PREKOMJERAN rad može izazvati stres, a stres može uzrokovati zdravstvene probleme i tako ponekad čak dovesti do smrti. U mnogim zemljama obitelji i brakovi se raspadaju. Često je za takve potresne događaje kriva pretjerana briga za materijalne stvari. Umjesto da uživa u onome što ima, osoba koja je zaokupljena stjecanjem imetka uvijek želi više, bez obzira na to koliku si štetu time može nanijeti. U jednoj knjizi za samopomoć koja je objavljena u Sjedinjenim Državama stoji: “Natjecanje sa susjedima u tome tko će imati više nacionalna je razonoda. Nema veze ako je bogati susjed radoholičar koji samo što nije dobio srčani udar u svojim ranim četrdesetima.”

Želja da se ima više može postati neutaživa i lišiti osobu radosti koju je prije imala. Tu našu ljudsku slabost često iskorištava reklamna industrija, koja ima zaista jak utjecaj na ljude. Reklame na televiziji i radiju stalno te potiču da kupiš stvari koje vjerojatno ne trebaš  i koje si možda čak i ne možeš priuštiti. Sve to može imati izrazito štetne posljedice.

Neumjereno ugađanje samom sebi može na nas ostaviti jedva vidljive, a ipak razorne tragove, kako u fizičkom tako i u moralnom pogledu. Naprimjer, mudri kralj Salamun rekao je: “Mirno je srce život tijelu” (Priče Salamunove 14:30). S druge strane, preveliko naprezanje, tjeskoba i pritisak zbog zgrtanja materijalnog bogatstva mogu nam uništiti zdravlje i sreću. Kada materijalizam dominira našim životom, trpe i odnosi s drugima. Osoba koja zapostavlja svoj obiteljski i društveni život ne može biti sretna.

“Nemojte se više oblikovati prema ovom sustavu stvari”, upozorio je apostol Pavao prije mnogo stoljeća (Rimljanima 12:2). Svijet voli one koji se prilagođavaju njegovim mjerilima (Ivan 15:19). On pokušava utjecati na naša osjetila — vid, dodir, okus, miris i sluh — i tako nas navesti na materijalistički način života. Stavljajući naglasak na ‘želje očiju’, svijet tebe i sve druge potiče na težnju za materijalnim dobitkom (1. Ivanova 2:15-17).

No postoje vrijednosti važnije od novca, položaja i materijalnog bogatstva. Kralj Salamun, koji je živio prije nekoliko tisuća godina, imao je sve što je svijet mogao ponuditi u materijalnom pogledu. Imao je kuće, vrtove, voćnjake, sluge, stoku, pjevače i pjevačice te mnogo zlata i srebra. Salamun je stekao daleko više od svih svojih prethodnika. Reći da je bio bogat preblag je izraz. Salamun je imao gotovo sve što se moglo poželjeti. Pa ipak, kada se osvrnuo na sva svoja postignuća, rekao je: “Sve bješe ispraznost i muka duhu” (Propovjednik 2:1-11).

Zahvaljujući mudrosti koju je dobio iz uzvišenog izvora Salamun je znao da čovjek osjeća veće zadovoljstvo kada se u životu vodi duhovnim vrijednostima. On je napisao: “Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijedi njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 12:13).

Blago koje se može naći u Božjoj Riječi, Bibliji, vrednije je od zlata ili srebra (Priče Salamunove 16:16). U njoj možeš otkriti istine dubokog značenja koje su poput dragulja. Hoćeš li ih potražiti? (Priče Salamunove 2:1-6). Naš Stvoritelj, koji je izvor pravih vrijednosti, potiče te da to učiniš, a on će ti u tome pomoći. Kako?

Jehova preko svoje Riječi, duha i organizacije upoznaje ljude s dragocjenim istinama (Psalam 1:1-3; Izaija 48:17, 18; Matej  24:45-47; 1. Korinćanima 2:10). Proučavanje tih rijetkih dragulja neprocjenjive vrijednosti može ti pomoći da mudro izabereš najbolji i najisplativiji način života. To je najbolje što možeš učiniti jer Jehova, naš Stvoritelj, zna što trebamo da bismo bili istinski sretni.

Mudri savjeti koje možemo naći u Bibliji praktični su i toliko dobri da se ni s čim ne mogu usporediti. Moralna mjerila koja se u njoj zagovaraju nenadmašna su. Njeni savjeti uvijek su dobri i korisni. Ona nije zastarjela. Savjeti o marljivom radu, poštenju, mudrom korištenju novca i borbi protiv lijenosti primjer su mudrih biblijskih savjeta (Priče Salamunove 6:6-8; 20:23; 31:16).

U skladu s tim Isus je rekao: “Prestanite skupljati sebi blago na zemlji, gdje moljac i rđa nagrizaju, i gdje lopovi provaljuju i kradu. Radije skupljajte sebi blago na nebu, gdje ni moljac ni rđa ne nagrizaju, i gdje lopovi ne provaljuju i ne kradu” (Matej 6:19, 20).

Taj pravovremeni savjet danas je primjenjiv jednako kao i prije 2 000 godina. Ako težimo za boljim načinom života od stjecanja materijalnog bogatstva, moći ćemo već sada vidjeti kako nam to koristi. Ključ za pravu sreću i zadovoljstvo je sakupljanje duhovnog blaga. Kako to možemo činiti? Tako da čitamo Božju Riječ Bibliju i primjenjujemo ono što učimo iz nje.

Kada imamo ispravan stav prema duhovnim vrijednostima, one nam koriste u fizičkom, emocionalnom i duhovnom pogledu. Kao što nas ozonski omotač koji se nalazi visoko iznad Zemlje štiti od opasnih Sunčevih zraka, tako nas mudra moralna načela štite ukazujući na štetne posljedice materijalizma. Apostol Pavao napisao je: “Oni koji su odlučili obogatiti se padaju u iskušenje i zamku i mnoge bezumne i štetne želje, koje guraju ljude u uništenje i propast. Jer je ljubav prema novcu korijen svih vrsta štetnih stvari, i težeći za tom ljubavi neki su odvučeni od vjere i isprobadali su se mnogim bolima” (1. Timoteju 6:9, 10).

Ljubav prema bogatstvu tjera ljude da teže za većim blagostanjem, položajem i moći. Da bi to postigli, ljudi vrlo često postupaju podlo i nepošteno. Onaj tko se zaokuplja samo materijalnim stvarima uzalud troši svoje vrijeme, snagu i sposobnosti. Takva osoba možda ne može čak ni mirno spavati (Propovjednik 5:12). Želja da se uvijek ima više koči duhovni napredak. Najveći čovjek koji je ikad živio, Isus Krist, jasno je ukazao na bolji životni put: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). On je znao da duhovno blago vodi do trajne sreće i da je ono neusporedivo važnije od prolaznih materijalnih dobara (Luka 12:13-31).

“Moji roditelji silno su se trudili uvjeriti me da su duhovne vrijednosti nepraktične”, prisjeća se Greg. “Međutim, to što sam  obraćao pažnju duhovnim stvarima i oslobodio se stresa od trčanja za bogatstvom donijelo mi je neizmjeran unutarnji mir.”

Duhovne vrijednosti ujedno nam pomažu u izgradnji boljih odnosa s drugima. Pravi prijatelji voljet će te zbog tvoje osobnosti, a ne zbog onoga što posjeduješ. Biblija savjetuje: “Druži se s mudrima, i postat ćeš mudar” (Priče Salamunove 13:20, St). Osim toga, temelj uspješne obitelji sačinjavaju mudrost i ljubav, a ne materijalne stvari (Efežanima 5:22–6:4).

Mi se ne rađamo s moralnim i duhovnim vrijednostima. O tim vrijednostima moramo učiti od okoline ili iz jednog višeg izvora. To je razlog zašto biblijska pouka može izmijeniti cijeli naš način gledanja na materijalne stvari. “Biblija mi je pomogla da ponovo razmislim o tome što mi je u životu vrijedno i tako sam naučio biti zadovoljan osnovnim stvarima”, kaže Don, koji je nekada radio kao bankar.

Osoba koja cijeni duhovne vrijednosti usredotočuje se na ono što donosi dugoročnu korist, a ne na kratkotrajne užitke. Pavao je napisao: “Što se vidi [materijalno], to je privremeno, a što se ne vidi [duhovno], to je vječno” (2. Korinćanima 4:18). Istina, ako se u životu vodimo tjelesnim načinom razmišljanja, moći ćemo zadovoljiti mnoge trenutne želje, ali pohlepa je put bez budućnosti. Duhovne vrijednosti su vječne (Priče Salamunove 11:4; 1. Korinćanima 6:9, 10).

Biblija osuđuje materijalistički način razmišljanja koji je danas toliko raširen. Ona nas uči da sebične želje obuzdamo tako da pojednostavimo  svoj život i usredotočimo se na ono što je važnije, na duhovno blago (Filipljanima 1:10). Biblija pokazuje da pohlepa nije ništa drugo do jedan oblik idolopoklonstva — znak prevelike ljubavi prema samom sebi. Dok primjenjujemo ono što učimo iz Božje Riječi, postajemo sretniji. Počinjemo više razmišljati o davanju, a manje o primanju. Ta je spoznaja snažan poticaj da ugađanje samom sebi zamijenimo duhovnim vrijednostima.

Istina, novac u određenoj mjeri može služiti kao zaštita (Propovjednik 7:12). No Biblija o njemu realno kaže: “Hoćeš li baciti oči svoje na ono čega brzo nestaje? Jer načini sebi krila i kao orao odleti u nebo” (Priče Salamunove 23:5). Ljudi radi materijalnih stvari žrtvuju jako mnogo — zdravlje, obitelj, čak i čistu savjest — a posljedice su katastrofalne. S druge strane, ako smo duhovni, zadovoljit ćemo neke od naših najvažnijih potreba — potrebu za ljubavlju, smislom života i obožavanjem Jehove, Boga koji je ljubav. To nam također može pomoći da dobijemo vječni život u savršenstvu na rajskoj Zemlji, što je nada koju nam pruža Bog.

Uskoro će u Božjem novom svijetu biti ostvaren čovjekov san o blagostanju (Psalam 145:16). Tada će cijela Zemlja biti “puna poznanja Jehovina” (Izaija 11:9). Svi će cijeniti duhovne vrijednosti. Materijalizam i njegove štetne posljedice posve će nestati (2. Petrova 3:13). Tada će ono što život čini daleko vrednijim — savršeno zdravlje, dobar posao, ugodno i korisno provedeno slobodno vrijeme, prisne obiteljske veze i trajno prijateljstvo s Bogom — donijeti ljudima istinsku sreću koja će vječno trajati.