Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Raj — imaš li razloga nadati mu se?

Raj — imaš li razloga nadati mu se?

‘Znam čovjeka u zajedništvu s Kristom, koji je bio odnesen u raj’ (2. KORINĆANIMA 12:2-4).

1. Koja biblijska obećanja mnoge raduju?

RAJ. Sjećaš li se kako si se osjećao kad si prvi put čuo za Božje obećanje o raju na Zemlji? Možda se sjećaš kad si prvi put čuo da će se ‘otvoriti oči slijepima i uši gluhima i da će provreti vode u pustinji’ koja će odisati ljepotom. A kako si se osjećao kad si čuo proročanstvo da će vuk boraviti s janjetom i jare ležati s leopardom? Zar nisi bio radostan kad si pročitao da će naši najdraži umrli biti vraćeni u život i imati priliku ostati u tom Raju? (Izaija 11:6; 35:5, 6; Ivan 5:28, 29).

2, 3. (a) Zašto se može reći da tvoja biblijska nada nije neutemeljena? (b) Koji još temelj za nadu imamo?

2 Tvoja nada nije neutemeljena. S pravom možeš vjerovati biblijskim obećanjima o tom Raju. Naprimjer, sigurno vjeruješ Isusovim riječima koje je uputio zločincu na stupu: “Bit ćeš sa mnom u Raju” (Luka 23:43). Isto tako vjeruješ i u obećanje: “Prema njegovom obećanju očekujemo nova nebesa i novu zemlju, i u njima će prebivati pravednost.” Vjeruješ i u obećanje da će nam Bog obrisati suze, da više neće biti smrti, ni tuge, ni vike, ni boli. To znači da će zemaljski raj ponovno postojati! (2. Petrova 3:13; Otkrivenje 21:4).

3 No postoji i drugi temelj za nadu u taj Raj, a u njega su već sada uključeni kršćani diljem svijeta. O čemu se radi? Bog je stvorio duhovni raj i doveo je svoj narod u njega. Pojam “duhovni raj” možda ti djeluje apstraktno ili teško razumljivo, no taj je raj bio prorečen i on uistinu postoji.

Vizija raja

4. O kojoj se viziji govori u 2. Korinćanima 12:2-4, i tko ju je najvjerojatnije dobio?

4 Zapazi što je o tome napisao apostol Pavao: “Znam čovjeka u zajedništvu s Kristom, koji je (...) bio kao takav odnesen do trećeg neba. Da, znam za takvog čovjeka — da li u tijelu, da li odvojen od tijela, ne znam, Bog zna — da je bio odnesen u raj i čuo neizrecive riječi koje čovjeku nije dopušteno govoriti” (2. Korinćanima 12:2-4). Ti reci slijede odmah nakon redaka u kojima je Pavao potvrdio svoje apostolstvo. Osim toga, Biblija ne spominje da je to iskustvo doživjela neka druga osoba, a Pavao je taj koji govori o njemu. Dakle, po svemu sudeći, Pavao je imao tu viziju. Što je “raj” u koji je ušao u tom nadnaravnom iskustvu? (2. Korinćanima 11:5, 23-31).

5. Što Pavao nije vidio, i kakav je to onda “raj” bio?

5 Kontekst ne ukazuje na to da se ‘treće nebo’ odnosi na atmosferu oko našeg planeta, međuzvjezdani prostor ili na neki paralelni svemir, o čijem postojanju nagađaju astrofizičari. U Bibliji se broj tri često koristi da bi se nešto naglasilo, pojačalo ili učinilo upečatljivijim (Propovjednik 4:12; Izaija 6:3; Matej 26:34, 75; Otkrivenje 4:8). Prema tome, ono što je Pavao vidio u viziji bilo je uzdignuto ili uzvišeno. Bilo je to nešto duhovno.

6. Koji povijesni događaj pruža uvid u to što je Pavao vidio?

6 Nešto više o tome možemo saznati iz ranijih biblijskih proročanstava. Nakon što se njegov drevni narod pokazao nevjernim, Bog je dozvolio Babiloncima da napadnu Judu i Jeruzalem, koji su, u skladu s biblijskom kronologijom, na koncu razoreni 607. pr. n. e. Prema proročanstvu zemlja je trebala biti pusta 70 godina, nakon čega je Bog dopustio pokajničkim Židovima da se vrate u nju i ponovno ga počnu obožavati na ispravan način. To se počelo događati od 537. pr. n. e. (5. Mojsijeva 28:15, 62-68; 2. Kraljevima 21:10-15; 24:12-16; 25:1-4; Jeremija 29:10-14). Što je bilo sa samom zemljom? Tokom 70 godina postala je sušno područje obraslo divljim raslinjem i prebivalište čagalja (Jeremija 4:26; 10:22, St). Pa ipak, postojalo je ovo obećanje: ‘Jehova će utješiti Sion, utješiće sve razvaline njegove, i pustinju njegovu učiniće da bude kao Eden i pustoš njegova kao vrt [ili Raj, Septuaginta] Jehovin’ (Izaija 51:3).

7. Što se dogodilo nakon što je zemlja bila pusta 70 godina?

7 Te su se riječi ispunile nakon što je zemlja bila pusta 70 godina. Uz Božji blagoslov uvjeti su se poboljšali. Predoči si ovaj opis: “Radovaće se tome pustinja i zemlja sasušena, veseliće se pustoš i procvjetati kao ruža. Procvjetaće obilno, i veseliće se radujući se i popijevajući (...). Tada će hromac skakati kao jelen, i jezik nijemoga pjevaće, jer će u pustinji provreti vode i potoci u zemlji sasušenoj. I suho će mjesto postati jezero, i zemlja sasušena izvori vodeni, u stanu zmajevskom, po ložama njihovim, biće trava, trska i sita” (Izaija 35:1-7).

Obnovljen i promijenjen narod

8. Kako znamo da se 35. poglavlje Izaije odnosi na ljude?

8 Kakva je to samo promjena bila! Od pustinje je postao raj. Međutim, ovo i druga pouzdana proročanstva pokazuju da su se i ljudi promijenili, slično kao što je opustošena zemlja postala plodna. Zašto to možemo reći? Pa, Izaija se usredotočio na one koje je ‘iskupio Jehova’, a koji će se “pjevajući” vratiti u svoju zemlju te biti ‘radosni i veseli’ (Izaija 35:10). To se nije odnosilo na doslovnu zemlju, nego na ljude. Izaija je o narodu koji će se vratiti u Sion na jednom drugom mjestu prorekao i ovo: “Da se prozovu hrastovi pravde, sad Jehovin (...). Jer kao što iz zemlje raste bilje (...) tako će Gospodin Jehova učiniti da nikne pravda i pohvala pred svim narodima.” Izaija je o Božjem narodu rekao i ovo: ‘Jehova će te voditi svagda i kosti tvoje krijepit će, i bit ćeš kao vrt zaliven’ (Izaija 58:11; 61:3, 11; Jeremija 31:10-12). Dakle, kao što je došlo do promjene doslovne zemlje, tako je i obnovljeni židovski narod doživio promjenu.

9. Koji je “raj” Pavao vidio, i kada je počeo postojati?

9 Ta predslika iz povijesti pomaže nam razumjeti što je Pavao vidio u viziji. U to je uključena kršćanska skupština koju je nazvao “Božje polje koje se obrađuje” i koje treba biti plodno (1. Korinćanima 3:9). Kada se ta vizija trebala ispuniti? Pavao je ono što je vidio nazvao ‘otkrivenjem’, bilo je to nešto što će se dogoditi u budućnosti. Znao je da će nakon njegove smrti doći do velikog otpada (2. Korinćanima 12:1; Djela apostolska 20:29, 30; 2. Solunjanima 2:3, 7). Prave se kršćane nipošto nije moglo usporediti s plodnim vrtom kad su otpadnici prevladali i naizgled ih zasjenili. Pa ipak, došlo je vrijeme kad je obožavanje pravog Boga bilo ponovno uzdignuto. Božji narod bio je obnovljen, tako da su ‘pravednici mogli sjati jasno poput sunca u kraljevstvu svog Oca’ (Matej 13:24-30, 36-43). To se dogodilo nekoliko godina nakon što je Božje Kraljevstvo uspostavljeno na nebu. Kako su prolazila desetljeća, postalo je sasvim očito da Božji narod živi u duhovnom raju, koji je Pavao vidio u viziji.

10, 11. Zašto možemo reći da živimo u duhovnom raju iako smo nesavršeni?

10 Doduše, svi smo nesavršeni i zato nas ne iznenađuje što se ponekad među nama javljaju problemi, kao što je to bilo i među kršćanima u Pavlovo vrijeme (1. Korinćanima 1:10-13; Filipljanima 4:2, 3; 2. Solunjanima 3:6-14). No razmisli o duhovnom raju u kojem već sada uživamo. U usporedbi s lošim stanjem u kojem smo se nekada nalazili, sada smo izliječeni u duhovnom pogledu. Sada imamo obilje duhovne hrane, a nekada smo gladovali. Umjesto da se muči kao da je u isušenoj duhovnoj zemlji, Božji narod ima njegovo odobravanje i obilje blagoslova (Izaija 35:1, 7). Nismo zaslijepljeni niti smo u duhovnoj tami, već vidimo svjetlo slobode i Božje naklonosti. Mnogi koji su se bili oglušili na biblijska proročanstva sada čuju i razumiju ono što kaže Biblija (Izaija 35:5). Naprimjer, milijuni Jehovinih svjedoka diljem svijeta proučavali su Danijelovo proročanstvo redak po redak. Zatim su detaljno razmotrili i svako poglavlje biblijske knjige Izaije. Nije li ta okrepljujuća duhovna hrana jasan dokaz da se nalazimo u duhovnom raju?

11 Razmisli i o promjenama u osobnosti koje čine iskrene osobe svakog porijekla dok stječu razumijevanje Božje Riječi i primjenjuju je. Oni su se potrudili odbaciti tjelesne osobine koje su nekad imali. Možda si i ti to učinio i postigao izvrsne rezultate, a isto to čine i tvoja duhovna braća i sestre (Kološanima 3:8-14). Zbog toga si u skupštini Jehovinih svjedoka okružen osobama koje su postale miroljubivije i ljubaznije. Ne, one još nisu savršene, ali sigurno ih se ne može opisati ni kao okrutne lavove ili grabežljive zvijeri (Izaija 35:9). Što pokazuje to miroljubivo duhovno bratstvo? Ono nedvojbeno pokazuje da se ono što u duhovnom pogledu uživamo može nazvati duhovnim rajem. A naš duhovni raj je predslika zemaljskog raja u kojem ćemo živjeti ako ostanemo vjerni Bogu.

12, 13. Što moramo raditi da bismo ostali u duhovnom raju?

12 No postoji nešto što ne smijemo previdjeti. Bog je rekao Izraelcima: “Držite sve zapovijedi koje vam ja danas zapovijedam, da biste se ukrijepili i naslijedili zemlju” (5. Mojsijeva 11:8). U 3. Mojsijevoj 20:22, 24 spominje se ista zemlja: “Čuvajte sve uredbe moje i sve zakone moje, i vršite ih, da vas zemlja ne izmetne, u koju vas vodim da živite u njoj. I rekoh vam: vi ćete naslijediti zemlju njihovu i ja ću vam je dati u državu, zemlju u kojoj teče mlijeko i med.” Da, hoće li dobiti Obećanu zemlju u nasljedstvo ovisilo je o dobrom odnosu s Jehovom Bogom. Zato što Izraelci nisu bili poslušni Bogu, on je dozvolio da ih Babilonci osvoje i odvedu iz zemlje u kojoj su živjeli.

13 Postoji mnogo toga što nas raduje u našem duhovnom raju. U njemu vlada ugodna, mirna atmosfera. Imamo mir s kršćanima, koji su odbacili tjelesne osobine. Trude se biti ljubazni i susretljivi. No da bismo ostali u duhovnom raju nije dovoljno imati dobre odnose s njima. Trebamo imati i dobar odnos s Jehovom te vršiti njegovu volju (Mihej 6:8). U taj duhovni raj došli smo dobrovoljno, ali iz njega možemo odlutati — ili biti primorani napustiti ga — ako ne radimo na očuvanju svog odnosa s Bogom.

14. Što će nam pomoći da ostanemo u duhovnom raju?

14 Ako se uvijek jačamo iz Božje Riječi, to će nam uvelike pomoći. Zapazi slikovite riječi iz Psalma 1:1-3: “Blago čovjeku koji ne ide na vijeće bezbožničko (...), nego mu je omilio zakon Jehovin i o zakonu njegovu misli dan i noć! On je kao drvo usađeno kraj potoka, koje rod svoj donosi u svoje vrijeme, i kojemu list ne vene: što god radi, u svemu napreduje.” Pored toga, biblijske publikacije razreda vjernog i razboritog roba duhovna su hrana koju dobivamo u duhovnom raju (Matej 24:45-47).

Steći jasniju sliku Raja

15. Zašto Mojsije nije mogao odvesti Izraelce u Obećanu zemlju, no što je vidio?

15 Razmotri još jednu predsliku Raja. Nakon što je izraelski narod 40 godina lutao pustinjom, Mojsije ga je odveo u moapske ravnice, istočno od Jordana. Jehova je odlučio da Mojsije zbog jednog prijašnjeg propusta neće voditi Izraelce preko Jordana (4. Mojsijeva 20:7-12; 27:12, 13). Mojsije je preklinjao Boga: “Daj mi da prijeđem i vidim zemlju dobru koja je preko Jordana.” Iako nije ušao u Obećanu zemlju, kad se popeo na goru Pisgu i vidio različite predjele te zemlje, znao je da je to ‘dobra zemlja’. Što misliš, kako je izgledala? (5. Mojsijeva 3:25-27).

16, 17. (a) Kako se Obećana zemlja u drevno doba razlikovala od izgleda tog područja u novije vrijeme? (b) Zašto možemo vjerovati da je Obećana zemlja prije bila poput raja?

16 Ako svoje mišljenje temeljiš na današnjem izgledu tog područja, možda zamišljaš sušan kraj prekriven pijeskom i stjenovitim pustinjama, u kojem vlada velika vrućina. Međutim, neke činjenice navode na zaključak da je cijelo to područje u biblijska vremena izgledalo sasvim drugačije. Agronom dr. Walter C. Lowdermilk u jednom je časopisu objasnio da je zemlja u tom kraju “uništena uslijed tisućugodišnjeg nekontroliranog iskorištavanja”. Napisao je: “‘Pustinja’ koja se proširila zemljom u kojoj je nekada bujala vegetacija djelo je čovjeka, a ne prirode.” Njegova istraživanja ustvari pokazuju da je “ta zemlja nekada bila raj za pastire” (Scientific American). Dakle, čovjekovo nekontrolirano iskorištavanje zemlje uništilo je taj nekadašnji “raj za pastire”. *

17 Razmišljajući o onom što si pročitao u Bibliji, vjerojatno shvaćaš koliko je logičan taj zaključak. Sjeti se što je Jehova obećao narodu preko Mojsija: ‘Zemlja u koju idete da je naslijedite zemlja je u kojoj su brda i doline, i natapa je dažd nebeski; zemlja za koju se stara Jehova Bog tvoj’ (5. Mojsijeva 11:8-12).

18. Kako je Izaija 35:2 izgnanim Izraelcima pokazivao kakva će biti Obećana zemlja?

18 Obećana zemlja imala je tako bujnu vegetaciju i bila je toliko plodna da se i na sam spomen nekih mjesta zamišljalo rajske uvjete. To je očito iz proročanstva zapisanog u 35. poglavlju Izaije, koje se najprije ispunilo kad su se Izraelci vratili iz Babilona. Izaija je prorekao: “Procvjetaće obilno, i veseliće se radujući se i popijevajući; slava Libanska daće joj se i krasota Karmelska i Saronska; ta će mjesta vidjeti slavu Jehovinu, krasotu Boga našega” (Izaija 35:2). Kad bi se spomenulo Libanon, Karmel i Šaron, Izraelci su u mislima sigurno imali lijepe i ugodne slike.

19, 20. (a) Opiši područje drevnog Šarona. (b) Kako možemo jačati svoju nadu u Raj?

19 Upoznajmo sada područje Šarona, obalnu ravnicu između samarijskih brda i Velikog mora, odnosno Sredozemnog mora. (Vidi fotografiju na 10. stranici.) Šaron je bio poznat po ljepoti i plodnoj zemlji. Bilo je to područje bogato vodom i pašnjacima, dok su se na njegovom sjeveru nalazile hrastove šume (1. Dnevnika 27:29; Pjesma nad pjesmama 2:1; Izaija 65:10). Dakle, proročanstvo iz Izaije 35:2 govori o obnovi i krasnoj zemlji koja je trebala postati poput raja. To proročanstvo također ukazuje na divan duhovni raj, koji je Pavao kasnije vidio u viziji. Na koncu, ovo proročanstvo, zajedno s drugima, jača našu nadu u zemaljski raj u kojem će ljudi živjeti.

20 Dok živimo u duhovnom raju možemo povećati svoje cijenjenje za njega, a i jačati nadu u Raj na Zemlji. Kako? Tako da produbimo svoje razumijevanje onog što čitamo u Bibliji. Opisi koje čitamo u Bibliji i njena proročanstva često spominju imena određenih mjesta. Bi li volio više saznati o tome gdje su bila ta mjesta i kako su povezana s drugim krajevima? U sljedećem članku razmatrat ćemo kako to možeš činiti i od kakve će ti pomoći to biti.

^ odl. 16 Denis Baly napisao je: “Vegetacija je doživjela velike promjene od biblijskih vremena” (The Geography of the Bible). Zašto? “Čovjek je trebao drvo za ogrjev i gradnju, pa je (...) počeo sjeći stabla i tako je tlo bilo na udaru vremenskih neprilika. Zbog tog uplitanja u prirodu klima je (...) s vremenom igrala najvažniju ulogu u njenom uništenju.”

[Slika na stranici 10]

Ravnica Šaron, plodno područje Obećane zemlje

[Zahvala]

Pictorial Archive (Near Eastern History) Est.

[Slika na stranici 12]

Mojsije je vidio da je Obećana zemlja ‘dobra zemlja’