1. Zašto može biti teško pokazivati dobrotu?

SMATRAŠ li da si dobra osoba? Ako da, onda ti je teško živjeti u današnjem svijetu. Istina, dobrota se u Bibliji navodi kao jedan od ‘plodova duha’, no zašto je toliko teško pokazivati je čak i u takozvanim kršćanskim zemljama? (Galaćanima 5:22). Kao što smo zapazili u prethodnom članku, dio odgovora nalazimo u onome što je napisao apostol Ivan — cijeli je svijet u vlasti bešćutne duhovne osobe, Sotone Đavla (1. Ivanova 5:19). Isus Krist je za Sotonu rekao da je “vladar svijeta” (Ivan 14:30). Svijet nalikuje svom buntovnom vladaru čiji stav dolazi do izražaja u okrutnom postupanju (Efežanima 2:2).

2. Što može otežavati pokazivanje dobrote?

² Na nas negativno utječe kad su drugi bezobzirni prema nama. Takvi mogu biti zlobni susjedi, neprijazni neznanci, čak prijatelji i članovi obitelji koji ponekad mogu postupati nepromišljeno. Pritisak koji osjećamo kad dolazimo u doticaj s ljudima koji su grubi, koji viču jedni na druge i psuju često uzrokuje veliku uznemirenost. To što drugima nedostaje dobrote može i nas navesti da budemo neprijateljski raspoloženi, te možda pomislimo da prema neljubaznim  osobama i mi trebamo biti neljubazni. To čak može dovesti do duhovnih i zdravstvenih problema (Rimljanima 12:17).

3. Koje ozbiljne probleme ljudi imaju, pa im je teško truditi se pokazivati dobrotu?

³ Možda nam je i zbog teške situacije u svijetu izazov pokazivati dobrotu. Naprimjer, ljudi su, općenito uzevši, izloženi stresu zbog terorističkih prijetnji i napada te zato što neka nacionalna skupina može bilo kada upotrijebiti biološko ili nuklearno oružje. Osim toga, milijuni ljudi žive u velikoj bijedi, a njihovi životni uvjeti, u koje spada hrana, krov nad glavom, odjeća i zdravstvena njega, vrlo su loši. Pravi je izazov truditi se pokazivati dobrotu kad se čini da je sav trud uzaludan (Propovjednik 7:7).

4. Koji pogrešan zaključak neki mogu donijeti kad razmišljaju o pokazivanju dobrote drugima?

⁴ Čovjek lako može zaključiti da pokazivanje dobrote nije tako važno i da je čak znak slabosti. Može se osjećati iskorišteno, naročito kad su drugi bezobzirni prema njemu (Psalam 73:2-9). Međutim, Biblija nam daje dobar savjet kad kaže: “Odgovor blag utišava gnjev, a riječ prijeka podiže srdnju” (Priče Salamunove 15:1). Blagost i dobrota dva su ploda duha koja su vrlo povezana i od velike su pomoći kad se suočimo s poteškoćama.

5. U kojim područjima trebamo pokazivati dobrotu?

⁵ Budući da je pokazivanje plodova Božjeg svetog duha toliko važno za nas kao kršćane, trebamo vidjeti kako možemo pokazivati jedan od njih — dobrotu. Je li moguće pokazivati dobrotu u bešćutnom svijetu? Ako jest, na kojim područjima možemo pokazati da ne dopuštamo Sotoninom utjecaju da uguši našu dobrotu, naročito kad smo u stresnim situacijama? Obratimo pažnju na to kako dobrotu i njene različite aspekte možemo pokazivati u obitelji, na radnom mjestu, u školi, susjedstvu, službi propovijedanja i među suvjernicima.

6. Zašto je obzirnost u obitelji toliko važna, i kako je možemo pokazivati?

⁶ Da bismo imali Jehovin blagoslov i vodstvo, neophodno je gajiti i razvijati plodove duha (Efežanima 4:32). Usredotočimo se na to kako članovi obitelji mogu međusobno pokazivati dobrotu i obzirnost. U svakodnevnom ophođenju muž i žena trebaju biti obzirni i suosjećajni jedno prema drugome i prema djeci (Efežanima 5:28-33; 6:1, 2). Takva obzirnost treba biti očita u načinu na koji članovi obitelji razgovaraju jedni s drugima. Djeca trebaju poštovati i cijeniti roditelje, a roditelji se trebaju lijepo ophoditi sa  svojom djecom. Budite brzi pohvaliti, spori osuđivati.

7, 8. (a) Kakvo ponašanje trebamo izbjegavati želimo li iskreno pokazivati obzirnost u obitelji? (b) Kako dobra komunikacija jača obiteljske veze? (c) Kako možeš pokazivati dobrotu u svojoj obitelji?

⁷ Biti obziran prema članovima svoje obitelji znači uvažavati savjet apostola Pavla: ‘Stvarno ih sve odbacite od sebe: srdžbu, gnjev, zloću, pogrdan govor i prostačko izražavanje iz svojih usta.’ Svakog dana članovi kršćanske obitelji trebaju razgovarati s puno poštovanja. Zašto? Zato što je dobra komunikacija neophodna za održanje snažne, zdrave obitelji. Da biste izgladili nesporazume, pokušajte riješiti problem, a ne pobijediti u raspravi. Sretni članovi obitelji svojski se trude pokazivati dobrotu i obzirnost jedni prema drugima (Kološanima 3:8, 12-14).

⁸ Dobrota je osobina koja nas potiče da budemo optimistični i da činimo dobro drugima. Stoga nastojimo biti od koristi drugim članovima obitelji, obzirni prema njima i pomagati im na prijazan način. Potrebno je da se svatko ponaosob, ali i svi zajedno trude pokazivati dobrotu i obzirnost, koje se pozitivno odražavaju na obitelj. Zbog toga ne samo da će članovi obitelji imati Božji blagoslov nego će i u skupštini te svojoj okolini iskazivati čast Jehovi Bogu koji je najveći primjer dobrote (1. Petrova 2:12).

9, 10. Opiši neke probleme koji se mogu pojaviti na radnom mjestu, i objasni kako ih se može riješiti na miran način.

⁹ Kršćaninu može biti izazov pokazivati dobrotu ljudima s kojima radi. Zbog suparništva među radnicima nekome posao može biti u pitanju jer njegov kolega kuje spletke ili se koristi prijevarom kako bi ga ocrnio pred poslodavcem (Propovjednik 4:4). U takvim trenucima nije lako biti dobar prema drugima. Unatoč tome, Jehovin sluga treba imati na umu da je to ispravan način postupanja i truditi se koliko god može naći zajednički jezik s onima s kojima je teško izaći na kraj. To će lakše postići ako pokazuje da mu je stalo do njih. Ako je bolestan tvoj kolega ili netko iz njegove obitelji, možda možeš pokazati brigu. Čak i ako samo pitaš kako je dotična osoba, to može imati pozitivan učinak. Da, kršćani nastoje promicati sklad i mir koliko do njih stoji. Ponekad problem riješi lijepa riječ, po čemu se vidi da nam je stalo do nekoga i da se brinemo.

¹⁰ Može se dogoditi i to da poslodavac nameće svoje nazore radnicima i možda želi da svi sudjeluju u nekom političkom događaju ili proslavi koje Biblija osuđuje. Kad nekom kršćaninu savjest to ne dopusti, može doći  do konflikta. U tom trenutku poslodavcu možda nije mudro detaljno objašnjavati koliko bi bilo pogrešno poslušati ga. Uostalom, onima koji ne dijele kršćanska uvjerenja njihovi nazori sigurno djeluju ispravno (1. Petrova 2:21-23). Možda bi mogao na ljubazan način objasniti zašto ti osobno ne želiš sudjelovati u tome. Na podrugljive komentare nemoj uzvratiti istom mjerom. Dobro je da kršćanin posluša mudar savjet iz Rimljanima 12:18: “Ako je moguće, koliko o vama ovisi, budite u miru sa svim ljudima.”

11. Zbog čega mladima može biti teško lijepo se ophoditi s drugima u školi?

¹¹ Mladima može biti pravi izazov pokazivati dobrotu i ljubaznost u školi. Oni obično žele biti prihvaćeni među vršnjacima. Neki mladići žele pokazati da su pravi muškarci kako bi ostali učenici imali dobro mišljenje o njima, pa čak zlostavljaju druge u školi (Matej 20:25). Drugi se mladi vole praviti važni zbog uspjeha koji imaju u školi, sportu ili drugim aktivnostima. Dok ističu svoje sposobnosti, često su grubi prema ostalima u razredu ili školi te pogrešno misle da su zbog tih svojih talenata bolji od ostalih. Mladi kršćanin treba paziti kako ne bi oponašao takve osobe (Matej 20:26, 27). Apostol Pavao rekao je da je ‘ljubav dugotrpljiva i dobrohotna’ te da se ‘ne hvali i ne nadima’. Stoga je kršćanin obavezan uvažiti biblijske savjete u svom ophođenju sa školskim kolegama, a ne se povoditi za lošim primjerom onih koji postupaju neljubazno (1. Korinćanima 13:4).

12. (a) Zašto mladima može biti teško lijepo se ophoditi s nastavnicima? (b) Kome se mladi mogu obratiti za pomoć kad se na njih vrši pritisak da budu neljubazni?

¹² Mladi se trebaju lijepo ophoditi i sa svojim nastavnicima. Mnogi učenici vole ljutiti nastavnike. Oni misle da su pametni kad potkopavaju poštovanje prema nastavnicima tako što sudjeluju u stvarima kojima se krši školska pravila. Možda se koriste zastrašivanjem da bi i druge uključili u to. Kada mladi kršćanin odbije takvo što, može postati meta ismijavanja i zlostavljanja. Kad se takve situacije ponavljaju tijekom školske godine, na ispit dolazi dobrota kršćanina. No imaj na umu koliko je važno biti vjeran Jehovin  sluga. Budi uvjeren da će ti on u takvim teškim životnim trenucima pomoći putem svog duha (Psalam 37:28).

13-15. Što nas može spriječiti da budemo ljubazni prema susjedima, i kako to možemo izbjeći?

¹³ Bez obzira na to živiš li u kući, stanu ili negdje drugdje, razmišljaj kako biti ljubazan prema susjedima i pokazati da ti je stalo do njih. Ni to nije uvijek lako.

¹⁴ Što ako tvoji prvi susjedi imaju predrasude prema tebi zbog tvoje rase, nacionalnosti ili religije? Što ako su ponekad grubi ili te potpuno ignoriraju? Kao Jehovin sluga, dobro je da pokazuješ ljubaznost koliko god je to moguće. Drugi će vidjeti da si drugačiji, što će doista biti na hvalu Jehovi — najvećem primjeru dobrote. Tko zna, možda tvoj susjed jednom promijeni svoj stav zahvaljujući tvojoj ljubaznosti. Možda čak postane hvalitelj Jehove (1. Petrova 2:12).

¹⁵ Kako pokazivati dobrotu i ljubaznost svojim susjedima? Prije svega, tako da svi u obitelji pokazuju plodove duha. Susjedi će to vjerojatno zapaziti. Ponekad možda budeš u prilici učiniti neku uslugu susjedu. Ne zaboravi da dobrota uključuje pružanje konkretne pomoći drugima (1. Petrova 3:8-12).

16, 17. (a) Zašto je obzirnost važna u službi propovijedanja? (b) Kako se obzirnost može pokazivati na različite načine u službi propovijedanja?

¹⁶ Obzirnost treba biti vidljiva u našoj kršćanskoj službi dok se trudimo doći do  svih ljudi u njihovim domovima, na poslu i na javnim mjestima. Trebamo zapamtiti da zastupamo Jehovu, koji uvijek postupa dobrohotno (2. Mojsijeva 34:6).

¹⁷ Kako možeš pokazivati obzirnost u službi? Naprimjer, kad svjedočiš na ulici, budi kratak i imaj obzira prema ljudima kojima pristupaš. Pločnikom obično prolazi mnogo pješaka, pa vodi računa o tome da im ne smetaš. Isto tako, kad svjedočiš na poslovnom području, pokaži uviđavnost tako da budeš kratak, imajući na umu da trgovci moraju posluživati kupce.

18. Koju ulogu razboritost igra u pokazivanju dobrote u službi?

¹⁸ U službi od kuće do kuće budi razborit. Nemoj predugo ostati na vratima, naročito ako je vrijeme loše. Možeš li primijetiti da osoba postaje nestrpljiva ili da je čak smeta što si došao? Možda živiš u zemlji gdje Jehovini svjedoci vrlo često dolaze ljudima na vrata. U tom slučaju pokaži naročitu obzirnost i uvijek budi ljubazan i fin (Priče Salamunove 17:14). Uzmi u obzir razlog zašto te stanar tog dana ne želi saslušati. Upamti da će uskoro neki tvoj kršćanski brat ili sestra vjerojatno ponovno doći na ta vrata. Ako naiđeš na nekoga tko je grub, potrudi se biti ljubazan. Nemoj dizati glas niti se mrgoditi, nego govori mirno. Kršćanin koji je pun dobrote ne želi poticati stanara na verbalni sukob (Matej 10:11-14). Možda jednog dana ta osoba posluša dobru vijest.

19, 20. Zašto je potrebno pokazivati obzirnost u skupštini, i kako to činiti?

¹⁹ Nije ništa manje važno pokazivati obzirnost prema suvjernicima (Hebrejima 13:1). Budući da smo dio međunarodnog bratstva, obzirnost je prijeko potrebna u našem međusobnom ophođenju.

²⁰ Ako više skupština održava sastanke u istoj Dvorani Kraljevstva, važno je biti obziran prema onima iz drugih skupština i ophoditi se s njima s dostojanstvom. Nadmetanja otežavaju suradnju kad se dogovara vrijeme održavanja sastanaka ili čišćenje i vršenje popravaka. Budi ljubazan i uviđavan iako možda postoje različita mišljenja. Tako će dobrota pobijediti, a Jehova će doista blagosloviti to što vam je stalo do dobrobiti drugih.

21, 22. Što trebamo činiti u skladu s Kološanima 3:12?

²¹ Dobrota je osobina koja obuhvaća toliko toga da utječe na svaki aspekt našeg života. Stoga treba biti sastavni dio naše kršćanske osobnosti. Treba nam prijeći u naviku pokazivati dobrotu.

²² Činimo svi dobro drugima svaki dan i tako osobno primijenimo riječi apostola Pavla: “Kao Božji izabrani, sveti i ljubljeni, obucite se u samilosnu duboku naklonost, dobrohotnost, poniznost, blagost i dugotrpljivost” (Kološanima 3:12).