NAKON što su ga zarobili, osvetoljubivi neprijatelji iskopali su mu oči te ga bacili u zatvor gdje je teško radio. Prošlo je neko vrijeme i sada ga odvode iz zatvora kako bi zabavljao mnoštvo koje se sakupilo u poganskom hramu. Stoji pred nekoliko tisuća ljudi koji ga gledaju i ismijavaju. Zarobljenik nije zločinac niti vojni zapovjednik. On je Jehovin sluga i 20 je godina bio sudac u Izraelu.

Kako se Samson, najjači čovjek svih vremena, našao u tako ponižavajućoj situaciji? Hoće li mu izvanredna fizička snaga pomoći da se izvuče iz te situacije? U čemu je tajna njegove snage? Što možemo naučiti iz izvještaja o Samsonu?

Izraelci su mnogo puta ostavili pravog Boga Jehovu. Kad su ‘opet činili što je zlo pred Jehovom, on ih je dao u ruke Filistejcima na četrdeset godina’ (Suci 13:1).

Izvještaj o Samsonu započinje time da se jednoj nerotkinji, ženi Izraelca Manuja, pojavljuje Jehovin anđeo i objavljuje joj da će roditi sina. Anđeo joj još kaže: “Britva da ne prijeđe po njegovoj glavi, jer će dijete biti nazirej Božji od utrobe majčine, i on će početi izbavljati Izraela iz ruku Filistejskih” (Suci 13:2-5). Još prije Samsonovog začeća Jehova ga je izabrao za poseban zadatak. Samson je od samog rođenja trebao biti nazirej — bio je izabran da na poseban način vrši svetu službu.

Samson je rastao i ‘Jehova ga je blagoslivljao’ (Suci 13:24). Jednog dana Samson je svojim roditeljima rekao: “Vidjeh djevojku u Tamnati između kćeri Filistejskih; oženite me njom” (Suci 14:2). Njegovi su se roditelji sigurno jako iznenadili kad im je to rekao. Umjesto da oslobodi Izraelce od neprijatelja, njihov sin želi se oženiti djevojkom iz tog neprijateljskog naroda. Sklapanje braka sa ženom koja štuje poganske bogove bilo je u suprotnosti s Božjim Zakonom (2. Mojsijeva 34:11-16). Stoga su mu roditelji prigovorili: “Zar nema djevojke  među kćerima tvoje braće u svem narodu mom, da ideš da se oženiš između Filisteja neobrezanih?” No, Samson je uporno zahtijevao od oca: “Njom me oženi, jer mi je ona omiljela” (Suci 14:3).

U kom je smislu ta Filistejka ‘omiljela’ Samsonu? McClintockova i Strongova Cyclopedia navodi da se ne radi o tome da je ona Samsonu bila “lijepa, zgodna i privlačna”, nego da ju je smatrao “naročito pogodnom za određenu svrhu, namjeru ili cilj”. Za što ju je Samson smatrao naročito pogodnom? Suci 14:4 (NS) otkrivaju da je Samson ‘tražio priliku da se sukobi s Filistejcima’. To je bio razlog zašto se zanimao za tu Filistejku. Kad je Samson odrastao, ‘Jehovin duh počeo je hoditi s njim’, odnosno počeo ga je poticati na djelovanje (Suci 13:25). Dakle, iako je bilo neobično da je Samson tražio da se oženi Filistejkom, na to ga je potaknuo Jehovin duh, koji ga je vodio i sve vrijeme dok je bio sudac u Izraelu. Je li Samson dobio priliku za sukob s Filistejcima koju je tražio? Pogledajmo najprije kako je Jehova zajamčio Samsonu da je uz njega.

Samson je bio na putu u grad Tamnatu, gdje je živjela njegova buduća žena. ‘Kad dođe do vinograda Tamnatskih, gle, mlad lav ričući sukobi ga. I duh Jehovin siđe na nj, te rastrže lava’, stoji u biblijskom izvještaju. Ovo upečatljivo očitovanje snage dogodilo se kad je Samson bio sam. Nije bilo očevidaca. Je li Jehova to učinio kako bi Samsonu zajamčio da će moći ispuniti zadatak koji mu je povjerio kao nazireju? Biblija ne govori o tome, no Samson je znao da takva iznimna snaga sigurno ne potječe od njega, već da ju je morao primiti od Boga. Sada je mogao biti siguran da će Jehova biti uz njega dok bude izvršavao povjereni mu zadatak. Ojačan tim događajem, Samson je nastavio put i ‘razgovarao s djevojkom, i ona mu omilje’ (Suci 14:5-7).

Kad se poslije nekog vremena Samson vraćao po djevojku da je odvede kući, ‘svrne da vidi mrtvoga lava; a gle, u mrtvom lavu roj pčela i med’. Imajući taj događaj na umu, Samson je tridesetorici Filistejaca koji su mu bili svadbeni drugovi zadao sljedeću zagonetku: “Od onoga koji jede iziđe jelo, i od ljutoga iziđe slatko.” Ako odgonetnu zagonetku, Samson će im dati 30 donjih i 30 gornjih haljina. Ako je ne odgonetnu, tada će oni Samsonu dati toliko haljina. Filistejci su tri dana pokušavali odgonetnuti  zagonetku. Četvrti dan (odnosno sedmi dan, prema nekim prijevodima Biblije) zaprijetili su Samsonovoj ženi riječima: “Nagovori muža svojega da nam kaže zagonetku, ili ćemo spaliti ognjem tebe i dom oca tvojega.” Kako okrutno! Ako su tako mogli zaprijetiti ženi iz svog naroda, kako su tek onda ugnjetavali Izraelce! (Suci 14:8-15).

Samsonova se žena preplašila i navaljivala na njega da joj kaže odgovor na zagonetku. Pokazujući pomanjkanje ljubavi i vjernosti prema Samsonu, brzo je otišla njegovim svadbenim drugovima i odgonetnula im zagonetku. Kad su Samsonu rekli što zagonetka znači, on je znao kako su je odgonetnuli. Rekao im je: “Da niste orali na mojoj junici, ne biste pogodili moje zagonetke.” Samsonu se sada pružila prilika koju je čekao. “Dođe na nj duh Jehovin, te siđe u Askalon, i pobi ondje trideset ljudi, i uze odijelo s njih i dade svečane haljine onima koji odgonetnuše zagonetku” (Suci 14:18, 19).

Je li Samson otišao u Askalon i pobio one ljude iz želje za osvetom? Ne. To je bilo Božje djelo koje je on izvršio posluživši se čovjekom koji će izbaviti njegov narod. Jehova je upotrijebio Samsona kako bi započeo borbu protiv okrutnih tlačitelja svog naroda. Ta se borba trebala nastaviti. Daljnja prilika za sukob pružila se Samsonu kada je došao posjetiti svoju ženu.

Kad se Samson vratio u Tamnatu, saznao je da je njegov tast Samsonovu ženu dao drugom čovjeku, misleći kako je on mrzi. Samsona je to jako razljutilo. Ulovio je 300 lisica, svezao ih po dvije za repove i stavio im baklju između repova. Tada ih je pustio i one su zapalile žitna polja, vinograde i maslinike Filistejaca. Uništena su im tri glavna godišnja uroda. Gnjevni Filistejci okrutno su uzvratili. Smatrali su da su Samsonova žena i tast odgovorni za to što je Samson učinio i zato su ih spalili. Surova osveta Filistejaca Samsonu je bila povod da se sukobi s njima. Napao ih je i mnoge pobio (Suci 15:1-8).

Jesu li Izraelci bili svjesni da Jehova Bog blagoslivlja Samsona i borili se s njim kako bi se oslobodili filistejske vlasti? Nisu. Kako bi izbjegli neprilike, Judejci su poslali 3 000 ljudi da uhvate vođu kojeg im je Bog izabrao i predaju ga neprijatelju. No izdaja Judejaca Samsonu je pružila priliku da još jednom uzvrati udarac neprijateljima. Kad su Judejci htjeli predati Samsona Filistejcima, “duh Jehovin siđe na nj, i uža na rukama njegovim postaše kao konci izgorjeli od vatre, i spadoše sveze s ruku njegovih”. Samson je uzeo magareću čeljust i njome pobio tisuću ljudi (Suci 15:10-15).

Poslije borbe Samson je zavapio k Jehovi: “Ti si učinio rukom sluge svojega ovo izbavljenje veliko; a sada hoću li umrijeti od žeđi, ili ću pasti u ruke neobrezanima?” Jehova je čuo Samsonovu molbu i uslišio je. “Tada Bog rascijepi stijenu (...) i proteče voda iz nje, te se napi, i vrati mu se duh i oživje” (Suci 15:18, 19).

Samson je bio odlučan nastaviti borbu protiv Filistejaca. Kako bi nastavio borbu protiv Božjih neprijatelja, prenoćio je u Gazi u kući jedne prostitutke. Budući da se nalazio u neprijateljskom gradu, smještaj je mogao naći u domu prostitutke. Samson nije imao nikakvih nemoralnih namjera. U ponoć je izašao iz kuće te žene, iščupao gradska vrata s dovratnicima i odnio ih na vrh gore blizu Hebrona, koji je udaljen oko 60 kilometara od Gaze. Bogu je bilo po volji to što je Samson učinio, a dao mu je i snage da to napravi (Suci 16:1-3).

 Sveti duh poticao je Samsona da čini neobične stvari jer su i okolnosti bile specifične. Vjerni Božji sluge danas također mogu biti sigurni da će primiti snagu posredstvom tog istog duha. Isus je svojim sljedbenicima zajamčio da će Jehova “dati svetog duha onima koji ga mole” (Luka 11:13).

Poslije se Samson zaljubio u Dalilu. Pet filistejskih knezova-saveznika željelo se pod svaku cijenu riješiti Samsona, pa su tražili Dalilinu pomoć. Došli su joj i rekli: ‘Prevari ga i iskušaj gdje mu stoji velika snaga kako bismo ga svladali.’ Obećali su da će joj zauzvrat svaki dati ‘tisuću i sto srebrnjaka’ (Suci 16:4, 5).

Ako se radilo o srebrnim šekelima, ponuđenih 5 500 šekela bilo je ogromno mito. Abraham je za polje na kojem je sahranio ženu platio 400 šekela, dok je cijena za roba iznosila 30 šekela (1. Mojsijeva 23:14-20; 2. Mojsijeva 21:32). Knezovi-saveznici, koji su vladali nad pet filistejskih gradova, pokušali su pridobiti Dalilu apelirajući na njenu pohlepu, a ne na odanost svom narodu, na temelju čega se može zaključiti da je Dalila možda bila Izraelka. Kako bilo da bilo, prihvatila je njihovu ponudu.

Samson je tri puta prevario Dalilu kada ga je pitala za tajnu njegove snage, a ona ga je tri puta izdala pokušavajući ga predati neprijatelju. No “ona mu dosađivaše svojim riječima svaki dan i navaljivaše na nj, i duša mu prenemože da umre”. Samson joj je na koncu otkrio tajnu — nikada nije šišao kosu. Kada bi je ošišao, izgubio bi snagu i bio bi kao i svi drugi ljudi (Suci 16:6-17).

Zbog toga što je odao tajnu Samson je doživio propast. Dalila je dovela Samsona u situaciju da mu se odreže kosa. No njegova snaga nije doslovno ovisila o kosi. Njegova je kosa bila samo znak da je u posebnom odnosu s Bogom, da je nazirej. Budući da je prekršio nazirejski zavjet jer je dopustio da se nađe u situaciji da mu se odreže kosa, ‘Jehova je odstupio od njega’. Filistejci su ga svladali, oslijepili i bacili u zatvor (Suci 16:18-21).

To je doista snažna pouka za nas! Odnos s Jehovom trebao bi nam biti posebno dragocjen. Kada bismo na bilo koji način pogazili riječ koju smo dali Bogu kad smo mu se predali, kako bismo mogli očekivati da će nas on i dalje blagoslivljati?

Filistejci su likovali i hvalili svog boga Dagona što su pobijedili Samsona. Tijekom pobjedničkog slavlja doveli su svog zarobljenika u Dagonov hram. No Samson je znao pravi razlog zašto je poražen. Znao je zašto je Jehova odstupio od njega i duboko je žalio što je pogriješio. Dok je bio u zatvoru, ponovno mu je počela rasti gusta kosa. Što je sada mogao učiniti među nekoliko tisuća Filistejaca?

“Gospodine Jehova!” zazvao je Samson Jehovu. “Opomeni me se, molim te, i ukrijepi me, molim te, samo sada, o Bože! da se osvetim jedan put Filistejima za oba oka svoja.” Tada je uhvatio dva središnja stupa hrama i snažno se ‘naslonio na njih’. Što se dogodilo? “Pade kuća na knezove i na sav narod koji bješe u njoj; i bi mrtvih koje pobi umirući više nego onih koje pobi za života svojega” (Suci 16:22-30).

Samsonu nitko nije bio ravan po snazi. Zahvaljujući tome činio je doista velika djela. No što je još važnije, Jehovina ga Riječ svrstava među osobe poznate po jakoj vjeri (Hebrejima 11:32-34).