SEDAMDESETOGODIŠNJI astronom ležao je na samrtnoj postelji i pokušavao čitati. U rukama je držao svoj tekst koji je bio spreman za objavljivanje. Bio on toga svjestan ili ne, njegovo je djelo iz temelja promijenilo čovjekovo poimanje svemira. No u kršćanskom svijetu ono je ujedno dovelo do žestokog spora čije se posljedice čak i danas osjećaju.

Bilo je to godine 1543. Čovjek na samrti zvao se Nikola Kopernik, a bio je katolik iz Poljske. U svom djelu O gibanjima nebeskih tijela napisao je da je Sunce, a ne Zemlja, u središtu Sunčevog sustava. Kopernik je samo tim jednim djelom izuzetno zamršen geocentrični sustav zamijenio jednim sustavom elegantne jednostavnosti.

U početku skoro ništa nije ukazivalo na sukob koji je trebao izbiti. Jedan razlog je to što je Kopernik svoje zamisli iznosio oprezno. Osim toga, izgleda da je u tom razdoblju Katolička crkva, koja je zastupala gledište da je Zemlja središte svemira, bila tolerantnija prema znanstvenim teorijama. Čak je i sam papa poticao Kopernika da objavi svoj rad. Kada ga je Kopernik najzad objavio, urednik je iz straha napisao predgovor u kojem je heliocentrični sustav, kojemu je središte Sunce, prikazao kao matematički ideal koji ne mora nužno predstavljati astronomsku činjenicu.

Zatim se na sceni pojavio talijanski astronom, matematičar i fizičar Galileo Galilei (1564-1642), koji je također bio katolik. Pomoću teleskopa koje je napravio i u koje je ugradio novu vrstu leća Galileo je mogao vidjeti nebo na način na koji to dotad nije bilo moguće. Ono što je zapazio uvjerilo ga je da je Kopernik bio u pravu. Galileo je ujedno vidio pjege na Suncu, koje danas zovemo Sunčeve pjege, te je doveo u pitanje jednu drugu omiljenu filozofsku i vjersku doktrinu — da Sunce nije podložno promjenama ili propadanju.

 Za razliku od Kopernika, Galileo je smiono i gorljivo zagovarao svoje zamisli. A to je činio u sredini koja je u vjerskom pogledu bila manje tolerantna, jer se Katolička crkva tada već otvoreno protivila Kopernikovoj teoriji. Stoga, kada je Galileo tvrdio da je heliocentrični sustav ne samo točan već i u skladu s Biblijom, Crkva je posumnjala na herezu. *

Galileo je otišao u Rim kako bi govorio u svoju obranu, ali nije imao uspjeha. Godine 1616. Crkva mu je naredila da prestane podržavati Kopernika. Galileo je na neko vrijeme bio ušutkan. No, zatim je 1632. objavio još jedno djelo kojim je podržao Kopernika. Već sljedeće godine inkvizicija je osudila Galilea na doživotni zatvor. Međutim, zbog njegove su dobi brzo ublažili kaznu odredivši mu kućni pritvor.

Mnogi smatraju da je Galileov sukob s Crkvom bio velika pobjeda znanosti nad religijom i, u širem smislu, nad Biblijom. No, kao što ćemo vidjeti u narednom članku, tim olako donesenim zaključkom ne uzimaju se u obzir mnoge činjenice.