DOK se u Europi tijekom Prvog svjetskog rata žrtvovalo mnoge živote, dotle se na Antarktici vodila nevjerojatna borba za spas ljudskih života. Ernest Shackleton, britanski istraživač rodom iz Irske, i njegovi ljudi našli su se u iznimno teškoj situaciji kada im je led oštetio brod Endurance, koji je zatim potonuo. Shackleton je svoje ljude uspio odvesti na donekle sigurno mjesto — na otok Elephant koji se nalazi u južnom dijelu Atlantskog oceana. No još uvijek su bili u vrlo velikoj opasnosti.

Shackleton je shvatio da im je jedina nada u spas postaja kitolovaca na otoku Južna Georgija do koje je netko trebao doći i zatražiti pomoć. Do tamo je trebalo prijeći 1 100 kilometara, a Shackleton je imao jedino čamac za spašavanje dug niti sedam metara, koji su uspjeli spasiti prije nego što je Endurance potonuo. Nisu imali mnogo izgleda za preživljavanje.

Ipak, 10. svibnja 1916, nakon 17 mučnih dana, Shackleton i nekoliko članova posade došli su do Južne Georgije. No nevrijeme  ih je prisililo da se iskrcaju na krivoj strani otoka. Morali su pješačiti 30 kilometara preko nepoznatih, snijegom prekrivenih planina da bi stigli do svog konačnog odredišta. Unatoč svemu — i vrlo niskim temperaturama i nedostatku odgovarajuće opreme za penjanje — Shackleton je sa svojim pratiocima došao do postaje, nakon čega je spasio sve svoje ljude zarobljene na otoku Elephant. Zašto je Shackleton uložio toliki napor? Prema životopiscu Rolandu Huntfordu, “njegov jedini cilj bio je da odande svakog svog čovjeka izvuče živog”.

Što je Shackletonovim ljudima pomoglo da ne padnu u očaj dok su stisnuti jedan uz drugoga čekali na mjestu koje je bilo tek “pust i nepristupačan komad stijene i leda dugačak trideset kilometara”? Bila je to čvrsta vjera da će njihov vođa održati svoje obećanje i spasiti ih.

Čovječanstvo je danas poput tih bespomoćnih ljudi na pustom otoku Elephant. Mnogi žive u nevjerojatno teškim okolnostima, a život im se svodi na puku borbu za preživljavanje. Unatoč tome, mogu se potpuno pouzdati da će Bog ‘izbaviti nevoljnika’ od tlačenja i patnji (Job 36:15). Budi siguran da Bog svačiji život smatra dragocjenim. Naš Stvoritelj, Jehova Bog, kaže: “Prizovi me u nevolji svojoj, izbaviću te” (Psalam 50:15).

Je li ti teško vjerovati da Stvoritelj baš tebe — tek jednog od milijardi ljudi na Zemlji — smatra važnim kao osobu? Ako jest, zapazi što je prorok Izaija napisao o milijardama zvijezda unutar milijardi galaksija beskrajnog svemira koji nas okružuje: “Podignite gore oči svoje i vidite; tko je to stvorio? tko izvodi vojsku svega toga na broj i zove svako po imenu, i velike radi sile njegove i jake moći ne izostaje ni jedno?” (Izaija 40:26).

Shvaćaš li što to znači? Naš Sunčev sustav samo je mali dio Mliječnog puta — galaksije s najmanje 100 milijardi zvijezda. A koliko ima galaksija? Iako nitko ne zna njihov točan broj, neke procjene govore da ih je 125 milijardi. A koliko tek onda zvijezda postoji! Pa ipak, Biblija kaže da Stvoritelj svemira svaku zvijezdu zna po imenu.

‘Ali’, mogao bi netko prigovoriti, ‘samo poznavanje imena milijardi zvijezda — ili milijardi ljudi — ne podrazumijeva nužno i brigu za svakog pojedinca.’ Računalo s dovoljno prostora za podatke može memorirati imena milijardi ljudi. No nitko zbog toga ne bi pomislio da je računalu stalo do ijednog od njih. Međutim, Biblija pokazuje da Jehova Bog ne samo da poznaje imena milijardi ljudi već mu je i stalo do njih osobno. ‘Svu svoju tjeskobnu brigu bacite na njega, jer se on brine za vas’, napisao je apostol Petar (1. Petrova 5:7).

Isus Krist je rekao: “Ne prodaju li se dva vrapca za novčić male vrijednosti? A ipak nijedan od njih neće pasti na zemlju, a da vaš Otac ne zna za to. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Zato, ne bojte se: vi ste vredniji od mnogo vrabaca” (Matej 10:29-31). Zapazi da Isus nije samo rekao da Bog zna  što se događa vrapcima i ljudima. On je također rekao: “Vi ste vredniji od mnogo vrabaca.” Zašto si vredniji? Zato što si načinjen ‘na Božju sliku’ — u stanju si razvijati i pokazivati moralne, intelektualne i duhovne kvalitete koje su odraz Božjih uzvišenih svojstava (1. Mojsijeva 1:26, 27, St).

Ne daj se zbuniti tvrdnjama ljudi koji niječu postojanje Stvoritelja. Oni zapravo žele reći da su te stvorile slijepe, neosobne prirodne sile. Tvrde da ti nipošto nisi stvoren ‘na Božju sliku’ i da se ne razlikuješ od bilo koje druge životinje na ovom planetu — uključujući i vrapca.

Čini li ti se razumnim da je život na Zemlji nastao pukim slučajem, odnosno djelovanjem slijepe sile? Prema molekularnom biologu Michaelu Beheu, “nevjerojatno složeni biokemijski procesi” o kojima ovisi život čine takvu zamisao posve nerazumnom. On kaže da dokazi koje pruža biokemija vode do neizbježnog zaključka da je “život na Zemlji na svojoj najosnovnijoj razini (...) posljedica inteligentnog djelovanja” (Darwin’s Black Box—The Biochemical Challenge to Evolution).

Biblija tvrdi da je život na Zemlji na svim razinama posljedica inteligentnog djelovanja. A kaže nam i da iza sveg tog inteligentnog djelovanja stoji Jehova Bog, Stvoritelj svemira (Psalam 36:9; Otkrivenje 4:11).

Nemoj zbog toga što je svijet pun boli i patnje misliti da ne postoji Stvoritelj Zemlje i života na njoj. Uvijek imaj na umu dvije temeljne istine. Jedna je da nesavršenstvo koje vidimo svuda oko nas nije bilo dio Božjeg nauma. Druga je da naš Stvoritelj ima dobre razloge zbog kojih ga privremeno dopušta. Kao što se u ovom časopisu često objašnjava, Jehova Bog dozvolio je da zlo postoji određeno vrijeme samo kako bi se jednom zauvijek riješila sporna moralna pitanja koja su se pojavila kad su prvi ljudi odbacili njega kao Vladara * (1. Mojsijeva 3:1-7; 5. Mojsijeva 32:4, 5; Propovjednik 7:29; 2. Petrova 3:8, 9).

Unatoč bijedi u kojoj danas žive mnogi ljudi, život je još uvijek predivan dar. Ljudi čine sve što mogu da bi ga sačuvali. Život koji Bog obećava u budućnosti mnogo je više od puke borbe za preživljavanje u surovim, teškim uvjetima — borbe kakvu su, naprimjer, vodili Shackletonovi ljudi na otoku Elephant. Bog nas u skladu sa svojim naumom želi osloboditi od sadašnjeg ispraznog života punog patnji kako bismo se mogli ‘čvrsto uhvatiti pravog života’ koji je on od samog početka namijenio svojim ljudskim stvorenjima (1. Timoteju 6:19).

Bog će sve to učiniti zato što mu je svatko od nas važan. On je putem svog Sina, Isusa Krista, omogućio otkupnu žrtvu potrebnu da bismo bili oslobođeni grijeha,  nesavršenstva i smrti koje smo naslijedili od naših praroditelja Adama i Eve (Matej 20:28). ‘Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da svatko tko pokazuje vjeru u njega ima vječni život’, rekao je Isus Krist (Ivan 3:16).

Što će Bog učiniti za one kojima je život sada pun boli i patnje? Božja nadahnuta Riječ kaže da će njegov Sin “spasiti siromaha koji uzdiše, nevoljnika koji pomoćnika nema; smilovat će se ubogu i siromahu i spasit će život nevoljniku: oslobodit će ih nepravde i nasilja”. Zašto će to učiniti? Zato što je ‘u njegovim očima dragocjena njihova krv’, odnosno njihov život (Psalam 72:12-14, St).

Ljudski se rod stoljećima muči pod teretom grijeha i nesavršenosti, kao da uzdiše u velikoj boli i patnji. Bog je to samo dopustio, znajući da može popraviti bilo kakvu štetu koja će nastati (Rimljanima 8:18-22). On će vrlo brzo ‘sve obnoviti’ putem svog Kraljevstva kojim upravlja njegov Sin, Isus Krist (Djela apostolska 3:21; Matej 6:9, 10).

To znači da će ljudi koji su u prošlosti patili i umrli biti uskrsnuti. Oni su sigurni u Božjem sjećanju (Ivan 5:28, 29; Djela apostolska 24:15). Uskoro će dobiti život “u izobilju”, to jest vječni život bez boli i patnje u savršenstvu na rajskoj Zemlji (Ivan 10:10; Otkrivenje 21:3-5). Tada će svatko moći u potpunosti uživati u životu i razvijati divne osobine i sposobnosti kojima će pokazati da je načinjen ‘na Božju sliku’.

Hoćeš li se i ti radovati životu koji je Jehova obećao? To ovisi o tebi. Potičemo te da saznaš što Bog želi da činimo kako bismo mogli uživati u svim tim blagoslovima. Izdavači ovog časopisa rado će ti u tome pomoći.