1. Tko bi mogao biti pisac 119. psalma i što možeš reći o njegovom stavu?

PISAC 119. psalma, a to je možda bio judejski princ Ezehija, jako je cijenio Jehovinu riječ. Osjećaji izraženi u toj nadahnutoj pjesmi odgovaraju stavu Ezehije, koji “prionu za Jehovu” dok je služio kao kralj Jude (2. Kraljevima 18:3-7). Jedno je sigurno: Pisac 119. psalma bio je svjestan svojih duhovnih potreba (Matej 5:3).

2. O čemu govori 119. psalam, i kako je ta pjesma pisana?

² U cijelom 119. psalmu kao glavna misao ističe se vrijednost Božje riječi, odnosno poruke. * Vjerojatno radi lakšeg pamćenja ta je pjesma pisana alfabetski. Naime, prilikom pisanja njenih 176 redaka slijedilo se redoslijed slova hebrejskog alfabeta. U izvornom hebrejskom svaka od 22 kitice tog psalma ima 8 redaka koji počinju istim slovom. Ovaj psalam govori o Božjoj riječi, njegovom zakonu, njegovim otkrivenjima, putevima, zapovijedima, naredbama, pravednim zakonima i sudovima. U ovom i sljedećem članku obradit ćemo 119. psalam razmatrajući neke hebrejske izraze. Razmišljajući o iskustvima Jehovinih slugu iz prošlosti i sadašnjosti, bolje ćemo razumjeti ovu od Boga nadahnutu pjesmu i povećati svoju zahvalnost za Božju pisanu Riječ, Bibliju.

3. Objasni što znači biti čestit i navedi primjer koji to pokazuje.

³ Istinska sreća ovisi o tome živimo li po Božjem zakonu (Psalam 119:1-8). Ako živimo, Jehova će smatrati ‘naš put čistim’ (Psalam 119:1). Biti čist, odnosno čestit, ne znači da se od nas očekuje savršenstvo, već da se trudimo vršiti volju Jehove Boga. Noa je bio “neporočan u svom vremenu” i ‘hodio je s Bogom’. Taj vjerni patrijarh živio je onako kako je Jehova tražio i zato su on i njegova obitelj preživjeli potop (1. Mojsijeva 6:9, St; 1. Petrova 3:20). Slično tome, naše preživljavanje kraja ovog svijeta ovisi o tome da li ‘dobro čuvamo Božje zapovijedi’, odnosno vršimo li njegovu volju (Psalam 119:4).

4. O čemu ovise naša sreća i uspjeh?

⁴ Jehova nas nikada neće ostaviti ako ga ‘hvalimo pravim srcem i čuvamo njegove naredbe’ (Psalam 119:7, 8). Bog nije napustio izraelskog vođu Jozuu, koji je primijenio savjet da ‘čita knjigu zakona dan i noć da bi činio sve što je u njoj napisano’. Zbog toga  je bio uspješan i postupao je mudro (Jozua 1:8, NS). Jozua je i pretkraj svog života još uvijek hvalio Boga te je Izraelcima napomenuo: “Poznajte dakle svim srcem svojim i svom dušom svojom da nije izostalo ništa od svega dobra što vam je obećao Jehova Bog vaš” (Jozua 23:14). Kao i u slučaju Jozue i pisca 119. psalma, sreću i uspjeh naći ćemo ako hvalimo Jehovu i uzdamo se u njegovu riječ.

5. (a) Objasni kako možemo biti duhovno čisti. (b) Koja pomoć stoji na raspolaganju mladoj osobi koja učini težak grijeh?

⁵ Ukoliko se vladamo po Božjoj riječi, bit ćemo duhovno čisti (Psalam 119:9-16). To ćemo moći čak i ako nam roditelji nisu dali dobar primjer. Iako mu je otac bio idolopoklonik, Ezehija je ‘očistio put svoj’, i to vjerojatno od poganskih utjecaja. Što ako neka mlada osoba koja danas služi Bogu učini težak grijeh? Pokajanje, molitva, pomoć roditelja i podrška puna ljubavi kršćanskih starješina mogu joj pomoći da bude poput Ezehije te da ‘očisti put svoj i vlada se po Božjoj riječi’ (Jakov 5:13-15).

6. Koje su žene ‘očistile put svoj i vladale se po Božjoj riječi’?

⁶ Rahaba i Ruta živjele su puno prije nego što je napisan 119. psalam, no i one su ‘očistile put svoj’. Rahaba je bila kanaanska bludnica, no postala je poznata po svojoj vjeri koju je razvila kao obožavatelj Jehove (Hebrejima 11:30, 31). Moapka Ruta ostavila je svoje bogove, služila Jehovi i držala se Zakona koji je on dao Izraelu (Ruta 1:14-17; 4:9-13). Obje te ne-Izraelke ‘vladale su se po Božjoj riječi’ i dobile divnu čast da postanu pretkinje Isusa Krista (Matej 1:1, 4-6).

7. Kako su Danijel i druga tri mlada Hebreja dali dobar primjer u čuvanju duhovne čistoće?

⁷ Premda je “misao srca čovječjeg zla od malena”, mladi mogu ostati čisti čak i u ovom iskvarenom svijetu koji je u vlasti Sotone (1. Mojsijeva 8:21; 1. Ivanova 5:19). Kao izgnanici u Babilonu, Danijel i tri druga Hebreja ‘vladali su se po Božjoj riječi’. Naprimjer, nisu se okaljali “obrokom jela kraljeva” (Danijel 1:6-10). Babilonci su jeli nečiste životinje, što je Mojsijev zakon zabranjivao (3. Mojsijeva 11:1-31; 20:24-26). Nisu imali običaj puštati krv zaklanim životinjama, a jedenjem mesa koje nije iskrvarilo kršilo se Božji zakon o krvi (1. Mojsijeva 9:3, 4). Nimalo ne iznenađuje što četiri Hebreja nisu jela kraljeva jela! Ti bogobojazni mladi ostali su duhovno čisti i tako dali divan primjer.

8. Koji stav trebamo imati da bismo mogli shvatiti i primjenjivati Božji zakon te što trebamo najprije razumjeti?

⁸ Ljubav prema riječi Jehove Boga uvelike nam pomaže da mu ostanemo vjerni (Psalam 119:17-24). Ako smo slični piscu nadahnutog psalma, žarko ćemo željeti razumjeti “krasote” Božjeg zakona. Stalno ćemo ‘čeznuti za Jehovinim zakonima’ i pokazivati da ‘uživamo u njegovim opomenama’ (Psalam 119:18, 20, 24, NS). Sve i da smo samo kratko predani Jehovi, jesmo li ‘razvili čežnju za čistim mlijekom riječi’? (1. Petrova 2:1, 2). Da bismo mogli shvatiti i primjenjivati Božji zakon, najprije trebamo razumjeti temeljna biblijska učenja.

9. Kako trebamo postupiti kad se ono što ljudi traže od nas kosi s Božjim zakonom?

⁹ Vjerojatno uživamo u Božjim opomenama, no što ako “knezovi” iz nekog razloga govore protiv nas? (Psalam 119:23, 24). Danas nas ljudi na vlasti često pokušavaju prisiliti da ljudske zakone stavimo ispred Božjeg zakona. Što učiniti kad se ono što ljudi traže od nas kosi s Božjom voljom? Ljubav prema Božjoj riječi pomoći će nam da ostanemo vjerni Jehovi. Poput progonjenih apostola Isusa Krista, reći ćemo: “Moramo slušati Boga kao vladara, a ne ljude” (Djela apostolska 5:29).

10, 11. Objasni kako možemo ostati vjerni Jehovi i pod najtežim okolnostima.

¹⁰ Mi možemo biti vjerni Jehovi čak i pod najtežim okolnostima (Psalam 119:25-32). Da bismo ostali odani Bogu, moramo biti spremni učiti i usrdno se moliti za njegovo vodstvo. Isto tako, moramo odabrati “put vjernosti” (Psalam 119:26, 30, Šarić).

¹¹ Ezehija, koji je možda pisac 119. psalma, odabrao je “put vjernosti”. Učinio je to unatoč tome što je bio okružen ljudima koji su štovali lažne bogove i što je možda bio izvrgnut ismijavanju na dvoru. Lako je moguće da je zbog tih okolnosti ‘duša njegova prolijevala suze od tuge’ (Psalam 119:28). No Ezehija se uzdao u Boga, bio je dobar kralj i ‘činio je što je pravo pred Jehovom’ (2. Kraljevima 18:1-5). Oslanjajući se na Boga, i mi možemo ustrajati u kušnjama i ostati mu vjerni (Jakov 1:5-8).

12. Kako možemo primjenjivati Psalam 119:36, 37?

¹² Slušanje savjeta Božje riječi daje nam hrabrost potrebnu da se nosimo sa životnim  kušnjama (Psalam 119:33-40). Mi ponizno tražimo Jehovino vodstvo kako bismo se “svim srcem” držali njegovog zakona (Psalam 119:33, 34). Poput psalmista, mi molimo Boga: ‘Privij srce moje k otkrivenjima svojim, a ne k lakomstvu’ (Psalam 119:36). Poput apostola Pavla, mi se ‘u svemu pošteno vladamo’ (Hebrejima 13:18). Ako poslodavac želi da učinimo nešto nepošteno, mi skupimo hrabrost i držimo se Božjih uredbi, a Jehova to uvijek blagoslovi. Ustvari, on nam pomaže da kontroliramo sve neispravne sklonosti. Stoga se trebamo moliti: “Odvrati oči moje da ne gledaju ništavila” (Psalam 119:37). Nemojmo nikada smatrati poželjnim nešto ništavno što Bog mrzi (Psalam 97:10). To nas, između ostalog, potiče da se klonimo pornografije i spiritističkih postupaka (1. Korinćanima 6:9, 10; Otkrivenje 21:8).

13. Kako su Isusovi progonjeni učenici dobili hrabrost i odvažno svjedočili?

¹³ Točno razumijevanje Božje riječi ulijeva u nas sigurnost, tako da možemo hrabro svjedočiti (Psalam 119:41-48). A hrabrost je itekako potrebna da bismo ‘odgovorili onome tko nas ruži’ (Psalam 119:42). Ponekad možemo biti poput Isusovih progonjenih učenika koji su se molili: “Jehova, (...) daj svojim slugama da i dalje sa svom odvažnošću govore tvoju riječ.” Je li njihova molitva bila uslišena? “Svi su se ispunili svetim duhom te su s odvažnošću govorili Božju riječ.” Svevišnji Gospodin može i nama dati hrabrost da odvažno govorimo njegovu riječ (Djela apostolska 4:24-31).

14. Što nam pomaže da hrabro svjedočimo poput Pavla?

¹⁴ Ako cijenimo ‘riječ istine’ i ‘čuvamo Božji zakon svagda’, moći ćemo hrabro svjedočiti, ne bojeći se da ćemo se posramiti (Psalam 119:43, 44). Ukoliko marljivo proučavamo Božju pisanu Riječ, bit ćemo spremni ‘govoriti o njegovim otkrivenjima pred kraljevima’ (Psalam 119:46). Molitva i Jehovin duh također će nam pomoći da kažemo prave riječi na pravi način (Matej 10:16-20; Kološanima 4:6). Pavao je vladarima u prvom stoljeću hrabro govorio o Božjim opomenama. Naprimjer, svjedočio je rimskom upravitelju Feliksu, koji ga je “saslušao o vjeri u Krista Isusa” (Djela apostolska 24:24, 25). Također je svjedočio pred upraviteljem Festom i kraljem Agripom (Djela apostolska 25:22–26:32). Uz Jehovinu pomoć i mi možemo hrabro svjedočiti, nikada se ne ‘stideći dobre vijesti’ (Rimljanima 1:16).

15. Kako Božja Riječ može pružiti utjehu kad nam se drugi izruguju?

¹⁵ Jehovina Riječ pruža nam pouzdanu utjehu (Psalam 119:49-56). Ima trenutaka kad nam je utjeha naročito potrebna. Premda kao Jehovini svjedoci hrabro propovijedamo, “oholi” — oni koji se oholo suprotstavljaju Bogu — ponekad nam se “rugaju veoma” (Psalam 119:51). Međutim, dok se molimo, možemo se sjetiti izgrađujućih misli zapisanih u Božjoj Riječi i tako pronaći utjehu (Psalam 119:52). Tokom molitve možemo se sjetiti nekog biblijskog zakona ili načela koji nam daju utjehu i hrabrost potrebne u teškoj situaciji.

16. Što Božji sluge nisu učinili unatoč progonstvu?

¹⁶ Oholi koji su se ismijavali psalmistu bili su Izraelci — pripadnici naroda predanog Bogu. Kakve li sramote! Za razliku od njih, budimo odlučni nikada ne odstupiti od Božjeg zakona (Psalam 119:51). Unatoč nacističkom progonstvu i sličnim zbivanjima koja su trajala godinama, tisuće Božjih slugu odbilo je odstupiti od zakona i načela iz Božje Riječi (Ivan 15:18-21). Jehovu nije teško slušati jer njegove su nam naredbe poput  utješne pjesme (Psalam 119:54; 1. Ivanova 5:3).

17. Kako na nas djeluje to što cijenimo Božju riječ?

¹⁷ Svoju zahvalnost za Božju riječ pokazujemo tako da živimo u skladu s njom (Psalam 119:57-64). Psalmist je ‘naumio čuvati Jehovine riječi’ i čak je ‘u ponoć ustajao da slavi Boga za njegove pravedne sudove’. Ako se probudimo usred noći, to je divna prilika da u molitvi izrazimo zahvalnost Bogu! (Psalam 119:57, 62). Budući da cijenimo Božju riječ, mi tražimo od njega da nas pouči i radosni smo drugovi ‘onih koji se Jehove boje’ — osoba koje osjećaju strahopoštovanje prema Bogu (Psalam 119:63, 64). Zar itko može naći bolje prijatelje na Zemlji?

18. Kako Jehova odgovara na naše molitve kad nas ‘oplete užad grešnika’?

¹⁸ Kad se molimo svim srcem i ponizno tražimo od Jehove da nas pouči, mi ‘ganemo njegovo lice’, što znači da stječemo njegovu naklonost. Trebamo se moliti naročito onda kad nas ‘oplete užad grešnika’ (Psalam 119:58, 61, St). Jehova može raskinuti užad neprijatelja koja nas sputava i osloboditi nas da bismo propovijedali o Kraljevstvu i činili učenike (Matej 24:14; 28:19, 20). To često možemo vidjeti u zemljama u kojima je naše djelovanje zabranjeno.

19, 20. Kako nam može biti dobro što stradamo?

¹⁹ Vjera u Boga i njegovu riječ pomaže nam da podnesemo nevolje i vršimo njegovu volju (Psalam 119:65-72). Iako su oholi ‘pleli na njega laž’, psalmist je pjevao: “Dobro mi je što stradam” (Psalam 119:66, 69, 71). Kako Jehovinom sluzi može biti dobro što strada?

²⁰ Kad smo u nevolji, sigurno se usrdno molimo Jehovi, a to nas približava njemu. Možda više proučavamo Božju pisanu Riječ i više se trudimo primjenjivati je. To vodi do sretnijeg života. No što ako iz svoje reakcije na neku nevolju vidimo da imamo određene nepoželjne karakterne crte, kao što su nestrpljivost i ponos? Usrdna molitva te Božja Riječ i njegov duh mogu nam pomoći da ispravimo te mane i još potpunije ‘obučemo novu osobnost’ (Kološanima 3:9-14). Osim toga, naša vjera jača kad ustrajemo u poteškoćama (1. Petrova 1:6, 7). Pavao je izvukao pouku iz svojih nevolja jer se naučio još više oslanjati na Jehovu (2. Korinćanima 1:8-10). Dozvoljavamo li patnjama da nas oplemene?

21. Što se događa kad Bog postidi ohole?

²¹ Božja riječ daje nam čvrst temelj za pouzdanje u Jehovu (Psalam 119:73-80). Ako se doista uzdamo u svog Stvoritelja, nećemo imati razloga za sram. Međutim, možda zbog postupaka drugih trebamo utjehu i molimo se: “Neka se postide oholi” (Psalam 119:76-78). Kad Jehova postidi te osobe, njihova se zla djela razotkriju, a njegovo sveto ime posveti. Možemo biti uvjereni da oni koji progone Božji narod time zapravo ništa ne postižu. Naprimjer, oni nikada nisu uspjeli uništiti Jehovine svjedoke, koji se uzdaju u Boga svim svojim srcem, niti će to ikada moći (Priče Salamunove 3:5, 6).

22. U kom je smislu psalmist bio “kao mijeh u dimu”?

 ²² Božja riječ jača naše pouzdanje u njega kad nas se progoni (Psalam 119:81-88). Zato što su ga oholi progonili, psalmist se osjećao “kao mijeh u dimu” (Psalam 119:83, 86). U biblijska vremena u mjehovima napravljenim od životinjske kože držalo se vodu, vino i druge tekućine. Kad ih se ne bi koristilo, mjehovi bi se stisnuli ako bi stajali obješeni pored vatre u zadimljenoj prostoriji. Da li poteškoće ili progonstvo ikada u tebi stvore osjećaj da si “kao mijeh u dimu”? Ako da, uzdaj se u Jehovu i moli se: “Po milosti svojoj oživi me, i čuvaću otkrivenja usta tvojih” (Psalam 119:88).

23. O čemu smo govorili razmatrajući Psalam 119:1-88, i što se možemo pitati dok očekujemo razmatranje Psalma 119:89-176?

²³ Iz prvog dijela 119. psalma saznajemo da Jehova pokazuje dobrotu i milost prema svojim slugama jer se uzdaju u njegovu riječ te uživaju u njegovim naredbama, otkrivenjima, zapovijedima i zakonima (Psalam 119:16, 47, 64, 70, 77, 88). Njega raduje što se oni koji su mu odani vladaju po njegovoj riječi (Psalam 119:9, 17, 41, 42). Dok očekuješ razmatranje ostalog dijela ovog lijepog psalma, pitaj se: ‘Da li uistinu dozvoljavam Jehovinoj riječi da osvjetljava moj put?’