe’? U Egiptu se štovalo mnoge životinje. Spominjanjem životinjskih žrtava Mojsije je faraonu pokazao da iz opravdanog i ozbiljnog razloga traži da se Izraelce pusti da odu kako bi prinijeli žrtve Jehovi.

12:29 — Koga se ubrajalo u prvorođence? Pod prvorođencima se mislilo isključivo na mušku djecu (4. Mojsijeva 3:40-51). Iako je i sam faraon bio prvorođenac, on nije  ubijen. On je već imao svoju obitelj. Deseta nevolja značila je smrt za prvorođenog sina u obitelji, a ne za poglavara obitelji.

12:40 — Koliko su dugo Izraelci bili u Egiptu? Ovaj redak govori o 430 godina, no u taj je broj uključeno vrijeme koje su Izraelovi sinovi proveli u Egiptu i Kanaanu. (Vidi komentar u Jeruzalemskoj Bibliji.) Godine 1943. pr. n. e. Abraham je u dobi od 75 godina prešao rijeku Eufrat na svom putu u Kanaan (1. Mojsijeva 12:4). Od tada pa do vremena kad je Jakov u dobi od 130 godina ušao u Egipat prošlo je 215 godina (1. Mojsijeva 21:5; 25:26; 47:9). To znači da su Izraelci u Egiptu živjeli preostalih 215 godina.

15:8 — Znači li izraz “stinuše se vali usred mora” da se voda Crvenog mora zapravo zaledila? Hebrejski glagol ovdje preveden sa “stinuti se” (“stvrdnuti se”, St) znači stisnuti se ili zgusnuti se. U Jobu 10:10 upotrijebljen je isti izraz za proces kojim se mlijeko pretvara u sir. Stoga, to što piše da se voda stvrdnula ne mora značiti da je bila zaleđena. Da je ‘jak istočni vjetar’ spomenut u 2. Mojsijevoj 14:21 bio dovoljno hladan da se voda zaledi, sigurno bi se barem negdje spomenulo takvu ekstremnu hladnoću. Budući da vodu nije zadržavalo ništa vidljivo, svi tada prisutni imali su dojam da je ona stvrdnuta, skrućena ili zgusnuta.

Pouke za nas:

7:14–12:30 Deset nevolja nisu bile puke slučajnosti. One su bile prorečene i svaka se točno ispunila. Deset nevolja zaista jasno pokazuje da Stvoritelj ima vlast nad vodom, Suncem, insektima, životinjama i ljudima! One ujedno pokazuju da Bog pravi razliku između svojih neprijatelja, kojima nanosi nevolje, i svojih slugu, kojima pruža zaštitu.

11:2; 12:36 Jehova daje blagoslov svom narodu. On se očito pobrinuo da Izraelci dobiju plaću za svoj rad u Egiptu. U tu su zemlju ušli kao slobodni ljudi, a ne kao ratni zarobljenici i robovi.

14:30 Možemo biti sigurni da će Jehova izbaviti svoje sluge kad dođe predstojeća “velika nevolja” (Matej 24:20-22; Otkrivenje 7:9, 14).

Trećeg mjeseca nakon oslobođenja iz Egipta Izraelci su se utaborili ispod gore Sinaj. Tamo su dobili Deset zapovijedi i druge zakone, sklopili savez s Jehovom i postali teokratski organiziran narod. Mojsije je 40 dana bio na toj gori i primao upute u vezi s obožavanjem pravog Boga te izgradnjom Jehovinog šatora za obožavanje, koji je zapravo bio neka vrsta prenosivog hrama. Izraelci su za to vrijeme načinili zlatno tele i počeli ga obožavati. Dok se spuštao niz goru, Mojsije je to vidio i postao toliko ljut da je razbio dvije kamene ploče koje mu je Bog dao. Nakon što su svi krivci dobili zasluženu kaznu, Mojsije  se opet popeo na goru i dobio dvije nove ploče. Nakon Mojsijevog povratka počela je izrada šatora za obožavanje. Ovaj veličanstveni šator i sva oprema dovršeni su i postavljeni na svoje mjesto do kraja prve godine koju je Izrael proveo u slobodi. Jehova je potom šator ispunio svojom slavom.

Odgovori na biblijska pitanja:

20:5 (St) — Kako to da Jehova ‘kažnjava grijeh otaca’ na budućim pokoljenjima? Kada postane odrasla i odgovorna osoba, svaki pojedinac svojim ponašanjem i stavovima sam utječe na to kakvu će presudu dobiti. No kad se izraelski narod okrenuo idolopoklonstvu, posljedice su osjećali i naraštaji nakon njih. Čak su i vjerni Izraelci osjećali posljedice idolopoklonstva, i to tako što im je iskvarenost naroda u vjerskom pogledu otežavala da ostanu besprijekorni.

23:19; 34:26 — Zbog čega je dana zapovijed da se ne smije kuhati jare u mlijeku njegove majke? Izgleda da je kuhanje jareta (ili mladunčeta neke druge životinje) u mlijeku njegove majke bio poganski ritual dozivanja kiše. Osim toga, budući da se mlado hrani majčinim mlijekom, kuhati mladunče u njemu bio bi znak okrutnosti. Ovaj je zakon poticao Božji narod da pokazuje suosjećanje.

23:20-23 — O kojem se anđelu ovdje govori, i kako je Jehovino ime bilo “u njemu”? Ovaj je anđeo vjerojatno bio Isus prije nego što je došao na Zemlju. On je Izraelce vodio u Obećanu zemlju (1. Korinćanima 10:1-4). Za Isusa se može reći da je Jehovino ime “u njemu” zato što najviše od svih zastupa i slavi Očevo ime.

32:1-8, 25-35 — Kako to da Aron nije kažnjen zato što je načinio zlatno tele? Aron duboko u sebi nije odobravao idolopoklonstvo. Kasnije se očito pridružio drugim Levitima koji su stali na Božju stranu, a nasuprot onih koji su se protivili Mojsiju. Nakon što su pogubljeni svi koji su bili krivi, Mojsije je podsjetio narod da su teško zgriješili, što pokazuje da je Jehova bio milosrdan i prema drugima, a ne samo prema Aronu.

33:11, 20 — Kako je Bog mogao s Mojsijem govoriti “licem k licu”? Ovaj izraz ukazuje na prisnost u razgovoru. Mojsije je razgovarao s Božjim predstavnikom te je od njega usmeno primio Jehovine upute. No Mojsije nije vidio Jehovu budući da ‘čovjek ne može vidjeti Boga i ostati živ’. Ustvari, Jehova nije osobno razgovarao s Mojsijem. Zakon je bio “prenesen preko anđelâ rukom posrednika”, stoji u Galaćanima 3:19.

Pouke za nas:

15:25; 16:12 Jehova se brine za svoj narod.

18:21 Muškarci koji su postavljeni na odgovorna mjesta u kršćanskoj skupštini također moraju biti sposobni, bogobojazni, pouzdani i nesebični.

20:1–23:33 Jehova je vrhovni Zakonodavac. Kad su Izraelci slušali njegove zakone, to im je pomagalo da ga ispravno i radosno obožavaju. Jehova danas ima organizaciju koja je teokratska. Budemo li surađivali s njom, bit ćemo sretni i na sigurnom.

Što Druga Mojsijeva otkriva o Jehovi? Ona o njemu kaže da se s ljubavlju brine za svoje sluge, da je neusporedivi izbavitelj i da uvijek izvrši ono što naumi. On je Bog teokratske organizacije.

Dok prilikom pripreme za Teokratsku školu propovijedanja budeš čitao Bibliju prema tjednom rasporedu, sigurno će te duboko dirnuti ono što ćeš naučiti iz Druge Mojsijeve. Kada razmotriš misli iz dijela “Odgovori na biblijska pitanja”, steći ćeš veći uvid u određene biblijske retke. Komentari koji se nalaze u dijelu “Pouke za nas” pokazat će kako ti može koristiti čitanje ovog dijela Biblije.