1. Kako je Eva bila prevarena?

“ZMIJA me prevari” (1. Mojsijeva 3:13). Tako je prva žena Eva objasnila zašto se pobunila protiv Jehove Boga. Ono što je rekla bilo je točno, ali nije bilo opravdanje za njen prijestup. Kasnije je apostol Pavao pod nadahnućem o Evi napisao: ‘Bila je potpuno prevarena’ (1. Timoteju 2:14). Na prijevaru je povjerovala da će joj neposlušnost — jedenje zabranjenog ploda — koristiti jer će postati kao Bog. Bila je prevarena i u vezi s tim tko ju je zaveo. Nije znala da je zmija bila samo sredstvo kojim se poslužio Sotona Đavo (1. Mojsijeva 3:1-6).

2. (a) Kako Sotona danas zavodi ljude? (b) Što je “duh svijeta”, i na koja ćemo pitanja dobiti odgovor?

² Sotona je nakon Adama i Eve nastavio varati ljude. Ustvari, on “zavodi cijelu nastanjenu zemlju” (Otkrivenje 12:9). Njegova se taktika nije promijenila. Iako se više ne koristi zmijom, još uvijek skriva svoj identitet. Putem svijeta zabave, medija i drugih sredstava Sotona zavodi ljude navodeći ih da povjeruju u to da im Božje vodstvo puno ljubavi nije potrebno, a ni korisno. Budući da Đavo uporno vara ljude, u mnogima se pojavio duh pobune protiv biblijskih zakona i načela. To je ono što Biblija naziva “duh svijeta” (1. Korinćanima 2:12). Taj duh snažno utječe na vjerovanja, stavove i ponašanje onih koji ne poznaju Boga. Kako se očituje taj duh i kako se možemo oduprijeti njegovom iskvarenom utjecaju? Da vidimo.

3. Zašto je “duh svijeta” sve uočljiviji u današnje vrijeme?

³ U današnje je vrijeme “duh svijeta” sve uočljiviji (2. Timoteju 3:1-5). Vjerojatno si  primijetio da moralne vrijednosti opadaju. Biblija objašnjava koji je razlog tome. Nakon što je 1914. uspostavljeno Božje Kraljevstvo, na nebu je izbio rat. Sotona i njegovi anđeli, demoni, poraženi su i zbačeni u blizinu Zemlje. Sotona je gnjevan i sve se više trudi prevariti cijeli svijet (Otkrivenje 12:1-9, 12, 17). On na svaki mogući način pokušava ‘zavesti i izabrane, ako je moguće’ (Matej 24:24). Kao Božji narod mi smo njegova glavna meta. On želi uništiti našu duhovnost kako bismo izgubili Jehovinu naklonost i priliku da živimo vječno.

4. Kako Jehovini sluge gledaju na Bibliju, i što svijet misli o njoj?

⁴ Sotona Bibliju, dragocjenu knjigu koja nas uči o našem Stvoritelju punom ljubavi, želi prikazati u lošem svjetlu. Jehovini sluge vole i cijene Bibliju. Znamo da je ona nadahnuta Božja Riječ, a ne ljudska (1. Solunjanima 2:13; 2. Timoteju 3:16). Međutim, Sotonin svijet želi da mislimo drugačije. Naprimjer, u uvodu jedne knjige koja kritizira Bibliju piše: “U Bibliji nema ništa ‘sveto’ niti je ona ‘riječ Božja’. Nisu je pisali sveci nadahnuti od Boga, nego svećenici gladni moći.” Oni koji povjeruju takvim tvrdnjama lako mogu postati žrtve pogrešnog razmišljanja, smatrajući da imaju pravo služiti Bogu na bilo koji način koji im se dopada — ili mu uopće ne služiti (Priče Salamunove 14:12).

5. (a) Što je jedan pisac rekao o religijama koje priznaju Bibliju? (b) Navedi neke uobičajene svjetovne ideje i objasni što Biblija kaže o njima. (Vidi i okvir na sljedećoj stranici.)

⁵ Direktno i indirektno kritiziranje Biblije te vjersko licemjerje onih koji tvrde da je zastupaju doveli su do sve veće odbojnosti prema religiji općenito, pa tako i prema onima koji priznaju Bibliju. U sredstvima javnog informiranja i akademskim krugovima religija je na udaru. Jedan pisac je napisao: “Današnje društvo ima negativan stav prema judaizmu i kršćanstvu. U najboljem slučaju smatra ih starinskima, a u najgorem primitivnim zbog nazora koji onemogućavaju intelektualnu zrelost i znanstveni napredak. Posljednjih godina prezir je prerastao u ismijavanje i otvoreno neprijateljstvo.” To neprijateljstvo često potječe od onih koji niječu Božje postojanje i koji su postali “praznoglavi u svojim razmišljanjima” (Rimljanima 1:20-22).

6. Kako svijet gleda na spolne postupke koje Bog osuđuje?

⁶ Stoga nije nikakvo čudo da se ljudi sve više udaljavaju od mjerila ponašanja koja je Bog odredio. Naprimjer, Biblija homoseksualne odnose opisuje kao ‘sramne’ (Rimljanima 1:26, 27). Ona također kaže da oni koji čine blud i preljub neće naslijediti Božje Kraljevstvo (1. Korinćanima  6:9). Pa ipak, u mnogim zemljama takve spolne postupke ne samo da se smatra prihvatljivima nego ih se i veliča u knjigama, časopisima, pjesmama, filmovima i televizijskim emisijama. One koji govore protiv tih postupaka smatra se netolerantnima, osobama koje osuđuju druge i ne idu ukorak s razmišljanjem prosvijećenog društva. Umjesto da svijet na Božja mjerila gleda kao na dokaz njegove ljubavi i brige, smatra ih preprekom osobnoj slobodi i osjećaju ispunjenosti (Priče Salamunove 17:15; Juda 4).

7. Koja si pitanja trebamo postaviti?

⁷ Kako živimo u svijetu koji se sve više protivi Bogu, bilo bi mudro ispitati svoje stavove i sustav vrijednosti. S vremena na vrijeme trebali bismo se iskreno i u molitvi preispitati da vidimo jesmo li se udaljili od Jehovinog razmišljanja i njegovih mjerila. Naprimjer, mogli bismo se pitati: ‘Privlače li me teme koje sam prije nekoliko godina izbjegavao? Jesam li postao tolerantniji prema postupcima koje Bog osuđuje? Jesu li mi duhovne stvari sada manje važne nego prije? Vidi li se po mom načinu života da Kraljevstvo stavljam na prvo mjesto u životu?’ (Matej 6:33). Razmišljanje o tome pomoći će nam da se odupremo duhu svijeta.

8. Kako se netko može udaljiti od Jehove?

⁸ Apostol Pavao je sukršćanima napisao: “Potrebno [je] da poklonimo više nego običnu pažnju onom što smo čuli, da nikada ne budemo odvučeni” (Hebrejima 2:1). Brod koji je odvučen, odnosno koji je skrenuo s kursa, ne stiže na odredište. Ako kapetan ne vodi računa o vjetru i strujama, njegov brod lako može proći pored sigurne luke i nasukati se na stjenovitu obalu. Slično tome, ako zanemarimo dragocjene istine iz Božje Riječi, lako možemo biti odvučeni od Jehove, udaljiti se od njega, i doživjeti duhovni brodolom. Pritom ne moramo potpuno odbaciti istinu. Ustvari, mnogi ne odbace Jehovu odjednom i namjerno. Češće je slučaj da se malo-pomalo počnu upuštati u nešto što ih zaokupi, pa prestanu obraćati pažnju na Božju Riječ. Oni gotovo neprimjetno upadnu u grijeh. Poput kapetana koji je zaspao, takvi se pojedinci probude tek kad bude prekasno.

9. Kako je Jehova blagoslovio Salamuna?

⁹ Uzmi kao primjer Salamunov život. Jehova mu je dao da bude kralj nad Izraelom. Bog je Salamunu dao da izgradi hram i napiše neke dijelove Biblije. Jehova je dvaput razgovarao s njim i podario mu bogatstvo, slavu i mir tokom njegovog vladanja. Što je najvažnije, Jehova ga je blagoslovio velikom mudrošću. Biblija kaže: “Bog dade mudrost Salamunu i razum vrlo velik i srce prostrano kao pijesak na brijegu morskom.  Jer mudrost Salamunova bijaše veća od mudrosti svih istočnih naroda i od sve mudrosti Egipatske” (1. Kraljevima 4:21, 29, 30; 11:9). Možda mislimo: Ako je netko ostao vjeran Bogu, onda je to sigurno Salamun. Pa ipak, on je zapao u otpadništvo. Kako se to dogodilo?

10. Koju zapovijed Salamun nije poslušao, i kakav je bio ishod toga?

¹⁰ Salamun je u potpunosti poznavao i razumio Božji Zakon. Nesumnjivo je pokazao velik interes za upute budućim izraelskim kraljevima. Jedna od tih uputa glasila je: ‘Neka nema mnogo žena, da se ne bi otpadilo srce njegovo’ (5. Mojsijeva 17:14, 17). Unatoč toj jasnoj zapovijedi, Salamun je imao sedamsto žena i tristo inoča. Mnoge od tih žena štovale su druge bogove. Ne znamo zašto je Salamun imao toliko žena ni kako je opravdavao svoje postupanje. No znamo da nije poslušao Božju jasnu zapovijed. Na kraju se dogodilo upravo ono na što je Jehova upozorio. O tome čitamo: “Žene njegove (...) zanesoše srce njegovo za tuđim bogovima” (1. Kraljevima 11:3, 4). Polako, ali sigurno, nestala je mudrost koju je dobio od Boga. Dozvolio je da ‘bude odvučen’. S vremenom je Salamunovu želju da sluša Boga i ugodi mu zamijenila želja da ugodi svojim poganskim ženama. Bilo je to doista žalosno jer je sam Salamun ranije napisao: “Sine moj, budi mudar i obraduj srce moje, da imam što odgovoriti onomu tko me ruži”! (Priče Salamunove 27:11).

11. Kako ono čime punimo svoj um utječe na naše razmišljanje?

¹¹ Salamunov primjer uči nas da je opasno misliti kako utjecaj svijeta neće djelovati na naše razmišljanje zato što znamo istinu. Kao što fizička hrana utječe na naše tijelo, tako i mentalna hrana utječe na naš um. Ono čime hranimo svoj um oblikuje naše razmišljanje i stav. Budući da su svjesne toga, firme troše milijarde dolara svake godine na reklamiranje svojih proizvoda. Dobre reklame pomoću privlačnih riječi i slika potiču želje potrošača. Reklamni stručnjaci znaju da ljudi obično neće odmah kupiti neki proizvod ako reklamu vide jednom ili dvaput. Međutim, što potrošač više gleda reklamu, to mu se proizvod obično počne sve više sviđati. Reklame postižu svoj cilj, jer da nije tako, nitko ne bi ulagao u njih. One vrše snažan utjecaj na razmišljanje i stavove ljudi.

12. (a) Kako Sotona utječe na razmišljanje ljudi? (b) Što pokazuje da to može utjecati i na kršćane?

¹² Sotona, poput reklamnog stručnjaka, promiče svoje ideje tako što ih prikazuje kao nešto privlačno i zna da će s vremenom uvjeriti ljude da prihvate njegov način  razmišljanja. Putem zabave i drugih sredstava Sotona vara ljude tako što ih navodi da vjeruju kako je dobro loše, a loše dobro (Izaija 5:20). Čak su i neki pravi kršćani postali žrtve Sotoninog upornog širenja pogrešnih ideja. Biblija upozorava: “Nadahnuti izraz izričito kaže da će u kasnijim vremenskim razdobljima neki otpasti od vjere, poklanjajući pažnju zavodljivim nadahnutim izrazima i učenjima demonâ, zbog licemjerja ljudi koji govore laži, čija je savjest obilježena kao željezom za žigosanje” (1. Timoteju 4:1, 2; Jeremija 6:15).

13. Što uključuje loše društvo, i kako društvo utječe na nas?

¹³ Duh svijeta može utjecati na svakoga od nas. Vjetrovi i struje Sotoninog svijeta vrlo su snažni. Biblija nas mudro savjetuje: “Nemojte se zavaravati. Loše društvo kvari korisne navike” (1. Korinćanima 15:33). Loše društvo može uključivati bilo što i bilo koga — čak i unutar skupštine — ukoliko odražava duh svijeta. Ako bismo mislili da nam loše društvo ne može nauditi, zar time ne bismo tvrdili da nam dobro društvo ne može pomoći? To bi bilo sasvim pogrešno! Biblija to jasno objašnjava kad kaže: “Tko hodi s mudrima postaje mudar, a tko se druži s bezumnicima postaje gori” (Priče Salamunove 13:20).

14. Kako se možemo oduprijeti duhu svijeta?

¹⁴ Da bismo se oduprli duhu svijeta, moramo se družiti s mudrim ljudima — s onima koji služe Jehovi. Moramo puniti svoj um stvarima koje izgrađuju našu vjeru. Apostol Pavao je napisao: “Što je god istinito, što je god od ozbiljnog interesa, što je god pravedno, što je god čisto, što je god dopadljivo, o čemu se god dobro govori, ima li što čestito i ima li što hvalevrijedno, to razmatrajte” (Filipljanima 4:8). Kao osobe sa slobodnom voljom, sami biramo o čemu ćemo razmišljati. Uvijek izaberimo ono što će nas približiti Jehovi!

15. Kako su se kršćani u drevnom Korintu razlikovali od ostalih stanovnika?

¹⁵ Za razliku od onih koji su zavedeni duhom svijeta, prave kršćane vodi Božji sveti duh. Skupštini u Korintu Pavao je napisao: “Mi nismo primili duh svijeta, nego duh koji je od Boga, da bismo znali ono što nam je Bog dobrohotno dao” (1. Korinćanima 2:12). Drevni Korint bio je grad kojim je potpuno ovladao duh svijeta. Većina stanovnika bila je toliko razvratna da je izraz “živjeti korintski” počeo značiti “činiti nemoral”. Sotona je zaslijepio umove tih ljudi. Stoga su o pravom Bogu znali malo ili čak ništa (2. Korinćanima 4:4). Pa ipak, Jehova je putem svog svetog duha otvorio oči nekim Korinćanima i omogućio im da upoznaju istinu. Uz poticaj i pomoć njegovog duha učinili su velike promjene u životu kako bi ugodili Jehovi i dobili njegov blagoslov (1. Korinćanima 6:9-11). Iako je duh svijeta bio snažan, Jehovin je duh bio jači.

16. Kako možemo dobiti i sačuvati Božji duh?

¹⁶ Isto je i danas. Jehovin sveti duh najsnažnija je sila u svemiru, a on ga daje obilno i velikodušno svima koji ga za to mole s vjerom (Luka 11:13). Međutim, da bismo imali Božji duh, nije dovoljno odupirati se  duhu svijeta. Također moramo redovito proučavati Božju Riječ i primjenjivati je u životu kako bismo svoj duh — svoja naginjanja i sklonosti — doveli u sklad s njegovim razmišljanjem. Ako to činimo, Jehova će nam dati snage da se odupremo svakoj taktici kojom Sotona želi uništiti našu duhovnost.

17. Kako nas može utješiti Lotovo iskustvo?

¹⁷ Iako kršćani nisu dio svijeta, oni se nalaze u svijetu (Ivan 17:11, 16). Nitko od nas ne može u potpunosti izbjeći duh svijeta jer možda radimo ili čak živimo s ljudima koji ne ljube Boga i njegova mjerila. Osjećamo li isto što i Lot kojeg je “teško pogađalo”, čak mučilo, bezakonje stanovnika Sodome među kojima je živio? (2. Petrova 2:7, 8). Ako da, možemo se utješiti. Jehova je čuvao i spasio Lota, a isto može učiniti i za nas. Naš Otac pun ljubavi vidi i zna naše okolnosti te nam može pružiti pomoć i snagu da sačuvamo svoju duhovnost (Psalam 33:18, 19). Ako mu vjerujemo, uzdamo se u njega i prizivamo ga, pomoći će nam da se odupremo duhu svijeta, ma kako teška bila naša situacija (Izaija 41:10).

18. Zašto trebamo čuvati svoj odnos s Jehovom?

¹⁸ U svijetu koji je otuđen od Boga i kojeg je Sotona zaveo, za nas kao Jehovin narod pravi je blagoslov to što znamo istinu. Zbog toga osjećamo radost i imamo mir koje svijet nema (Izaija 57:20, 21; Galaćanima 5:22). Imamo divnu nadu u vječni život u Raju, gdje se više neće osjećati utjecaj duha ovog svijeta koji se bliži svom kraju. Stoga čuvajmo svoj dragocjeni odnos s Bogom i učinimo potrebne promjene čim primijetimo da počinjemo duhovno slabiti! Još se više približimo Jehovi i on će nam pomoći da se odupremo duhu svijeta! (Jakov 4:7, 8).