1. Zašto smo kao Jehovini sluge sretni?

JEHOVA nam kao svojim vjernim slugama pomaže i blagoslivlja nas. Istina, imamo mnoge kušnje. Međutim, mi također osjećamo pravu sreću. To nas nimalo ne iznenađuje jer služimo ‘sretnom Bogu’, a njegov sveti duh u našem srcu stvara radost (1. Timoteju 1:11; Galaćanima 5:22). Radost je stanje istinske sreće koje je potaknuto očekivanjem ili dobivanjem nečeg dobrog. A naš nebeski Otac doista nam daje dobre darove (Jakov 1:17). Stoga nimalo ne čudi da smo sretni!

2. Koje ćemo psalme obraditi?

² Sreću se često ističe u knjizi Psalama, naprimjer u 1. i 2. psalmu. Prvi sljedbenici Isusa Krista 2. psalam pripisali su izraelskom kralju Davidu (Djela apostolska 4:25, 26). Pisac 1. psalma, kojemu ne znamo ime, svoju nadahnutu pjesmu započinje riječima: “Blago čovjeku koji ne ide na vijeće bezbožničko” (Psalam 1:1). U ovom i sljedećem članku vidjet ćemo kako 1. i 2. psalam daju razlog za radost.

3. Iz kojih razloga, prema Psalmu 1:1, bogobojazna osoba može biti sretna?

³ Prvi psalam pokazuje zašto je bogobojazna osoba sretna. Navodeći neke razloge za sreću, psalmist u pjesmi kaže: “Blago čovjeku koji ne ide na vijeće bezbožničko, i na putu grešničkom ne stoji, i u društvu nevaljalih ljudi ne sjedi” (Psalam 1:1).

4. Na koji su uzoran način postupali Zaharija i Elizabeta?

⁴ Da bismo bili istinski sretni, moramo udovoljavati Jehovinim pravednim zahtjevima. Zaharija i Elizabeta, koji su imali čast biti roditelji Ivana Krstitelja, ‘bili su pravedni pred Bogom jer su hodili besprijekorno u skladu sa svim Jehovinim zapovijedima i zakonskim zahtjevima’ (Luka 1:5, 6). Možemo biti sretni ako postupamo kao i oni te odlučno odbijamo ‘ići na vijeće bezbožničko’ ili slušati zle savjete tih osoba.

5. Što nam može pomoći da se klonimo ‘puta grešničkog’?

⁵ Ako ne prihvaćamo razmišljanje zlih, tada nećemo ‘stajati na putu grešničkom’. Ustvari, doslovno nećemo ići tamo gdje oni obično idu — na mjesta poznata po nemoralnoj zabavi ili na ona koja su na lošem glasu. Što ako dođemo u iskušenje da se pridružimo grešnicima u njihovom nebiblijskom vladanju? Pomolimo se Bogu da nam pomogne da postupamo u skladu s riječima  apostola Pavla: “Ne ujarmljujte se nejednako s nevjernicima. Jer kakvu zajednicu imaju pravednost i bezakonje? Ili kakvo zajedništvo ima svjetlo s tamom?” (2. Korinćanima 6:14). Ako se oslanjamo na Boga i imamo ‘čisto srce’, klonit ćemo se stava i načina života grešnika te imati ispravne motive i želje kao i ‘nelicemjernu vjeru’ (Matej 5:8; 1. Timoteju 1:5).

6. Zašto se trebamo čuvati podrugljivaca?

⁶ Da bismo ugodili Jehovi, ne smijemo ‘sjediti u društvu nevaljalih ljudi’, odnosno podrugljivaca. Neki ismijavaju bogobojaznost, a u ovim ‘posljednjim danima’ bivši kršćani koji su postali otpadnici često se s naročitim prezirom podruguju. Apostol Petar upozorio je suvjernike: “Ljubljeni, (...) najprije znajte ovo, da će se u posljednje dane pojaviti rugači sa svojim ruganjem, koji će postupati prema vlastitim željama i govoriti: ‘Gdje je ta njegova obećana prisutnost? Pa, otkada su naši praoci zaspali smrtnim snom, sve ostaje baš kao od početka stvaranja’” (2. Petrova 3:1-4). Ako nikada ne ‘sjedimo u društvu nevaljalih’, izbjeći ćemo nevolju koja će ih sigurno snaći (Priče Salamunove 1:22-27).

7. Zašto trebamo uzeti k srcu riječi iz Psalma 1:1?

⁷ Ako ne uzmemo k srcu uvodne riječi 1. psalma, možemo izgubiti duhovnost koju smo stekli proučavajući Bibliju. Ustvari, u životu bi nam moglo krenuti loše. Prvi korak u tome može biti uvažavanje savjeta zlih. Potom se možda počnemo redovito družiti s njima. S vremenom možda čak postanemo bezvjerni otpadnici i izrugivači. Očito je da nas prijateljstvo sa zlima može posve iskvariti i uništiti naš odnos s Jehovom Bogom (1. Korinćanima 15:33; Jakov 4:4). Nemojmo nikada dozvoliti da nam se to desi!

8. Što će nam pomoći da naš um bude usredotočen na duhovne stvari?

⁸ Molitva će nam pomoći da naš um bude usredotočen na duhovne stvari i da izbjegavamo druženje sa zlima. “Ne budite tjeskobno zabrinuti ni za što”, napisao je Pavao, “nego u svemu molitvom i usrdnim moljenjem zajedno sa zahvaljivanjem obznanite svoje molbe Bogu; i Božji mir koji nadilazi svaku misao čuvat će vaša srca i vaše  misaone snage posredstvom Krista Isusa.” Taj nas je apostol potaknuo da razmatramo ono što je istinito, od ozbiljnog interesa, pravedno, čisto, dopadljivo, ono o čemu se dobro govori, što je čestito i hvalevrijedno (Filipljanima 4:6-8). Poslušajmo Pavlov savjet i nikada se nemojmo spustiti na nivo zlih!

9. Kako pomažemo svim vrstama ljudi iako se klonimo zlih postupaka?

⁹ Iako se klonimo zlih postupaka, taktično svjedočimo drugima, baš kao što je apostol Pavao rimskom namjesniku Feliksu govorio o “pravednosti i samosvladavanju i o sudu koji će doći” (Djela apostolska 24:24, 25; Kološanima 4:6). Dobru vijest o Kraljevstvu propovijedamo svim vrstama ljudi i s njima se ljubazno ophodimo. Uvjereni smo da će oni koji imaju “ispravan stav prema vječnom životu” postati vjernici i da će uživati u Božjem zakonu (Djela apostolska 13:48).

10. Što pomaže da nam ono što proučimo ostavi trajan dojam na um i srce?

¹⁰ O sretnom čovjeku psalmist dalje kaže: “Uživa u zakonu Jehovinom i prigušenim glasom čita zakon njegov dan i noć” (Psalam 1:2, NS). Kao Božji sluge, mi ‘uživamo u zakonu Jehovinom’. Kad odvojimo vrijeme za osobni studij i razmišljanje, dobro je, ako nam je to moguće, čitati “prigušenim glasom”, odnosno tiho izgovarajući riječi. Kad tako čitamo neki dio Biblije, to nam pomaže da pročitano ostavi trajan dojam na naš um i srce.

11. Zašto trebamo čitati Bibliju “dan i noć”?

¹¹ “Vjerni i razboriti rob” potiče nas da Bibliju čitamo svaki dan (Matej 24:45). Ako imamo snažnu želju da bolje upoznamo sve ono što Jehova kaže ljudima, dobro je da Bibliju čitamo “dan i noć” — da, čak i kad iz nekog razloga ne možemo spavati. Petar nas potiče: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za čistim mlijekom riječi, da biste pomoću njega uzrasli do spasenja” (1. Petrova 2:1, 2). Uživaš li u čitanju Biblije danju i razmišljanju o Božjoj Riječi i njegovim naumima noću? Psalmist je uživao (Psalam 63:6).

12. Što ćemo činiti ako uživamo u Jehovinom zakonu?

¹² Naša vječna sreća ovisi o tome uživamo li u Božjem zakonu. On je savršen i pravedan i oni koji ga drže primaju veliku nagradu (Psalam 19:7-11). Učenik Jakov napisao je: “Tko pomno gleda u savršeni zakon koji pripada slobodi i tko ustraje u tome, on će, zato što nije postao zaboravni slušač, nego izvršitelj djela, biti sretan što ga vrši” (Jakov 1:25). Ako uistinu uživamo u Jehovinom zakonu, neće proći dan, a da ne posvetimo pažnju duhovnim stvarima. Doista, bit ćemo potaknuti ‘istraživati duboke stvari  Božje’ i stavljati Kraljevstvo na prvo mjesto u životu (1. Korinćanima 2:10-13; Matej 6:33).

13-15. U kom smislu možemo biti poput drveta zasađenog kraj izvora bogatog vodom?

¹³ Psalmist nastavlja opisivati pravednika: “On je kao drvo usađeno kraj potoka, koje rod svoj donosi u svoje vrijeme, i kojemu list ne vene: što god radi, u svemu napreduje” (Psalam 1:3). Poput svih ostalih nesavršenih ljudi, i mi koji služimo Jehovi doživljavamo poteškoće u životu (Job 14:1). Možemo doživjeti progonstvo i razne druge kušnje zbog vjere (Matej 5:10-12). Međutim, uz Božju pomoć možemo podnijeti te kušnje jednako kao što zdravo stablo može odoljeti vrlo jakim vjetrovima.

¹⁴ Drvo zasađeno kraj izvora koji ne presušuje neće uvenuti za vrućine ni tokom suše. Ako smo bogobojazne osobe, naša snaga dolazi od Izvora koji neće zatajiti — Jehove Boga. Pavao se oslanjao na Božju pomoć, pa je mogao reći: “Za sve imam snage uz pomoć onoga [Jehove] koji mi daje snagu” (Filipljanima 4:13). Kad nas Jehovin sveti duh vodi i duhovno jača, nećemo ‘uvenuti’, postati besplodni ni duhovno umrijeti. Mi donosimo plod u Božjoj službi, a ujedno pokazujemo plodove njegovog duha (Jeremija 17:7, 8; Galaćanima 5:22, 23).

¹⁵ Koristeći hebrejski oblik riječi preveden s “kao”, psalmist koristi poredbu. On uspoređuje dvije stvari koje su različite, no imaju neku zajedničku karakteristiku. Ljudi se razlikuju od drveća, no bujno drvo zasađeno kraj izvora bogatog vodom očito je podsjetilo psalmista na duhovno blagostanje onih koji ‘uživaju u zakonu Jehovinu’. Ako uživamo u Božjem zakonu, dani nam mogu postati kao dani drveta. Ustvari, možemo živjeti vječno (Ivan 17:3).

16. Zašto i kako ‘napredujemo u svemu što radimo’?

¹⁶ Kad postupamo pravedno, Jehova nam pomaže da podnesemo kušnje i poteškoće. Radosni smo u Božjoj službi i donosimo plod (Matej 13:23; Luka 8:15). ‘Napredujemo u svemu što radimo’ jer nam je glavni cilj vršiti Jehovinu volju. Budući da njegovi naumi uvijek uspiju, a mi uživamo u njegovim zapovijedima, duhovno napredujemo (1. Mojsijeva 39:23; Jozua 1:7, 8; Izaija 55:11). To se događa čak i u teško vrijeme (Psalam 112:1-3; 3. Ivanova 2).

17, 18. (a) S čim je psalmist usporedio zle? (b) Zašto zli nemaju trajnu sigurnost čak i ako žive u obilju?

¹⁷ Kako se samo život zlih razlikuje od života pravednih! Zli mogu neko vrijeme uživati materijalno blagostanje, no ne i duhovno. To je vidljivo iz psalmistovih daljnjih riječi: “Nisu takvi opaki, ne, nisu takvi! Oni su k’o pljeva što je vjetar raznosi. Stoga se opaki neće održati na sudu, ni grešnici u zajednici pravednih” (Psalam 1:4, 5, St). Zapazi da psalmist kaže: “Nisu takvi opaki.” Time želi reći da nisu poput bogobojaznih osoba koje je prije toga usporedio s rodnim drvećem koje dugo živi.

¹⁸ Čak i ako zli žive u materijalnom blagostanju, nemaju trajnu sigurnost (Psalam 37:16; 73:3, 12). Oni su poput nerazumnog bogataša kojeg je Isus spomenuo u usporedbi kad ga je jedan čovjek zamolio da mu pomogne oko podjele nasljedstva. Isus je rekao prisutnima: “Držite oči otvorene i čuvajte se svake vrste lakomosti, jer čak i kad netko ima obilje, njegov život ne proizlazi iz onoga  što posjeduje.” Isus je to prikazao rekavši da je zemlja jednog bogatog čovjeka tako dobro rodila da je planirao srušiti žitnice i sagraditi veće kako bi u njih stala sva njegova dobra. Odlučio je jesti, piti i uživati. No Bog je rekao: “Bezumniče, ove noći tražit će tvoju dušu od tebe. Tko će onda imati ono što si skupio?” Ističući tu nepobitnu istinu, Isus je dodao: “Tako biva onome tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom” (Luka 12:13-21).

19, 20. (a) Opiši kako se u drevno doba vršilo i vijalo žito. (b) Zašto su zli uspoređeni s pljevom?

¹⁹ Zli nisu ‘bogati pred Bogom’. Stoga nisu ništa sigurniji ni postojaniji od pljeve, tankih ljuskica na zrnju žita. U drevno doba žito bi se požnjelo, a potom ga se nosilo na gumno, ravnu površinu obično na nekoj uzvisini. Tamo su životinje po žitu vukle spravu za vršidbu koja je na dnu imala oštar kamen ili željezne zupce, čime bi se slomilo snopove i oslobodilo zrno od pljeve. Zatim bi se žito vijalo tako što ga se lopatama bacalo u zrak dok je puhao vjetar (Izaija 30:24). Žito bi padalo na gumno, a povjetarac bi odnosio slamu i pljevu (Ruta 3:2). Nakon što bi se žito prosijalo kroz rešeto da se ukloni kamenčiće i sličan otpad, moglo ga se uskladištiti ili samljeti (Luka 22:31). Pljevi više nije bilo ni traga.

²⁰ Kao što se zrna žita koja su padala na tlo sakupljalo, dok je vjetar odnosio pljevu, tako će i pravedni ostati, a zli biti uklonjeni. Sigurno smo sretni što će zli uskoro zauvijek nestati. Kad ih više ne bude, ljudi koji uživaju u Jehovinom zakonu bit će veoma blagoslovljeni. Poslušni će na koncu primiti Božji dar, vječni život (Matej 25:34-46; Rimljanima 6:23).

21. Kako Jehova ‘poznaje pravedne’?

²¹ Prvi psalam završava riječima: “Jehova zna put pravednički; a put bezbožnički propašće” (Psalam 1:6). Kako Bog ‘poznaje pravedne’? Ako postupamo pravedno, možemo  biti uvjereni da naš nebeski Otac vidi naš bogougodan način života i priznaje nas za svoje sluge. Zato možemo i trebamo baciti svu svoju brigu na njega uvjereni da se zaista brine za nas (Ezehijel 34:11; 1. Petrova 5:6, 7).

22, 23. Što će biti sa zlima, a što s pravednima?

²² “Put pravednički” ostat će zauvijek, a zli koji se ne žele promijeniti nestat će zbog Jehovine nepovoljne presude. Njihov “put”, odnosno način života, nestat će zajedno s njima. Možemo biti uvjereni u ispunjenje Davidovih riječi: “Još malo, pa neće biti bezbožnika; pogledaćeš na mjesto njegovo, a njega nema. A smjerni će naslijediti zemlju, i naslađivaće se množinom mira. Pravednici će naslijediti zemlju, i živjeće na njoj dovijeka” (Psalam 37:10, 11, 29).

²³ Kako ćemo samo biti sretni ako budemo živjeli na rajskoj Zemlji kada zlih više neće biti! Tada će krotki i pravedni imati pravi mir jer će uvijek uživati u ‘zakonu Jehovinom’. No prije toga mora se izvršiti ‘Jehovina naredba’ (Psalam 2:7a). Sljedeći članak pomoći će nam da saznamo koja je to naredba te što će značiti za nas i za cijelo čovječanstvo.