1, 2. Zašto možemo biti uvjereni da će Bog okončati zlo?

HOĆE li Jehova ikada okončati zlo i patnje na Zemlji? Na početku 21. stoljeća to je pitanje aktualnije nego ikada prije. Kamo god pogledamo vidimo koliko su ljudi okrutni jedni prema drugima. Koliko samo čeznemo za svijetom u kojem neće biti nasilja, terorizma i korupcije!

² Dobra je vijest da se možemo u potpunosti uzdati u to da će Jehova okončati zlo. Božje osobine pružaju nam jamstvo da će on stupiti u akciju protiv zlih. Jehova je pravedan. U Psalmu 33:5 njegova nam Riječ kaže: “On ljubi pravdu i sud.” U jednom drugom psalmu za Jehovu se kaže: ‘Iz dna duše mrzi nasilnika’ (Psalam 11:5, St). Svemoćni Bog Jehova koji ljubi pravednost i pravdu sigurno neće zauvijek podnositi ono što mrzi.

3. O čemu ćemo govoriti u daljnjem razmatranju Amosovog proročanstva?

³ Postoji još jedan razlog zbog kojeg možemo biti sigurni da će Jehova okončati zlo. To jamče njegovi postupci iz prošlosti. U biblijskoj knjizi Amosa nalazimo upečatljive primjere koji pokazuju kako Jehova postupa sa zlima. Iz daljnjeg razmatranja Amosovog proročanstva naučit ćemo tri stvari o Božjoj osudi. Prvo, da je uvijek zaslužena. Drugo, da je neizbježna. I treće, da se izvršava selektivno jer Jehova osuđuje zle, a pokazuje milosrđe prema onima koji se pokaju i imaju ispravan stav (Rimljanima 9:17-26).

4. Kamo je Jehova poslao Amosa, i zašto?

⁴ U Amosovo vrijeme Izraelci su već bili podijeljeni na dva kraljevstva — južno dvoplemensko kraljevstvo Judu i sjeverno desetplemensko kraljevstvo Izraela. Jehova je Amosu dao zadatak da služi kao prorok te ga je iz njegovog rodnog grada u Judi poslao u Izrael. Tamo je Bog preko Amosa objavio svoju osudu.

5. Kojim je narodima Amos najprije prorokovao, i zašto su zaslužili Božju osudu?

⁵ Amos svoj zadatak nije počeo objavljujući Jehovinu osudu protiv buntovnog sjevernog kraljevstva Izraela. Umjesto toga, najprije je objavio Božju osudu nad šest okolnih naroda. Bili su to Sirija, Filisteja, Tir, Edom, Amon i Moab. Jesu li oni doista zaslužili Božju osudu? Itekako! Ako ništa drugo, bili su zakleti neprijatelji Jehovinog naroda.

6. Zašto je Bog odlučio nanijeti nevolju Siriji, Filisteji i Tiru?

 ⁶ Naprimjer, Jehova je osudio Sirijce, koji su kao žito ‘vršili Gilead’ (Amos 1:3). Sirijci su zauzeli područje koje je pripadalo Gileadu — dio Izraela istočno od Jordana — te su nanosili veliko zlo Božjem narodu koji je tamo živio. Što je s Filistejom i Tirom? Filistejci su prognane odnosno porobljene Izraelce prodavali Edomcima, a neki su Izraelci došli u ruke tirskim trgovcima robljem (Amos 1:6, 9). Zamisli — Božji narod prodati u ropstvo! Nije nikakvo čudo što je Jehova Siriji, Filisteji i Tiru odlučio nanijeti nevolju.

7. Što su Edom, Amon i Moab imali zajedničko s Izraelom, no kako su postupali s Izraelcima?

⁷ Edom, Amon i Moab imali su nešto zajedničko s Izraelom, a i jedni s drugima. Sva ta tri naroda bila su u krvnom srodstvu s Izraelcima. Edomci su preko Jakovljevog brata blizanca Ezava bili Abrahamovi potomci. Tako su, u izvjesnom smislu, Izraelcima bili braća. Amonci i Moapci bili su potomci Abrahamovog nećaka Lota. No jesu li Edom, Amon i Moab s Izraelcima postupali kao sa svojom braćom? Daleko od toga! Edom je nemilosrdno podigao mač protiv “brata svojega”, a Amonci su vrlo okrutno postupali s izraelskim zarobljenicima (Amos 1:11, 13). Premda Amos konkretno ne spominje kako su Moapci ugnjetavali Božji narod, i oni su se dugo suprotstavljali Izraelu. Kazna za ta tri naroda koja imaju isto porijeklo bit će stroga. Jehova će ih uništiti ognjem.

8. Zašto su Božje osude protiv šest naroda koji su okruživali Izraela bile neizbježne?

⁸ Nema sumnje da je šest naroda o kojima se govori na početku Amosovog proročanstva zaslužilo Božju osudu. Osim toga, oni je nisu mogli izbjeći. Od 3. retka 1. poglavlja pa do 1. retka 2. poglavlja Amosa Jehova šest puta kaže: ‘Neću oprostiti.’ Držeći se svoje riječi, on nije odustao od toga da izvrši osudu nad tim narodima. Povijest pokazuje da su svi oni kasnije doživjeli propast. Nakon nekog vremena više nisu postojala najmanje četiri od tih naroda — Filisteja, Moab, Amon i Edom!

9. Što su zaslužili stanovnici Jude, i zašto?

⁹ Amosovo se proročanstvo zatim usredotočuje na sedmi narod — na njegovu domovinu Judu. Oni koji su ga slušali  u sjevernom kraljevstvu Izraelu možda su se iznenadili kad su čuli kako objavljuje osudu nad kraljevstvom Jude. Zbog čega su stanovnici Jude zaslužili osudu? “Jer prezreše zakon Jehovin”, stoji u Amosu 2:4. Jehova nije olako shvaćao takvo namjerno zanemarivanje svog Zakona. Prema Amosu 2:5, prorekao je: ‘Pustit ću oganj na Judu, te će proždrijeti dvore jeruzalemske.’

10. Zašto Juda nije mogla izbjeći kaznu?

¹⁰ Nevjerna Juda nije mogla izbjeći predstojeću nevolju. Jehova je sedmi put rekao: ‘Neću oprostiti’ (Amos 2:4). Prorečena kazna nad Judom izvršena je 607. pr. n. e. kad su je opustošili Babilonci. To je još jedan dokaz da zli ne mogu izbjeći Božju osudu.

11-13. Protiv kojeg je naroda Amos prvenstveno proricao, i kakvo je ugnjetavanje u njemu vladalo?

¹¹ Prorok Amos je upravo objavio Jehovine osude nad sedam naroda. Međutim, tko je god mislio da je završio s proricanjem, prevario se. Amos je trebao reći još mnogo toga. Njegov glavni zadatak bio je objaviti oštru osudu protiv sjevernog kraljevstva Izraela. Izrael je zaslužio Božju osudu zbog svoje neopisive moralne i religiozne iskvarenosti.

¹² Svojim proricanjem Amos je razotkrio ugnjetavanje koje je bilo uobičajeno u kraljevstvu Izraelu. O tome u Amosu 2:6, 7 piše: “Ovako veli Jehova: za tri zla i za četiri što učini Izrael, neću mu oprostiti, jer prodavaše pravednika za novce i ubogoga za jedne opanke. Čeznu za prahom zemaljskim na glavi siromasima, i prevraćaju put smjernima.”

¹³ Pravednike se prodavalo “za novce”, što se možda odnosi na to da su suci primali mito i potom osuđivali nedužne. Vjerovnici su siromašne prodavali u ropstvo za “jedne opanke”, možda zbog nekog neznatnog duga. Bezosjećajni ljudi ‘čeznuli’ su za tim da ‘siromahe’ toliko ponize da se po glavi počnu posipati prahom zemaljskim u znak jada, žalosti ili poniženja. Podmićivanje je bilo toliko rašireno da se ‘smjerni’ nisu mogli nadati nikakvoj pravdi.

14. S kim se loše postupalo u desetplemenskom kraljevstvu Izraelu?

¹⁴ Zapazi s kim se loše postupalo. Bili su to pravedni, ubogi, siromasi i smjerni.  Izraelci su, prema savezu Zakona koji je Jehova sklopio s njima, morali pokazivati samilost prema onima koji su u nevolji i siromašnima. No u desetplemenskom kraljevstvu Izraelu uvjeti za takve osobe nisu mogli biti gori.

15, 16. (a) Zašto su Izraelci upozoreni: ‘Pripravite se da sretnete Boga svojega’? (b) Kako Amos 9:1, 2 pokazuje da zli ne mogu izbjeći izvršenje Božje osude? (c) Što se 740. pr. n. e. dogodilo desetplemenskom kraljevstvu Izraelu?

¹⁵ Budući da su u Izraelu nemoral i drugi grijesi bili rašireni, prorok Amos je s dobrim razlogom upozorio buntovni narod: ‘Pripravi se da sretneš Boga svojega’ (Amos 4:12). Nevjerni Izrael nije mogao izbjeći predstojeće izvršenje Božje presude jer je Jehova osmi put rekao: ‘Neću oprostiti’ (Amos 2:6). O zlima koji bi se pokušali sakriti Bog je rekao: “Neće uteći između njih ni jedan, niti će se koji spasti. Da se zakopaju u šeol, odande će ih uzeti ruka moja; i da izađu na nebo, odande ću ih skinuti” (Amos 9:1, 2).

¹⁶ Zli nisu mogli pobjeći od Jehovine osude tako što bi se ‘zakopali u šeol’, čime su simbolično predočeni njihovi pokušaji da se sakriju duboko u zemlju. Božju osudu ne bi izbjegli ni ako bi otišli “na nebo”, odnosno ako bi se pokušali sakriti visoko u planinama. Jehovino je upozorenje jasno: Nema mjesta gdje bi se sakrili, a da ih on neće naći. Božja pravda zahtijevala je da kraljevstvo Izrael odgovara za svoja zlodjela. To se i dogodilo. Godine 740. pr. n. e. — oko 60 godina nakon što je Amos zapisao svoje proročanstvo — Asirci su porazili kraljevstvo Izraela.

17, 18. Što 9. poglavlje Amosa otkriva o Božjem milosrđu?

¹⁷ Amosovo proročanstvo pomoglo nam je da vidimo da je Božja osuda uvijek zaslužena i neizbježna. Iz knjige Amosa saznajemo i to da se Jehovinu osudu izvršava selektivno. Gdje god se zli sakrili, Bog će ih pronaći i izvršiti osudu nad njima. Isto tako, on može pronaći osobe koje se kaju i koje su pravedne — one prema kojima želi biti milosrdan. To je na divan način prikazano u posljednjem poglavlju knjige Amosa.

¹⁸ U 8. retku 9. poglavlja Amosa Jehova je rekao: “Neću sasvim zatrti doma Jakovljeva.” U skladu s recima 13. do 15, Jehova je obećao da će svoj narod ‘vratiti iz ropstva’. Prema njima će biti milosrdan i oni će živjeti u sigurnosti i blagostanju. ‘Orač će stizati žeteoca’, obećao je Jehova. Zamisli — žetva će biti toliko bogata da neće biti ni završena, a već će biti vrijeme za oranje i sijanje novog sjemena!

19. Što je bilo s ostatkom iz Izraela i Jude?

 ¹⁹ Može se reći da je Jehovina osuda nad zlima u Judi i Izraelu bila izvršena selektivno jer je on bio milosrdan prema osobama koje su se pokajale i imale ispravan stav. Proročanstvo o obnovi, zapisano u 9. poglavlju Amosa, ispunilo se 537. pr. n. e. kada se pokajnički ostatak Izraela i Jude vratio iz babilonskog ropstva. U svojoj su voljenoj domovini obnovili obožavanje pravog Boga. Isto tako, budući da je vladao mir, ponovno su sagradili svoje kuće te zasadili vinograde i vrtove.

20. Što nam dokazuje razmatranje osuda koje je objavljivao Amos?

²⁰ Razmatranje Božjih poruka osude koje je objavljivao Amos treba nam poslužiti kao dokaz da će Jehova i u naše vrijeme okončati zlo. Zašto možemo vjerovati u to? Kao prvo, primjeri o tome kako je Bog postupao sa zlima u prošlosti pokazuju kako će postupiti u naše vrijeme. Kao drugo, izvršenje Božje osude nad otpadničkim kraljevstvom Izraelom potvrđuje da će Bog uništiti svijet kršćanstva, dio ‘Babilona Velikog’, svjetskog carstva krive religije, koji zaslužuje najveću osudu (Otkrivenje 18:2).

21. Zašto svijet kršćanstva zaslužuje Božju osudu?

²¹ Nema sumnje da svijet kršćanstva zaslužuje Božju osudu. Njegovo žalosno vjersko i moralno stanje dovoljno govori samo za sebe. Jehovina osuda nad svijetom kršćanstva i preostalim dijelom Sotoninog svijeta zaslužena je. Isto tako, oni je neće moći izbjeći, jer kad dođe vrijeme da se izvrši osudu, ispunit će se riječi iz 1. retka 9. poglavlja Amosa, gdje stoji: “Neće uteći između njih ni jedan, niti će se koji spasti.” Da, gdje god se zli sakrili, Jehova će ih pronaći.

22. Koje su misli o Božjoj osudi iznesene u 2. Solunjanima 1:6-8?

²² Božja osuda uvijek je zaslužena, neizbježna i izvršava je se selektivno. To se vidi iz riječi apostola Pavla: “Pravedno [je] od Boga da uzvrati nevolju onima koji vam nanose nevolju, a vama koji trpite nevolju, olakšanje zajedno s nama prilikom otkrivenja Gospodina Isusa s neba sa svojim moćnim anđelima u plamenoj vatri, kada donese osvetu onima koji ne poznaju Boga i onima koji nisu poslušni dobroj vijesti o našem Gospodinu Isusu” (2. Solunjanima 1:6-8). ‘Pravedno je od Boga’ da uzvrati onima koji zaslužuju osudu jer su nanosili nevolju njegovim pomazanicima. Zli neće izbjeći tu osudu. Oni neće preživjeti ‘otkrivenje Isusa s njegovim moćnim anđelima u plamenoj vatri’. Božja osuda bit će izvršena selektivno jer će Isus donijeti osvetu “onima koji ne poznaju Boga i onima koji nisu poslušni dobroj vijesti”. A bogobojaznim osobama koje podnose nevolje izvršenje Božje presude donijet će olakšanje.

23. Koju nadu i utjehu nalazimo u knjizi Amosa?

²³ Amosovo proročanstvo sadrži divnu poruku nade i utjehe za osobe koje imaju ispravan stav. Kao što je prorečeno u knjizi Amosa, Jehova nije u potpunosti istrijebio svoj narod u drevno doba. Nakon nekog vremena zarobljenike Izraela i Jude sakupio je i vratio u njihovu domovinu te ih blagoslovio pruživši im veliku sigurnost i blagostanje. Što iz toga učimo mi danas? Možemo biti sigurni da će Jehova i tokom predstojećeg izvršenja osude pronaći zle, gdje god se sakrili, ali i one za koje smatra da su dostojni njegovog milosrđa, ma gdje na Zemlji živjeli.

24. Kako su Jehovini današnji sluge blagoslovljeni?

 ²⁴ Dok čekamo vrijeme kada će biti izvršena Jehovina osuda nad zlima, što doživljavamo kao njegovi vjerni sluge? Jehova nam omogućava da živimo u duhovnom blagostanju! Oslobođeni smo laži i poluistina koje su proizašle iz krivih učenja svijeta kršćanstva. Jehova nas također blagoslivlja obiljem duhovne hrane. No ne smijemo smetnuti s uma da ti bogati Jehovini blagoslovi donose i veliku odgovornost. Bog traži od nas da upozorimo druge na njegov predstojeći dan suda. Trebamo dati sve od sebe u traženju onih koji ‘imaju ispravan stav prema vječnom životu’ (Djela apostolska 13:48). Da, mi želimo pomoći što većem broju ljudi da i oni uživaju u duhovnom blagostanju koje sada imamo. Isto tako, mi želimo da prežive predstojeće izvršenje Božje osude nad zlima. Dakako, da bismo primili te blagoslove, moramo imati dobro srce. Kao što ćemo vidjeti u sljedećem članku, Amosovo proročanstvo govori i o tome.