POUKA iz Božje Riječi, Biblije, ‘bolja je od zlata i dragog kamenja’ (Psalam 19:7-10). Zašto? Jer “nauka je mudroga [Jehove] izvor života, da se umakne zamkama smrti” (Priče Salamunove 13:14, Šarić). Primjenjivanje biblijskih savjeta pomaže nam da živimo kvalitetnije, a i čuva nas da ne upadnemo u zamke koje nam mogu ugroziti život. Uistinu je važno da saznamo što Biblija govori i da postupamo u skladu s onim što iz nje naučimo!

Salamun, kralj starog Izraela, u Pričama Salamunovim 13:15-25 daje savjete koji nam pomažu postupati u skladu s onim što smo naučili kako bismo živjeli bolje i duže. * On nas pomoću kratkih izreka uči kako nam Božja Riječ može pomoći da budemo voljeni, da ostanemo vjerni u svojoj službi, da imamo ispravan stav prema ukoru i da mudro biramo društvo. Osim toga, on nam kaže i koliko je mudro svojoj djeci osigurati nasljedstvo, ali i ukoravati ih s ljubavlju.

“Dobar razum daje ljubav”, kaže Salamun, “a put je bezakonički hrapav” (Priče Salamunove 13:15). Izvorni izraz koji je preveden kao “dobar razum” “označava sposobnost razlučivanja, ispravno prosuđivanje i mudrost”, navodi se u jednom priručniku. Osobi koja posjeduje te osobine nije teško pridobiti naklonost drugih.

 Razmotri kako je apostol Pavao razborito postupao sa sukršćaninom Filemonom kad mu je poslao njegovog odbjeglog roba Onezima koji je postao kršćanin. Pavao je Filemonu dao savjet da Onezima ljubazno primi, baš kao što bi ljubazno primio samog Pavla. Ustvari, Pavao je Filemonu ponudio da će mu platiti sve što mu Onezim možda duguje. Istina, Pavao je mogao iskoristiti svoj autoritet i narediti Filemonu da postupi ispravno. No apostol je odlučio ovu stvar riješiti taktično i u ljubavi. Zbog toga je Pavao bio uvjeren da će potaknuti Filemona na suradnju i da će stoga on napraviti i više nego je Pavao tražio. Zar se ne bismo i mi trebali ophoditi sa suvjernicima na isti način? (Filemonu 8-21).

Za razliku od toga, put bezakonika je “hrapav”, odnosno neravan. Što to znači? Jedan izučavatelj kaže da riječ koja se ovdje koristi znači biti “nepopustljiv ili krut, a odnosi se na okorjelo postupanje zlih ljudi. (...) Čovjek koji ne odstupa od svojih zlih puteva, koji se tvrdoglavo oglušuje na mudre savjete drugih, nalazi se na putu koji vodi u propast.”

Salamun nastavlja: “Djelima pametnog čovjeka upravlja znanje, a bezumnik širi ludost” (Priče Salamunove 13:16, NS). Pamet se ovdje povezuje sa znanjem, pametnom se naziva mudru osobu koja razmisli prije nego nešto napravi. Kad je se nepravedno kritizira ili čak vrijeđa, pametna osoba obuzdava svoje usne. Ona se moli Bogu te nastoji pokazivati plodove svetog duha kako je neka situacija ne bi previše razljutila (Galaćanima 5:22, 23). Mudar čovjek ne dozvoljava da osoba ili situacija kontrolira njime. Naprotiv, on pokazuje samosvladavanje i ne upušta se u sukobe u koje često upadnu oni koji se brzo ljute ili vrijeđaju.

Pametna osoba donosi promišljene odluke. Ona zna da neće mudro postupati ukoliko samo pretpostavlja što je ispravno, ako dozvoli emocijama da je vode ili ukoliko se samo povodi za većinom. Zato ona razmišlja o situaciji u kojoj se nađe. Ispita sve činjenice i utvrdi kako bi mogla postupiti. Zatim istraži što Biblija kaže da bi vidjela koje zakone i načela može primijeniti na situaciju u kojoj se nalazi. Put takve osobe uvijek je ravan (Priče Salamunove 3:5, 6).

Nama Jehovinim svjedocima povjereno je objavljivanje Božje poruke. Riječi sljedeće izreke pomažu nam da vjerno ispunjavamo taj zadatak. Izreka kaže: “Glasnik bezbožan pada u zlo, a vjeran je poslanik lijek” (Priče Salamunove 13:17).

U ovom se retku ističu osobine glasnika. Što ako glasnik iz zle namjere  iskrivi ili izmijeni poruku? Zar ga se neće osuditi? Razmisli o Gijeziju, pomoćniku proroka Elizeja, koji je zbog pohlepe prenio krivu poruku sirijskom vojskovođi Naamanu. Guba od koje je Naaman bio izliječen prešla je na Gijezija (2. Kraljevima 5:20-27). Što ako poslanik postane nevjeran i prestane prenositi poruku? Biblija kaže: “[Ako] ti ne progovoriš i ne opomeneš bezbožnika da se prođe puta svojega; taj će bezbožnik poginuti za svoje bezakonje; ali ću [ja Jehova] krv njegovu iskati iz tvoje ruke” (Ezehijel 33:8).

S druge strane, vjerni poslanik lijek je samom sebi i onima koji ga slušaju. Pavao je savjetovao Timoteja: “Neprestano pazi na sebe i na svoje poučavanje. Ostani kod tih stvari, jer čineći to spasit ćeš i sebe i one koji te slušaju” (1. Timoteju 4:16). Razmisli o pozitivnom učinku koje je posljedica vjernog objavljivanja dobre vijesti o Kraljevstvu. Ono budi ljude pravedna srca i vodi ih do istine koja ih oslobađa (Ivan 8:32). Bez obzira na to hoće li ljudi obratiti pažnju na poruku, vjerni će glasnik “sačuvati dušu svoju” (Ezehijel 33:9). Nemojmo nikada zanemariti svoj zadatak da propovijedamo (1. Korinćanima 9:16). I uvijek budimo pažljivi kad ‘propovijedamo riječ’, nikad je ne razvodnjavajmo niti pravimo kompromise s namjerom da je ljudima učinimo privlačnijom (2. Timoteju 4:2).

Hoće li mudra osoba zamjeriti ukoliko joj netko da dobar savjet? U Pričama Salamunovim 13:18 (St) stoji: “Siromaštvo i sramota onomu tko odbija pouku, a tko ukor prima, doći će do časti.” Mudro je prihvatiti čak i onaj savjet koji nismo tražili. Dobar savjet može biti najkorisniji baš onda dok još ne uviđamo da ga trebamo. Poslušamo li takav savjet, poštedjet ćemo se tuge i izbjeći ćemo teškoće. Zanemarivanje takvog ukora donijet će sramotu.

Zaslužena pohvala nas veseli i uistinu je pravo ohrabrenje. No mi trebamo očekivati i prihvatiti i ukor. Razmotri dva pisma koja je apostol Pavao napisao Timoteju. Pavao je pohvalio Timoteja zbog njegove vjernosti Bogu, ali ipak su ta pisma puna savjeta  upućenih njemu. Pavao je tom mladiću dao mnogo savjeta o tome kako sačuvati vjeru i čistu savjest, kako se ophoditi s drugima u skupštini, razvijati odanost Bogu i biti zadovoljan onim što ima, kako poučavati druge, oduprijeti se otpadništvu i dovršiti svoju službu. Mlađi članovi skupštine postupaju mudro ako traže i prihvate savjete koje im daju iskusnije osobe.

“Ispunjena je želja slast duši”, kaže mudri kralj, “a bezumnima je mrsko odstupiti oda zla” (Priče Salamunove 13:19). Jedan priručnik o ovoj izreci kaže: “Kad netko postigne cilj ili ostvari želju, cijela se njegova nutrina ispuni zadovoljstvom. (...) Budući da je postizanje cilja nešto najpoželjnije što čovjek može doživjeti, nerazumnima je mrsko kloniti se zla. Svoje želje mogu ostvariti jedino na zao način i kad bi se odrekli zla, ne bi osjetili zadovoljstvo koje proizlazi iz udovoljavanja svojim željama.” Doista je važno gajiti ispravne želje!

Ljudi s kojima se družimo uistinu snažno utječu na naša razmišljanja te na ono što volimo i ne volimo. Salamun je sljedećim riječima izrazio nepromjenjivu istinu: “Tko hodi s mudrima postaje mudar, a tko se druži s bezumnicima postaje gori” (Priče Salamunove 13:20). Da, naše društvo, čak ono kojem se izlažemo putem zabave, Interneta i čitanja nekog štiva, utječe na to tko smo i kakvi ćemo biti. Kako je samo važno mudro birati društvo!

“Grešnike goni zlo”, kaže izraelski kralj, “a pravednicima se vraća dobro” (Priče Salamunove 13:21). Ukoliko postupamo pravedno, Jehova će nas nagraditi jer se brine za pravedne (Psalam 37:25). Ipak, moramo biti svjesni da nitko nije imun na ‘nevolje i nepredviđene događaje’ (Propovjednik 9:11, NS). Možemo li išta učiniti kako bismo se pripremili za nepredviđene događaje?

“Dobar čovjek ostavlja nasljedstvo sinovima sinova svojih”, kaže Salamun (Priče Salamunove 13:22a). Kako samo vrijedno nasljeđe roditelji ostave djeci kad im pomognu da upoznaju Jehovu i razviju dobar odnos s njim! No nije li isto tako mudro, ako je to moguće, obitelj materijalno osigurati za slučaj prerane smrti roditelja? U mnogim zemljama poglavari obitelji mogu napraviti policu osiguranja, napisati oporuku i uštedjeti nešto novca za budućnost.

Što se može reći o nasljedstvu zlih? “Grešnikovo imanje čuva se pravedniku”, dalje kaže Salamun (Priče Salamunove 13:22b). Osim što pravednici danas uživaju blagoslove, ova će se izreka pokazati istinitom kad Jehova ispuni svoje obećanje i stvori “nova nebesa i novu zemlju” u kojima će “prebivati pravednost” (2. Petrova 3:13). Zli će tada biti uništeni, a “smjerni će naslijediti zemlju” (Psalam 37:11).

 Razborita osoba mudro postupa čak i ako u materijalnom pogledu nema mnogo. “Izobila hrane ima na njivi siromaškoj”, stoji u Pričama Salamunovim 13:23, “a ima tko propada sa zle uprave.” Ukoliko je osoba marljiva i ima Božji blagoslov, može napraviti mnogo unatoč svom siromaštvu. Međutim, zbog nepravde i nepoštenja bogatstvo se može rasuti.

Nesavršeni ljudi trebaju opomene, i to od djetinjstva nadalje. “Tko žali prut, mrzi na sina svojega”, kaže izraelski kralj, “a tko ga ljubi, kara ga za vremena” (Priče Salamunove 13:24).

Prut simbolizira autoritet. U Pričama Salamunovim 13:24 prut je simbol autoriteta koji imaju roditelji. Korištenje pruta u ovom kontekstu ne mora uključivati fizičko kažnjavanje. Taj prut predstavlja ukoravanje bilo kakve vrste. Neko dijete dovoljno je ljubazno opomenuti da ono više ne postupa neispravno. Drugom će pak djetetu trebati stroži ukor. “Ukor tišti razumnoga više nego ludoga sto udaraca”, stoji u Pričama Salamunovim 17:10.

Kad roditelji ukoravaju svoju djecu, to uvijek moraju raditi iz ljubavi i mudro, misleći pritom na njihovu dobrobit. Roditelj koji voli svoje dijete neće zatvarati oči pred njegovim greškama. Naprotiv, on ih želi pronaći i ukloniti prije nego se ukorijene u djetetovoj osobnosti. Naravno, brižni roditelji uzimaju k srcu Pavlovu opomenu: “Očevi, ne razdražujte svoju djecu, nego ih odgajajte u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja” (Efežanima 6:4).

Što ako je roditelj previše popustljiv i ne ukorava djecu kako bi trebao? Hoće li djeca poslije biti zahvalna roditeljima za takvu popustljivost? Nipošto! (Priče Salamunove 29:21). U Bibliji stoji: “Dijete raspušteno sramoti majku svoju” (Priče Salamunove 29:15, NS). Ukoliko roditelji ne ukoravaju svoju djecu, time pokazuju da ih zanemaruju odnosno ne vole. S druge pak strane, ljubazno i dosljedno ukoravanje dokazuje da roditelji vole svoju djecu i brinu za njih.

Mudra i pravedna osoba koja primjenjuje ono što nauči iz Biblije bit će blagoslovljena. Salamun nam jamči: “Pravednik jede, i sita mu je duša; a trbuh bezbožnicima nema dosta” (Priče Salamunove 13:25). Jehova zna što je dobro za nas u svim područjima života — u obiteljskom životu, u odnosima s drugima, u našem služenju njemu ili kad nas treba ukoriti. Budemo li mudro primjenjivali savjete iz njegove Riječi, sigurno ćemo živjeti najboljim životom.