HEBREJSKA riječ “pim” pojavljuje se samo jednom u biblijskim tekstovima. U danima kralja Saula Izraelci su svoje metalno oruđe morali nositi filistejskim kovačima da bi im ga oni naoštrili. Prema prijevodu Novi svijet, u Bibliji piše: “Cijena oštrenja bila je jedan pim za raonike, motike, trozube alatke, sjekire i za učvršćivanje ostana za goveda” (1. Samuelova 13:21).

Što je bio “pim”? Na to se pitanje nije moglo odgovoriti sve do 1907, kada je na području drevnog grada Gezera prvi put iskopan kameni uteg s natpisom “pim”. U prošlosti su prevoditelji Biblije imali poteškoća s prevođenjem riječi “pim”. Uzmimo za primjer prijevod King James, gdje 1. Samuelova 13:21 glasi: “Ali imali su turpije za motike, raonike, vile, sjekire i za oštrenje ostana.”

Učenjaci danas znaju da je pim bio mjera za masu koja je u prosjeku iznosila 7,82 grama, ili oko dvije trećine šekela, osnovne hebrejske jedinice mase. Jedan pim srebra bila je cijena koju su Filistejci zaračunavali Izraelcima za oštrenje oruđa. Mjerenje mase u šekelima prestalo je kada je 607. pr. n. e. palo judejsko kraljevstvo i glavni grad Jeruzalem. No kako pim potvrđuje povijesnu točnost hebrejskog teksta?

Neki učenjaci tvrde da tekstovi Hebrejskih pisama, među kojima je i knjiga Prva Samuelova, potječu iz grčko-rimske ere, čak iz drugog do prvog stoljeća pr. n. e. Po njima su ti tekstovi “‘nepovijesni’, ne pružaju gotovo nikakve vrijedne činjenice o ‘biblijskom’ ili ‘drevnom Izraelu’, koji su zapravo židovske i kršćanske književne konstrukcije novijeg doba”.

Međutim, govoreći o pimu, mjernoj jedinici spomenutoj u 1. Samuelovoj 13:21, William Dever, profesor bliskoistočne arheologije i antropologije, rekao je: “[To] nikako nisu mogli ‘izmisliti’ pisci koji su živjeli u grčko-rimskom periodu, nekoliko stoljeća nakon što su te mjere za masu nestale i pale u zaborav. Ustvari, taj djelić biblijskog teksta (...) nitko nije mogao razumjeti sve do početka 20. stoljeća, kada su pronađene prve arheološke iskopine na kojima se spominje hebrejska riječ pîm.” Profesor je u nastavku rekao: “Ako su sve biblijske priče ‘književne tvorevine’ grčko-rimske ere, kako se baš ta priča našla u hebrejskoj Bibliji? Naravno, netko će možda prigovoriti da je pîm ‘tek jedan detalj’. To je istina, no kao što svi znamo, ‘povijest čine detalji’.”