IMAŠ li i ti idealističko gledište o radu poput ovog gore navedenog? Kako gledaš na rad? Doživljaš li možda svoj posao kao dugački, mračni tunel između dvije svijetle točke — dva lagodna vikenda? S druge strane, je li ti rad možda postao strast koja graniči s ovisnošću?

Posao, odnosno rad, mnogim ljudima ispunjava najveći dio dana. O poslu može ovisiti gdje ćemo i kako živjeti. Mnogi uviđaju da već od mladosti pa do mirovine njihovim životom najviše upravlja posao. Neki od nas pronalaze veliko zadovoljstvo u onome što rade i čime se bave. Drugi vrijednost rada mjere dohotkom ili ugledom. Neki pak smatraju da je posao jednostavno nešto što je potrebno da vrijeme brže prođe ili da je čak gubljenje vremena.

Ima onih koji rade da bi živjeli i onih koji žive da bi radili, dok neke posao čak doslovno košta života. Naprimjer, prema nedavnom izvještaju Ujedinjenih naroda, rad uzrokuje više patnje i smrtnih slučajeva “nego ratovi, odnosno droga i zloupotreba alkohola zajedno”. U vezi s time u londonskom listu The Guardian stajalo je: “Svake godine preko dva milijuna ljudi umre od nesreća ili bolesti koje su povezane s poslom. (...) Izloženost prašini, kemikalijama, buci i radijaciji uzrokuje rak, srčane bolesti i moždane udare.” Dječji i prisilni rad samo pogoršavaju ionako ružnu stvarnost koja prati današnje radne uvjete.

Pored svega toga, postoji nešto što psiholog Steven Berglas naziva “katastrofalno izgaranje na poslu”. On opisuje marljivog radnika koji je dostigao vrhunac svoje karijere da bi na kraju osjećao “kroničnu strepnju, tjeskobu, očaj ili klonulost koji se javljaju u uvjerenju da je zarobljenik posla ili da ima posao od kojega ne može ni pobjeći, a ni u njemu pronaći zadovoljstvo”.

U svijetu u kojem mnogi naporno rade puno sati dobro je razlikovati marljivog radnika od radoholičara. Mnogi radoholičari smatraju radno mjesto svojevrsnim utočištem u opasnom, nepredvidljivom svijetu.  Marljivi radnici smatraju posao važnom obavezom koja čovjeku ponekad može dati osjećaj ispunjenosti. Radoholičari dopuštaju da im posao istisne sve drugo iz života. Marljivi radnici znaju kada treba ugasiti računalo i prestati misliti na posao te ne zaboravljaju, naprimjer, na proslavu godišnjice braka. Radoholičarima je zadovoljstvo raditi prekovremeno, od toga im čak raste adrenalin. Kod marljivih radnika to nije slučaj.

Današnje društvo zamagljuje granicu između ta dva pojma te prekovremeni rad prikazuje kao nešto poželjno. Upotreba modema, mobitela i slične opreme može dovesti do toga da radnik više ne razlikuje radno mjesto od svog doma. Kada bilo koje mjesto može biti radno mjesto i kada svako vrijeme može postati radno vrijeme, neki će se ubijati od posla.

Što neki ljudi čine da se oslobode takvog štetnog stava? Sociolozi su zamijetili jednu pojavu među ljudima koji prekomjerno rade i imaju mnogo stresa na poslu, a to je unošenje duhovne dimenzije na radno mjesto i spajanje vjere s profesionalnim životom. U listu San Francisco Examiner piše da je “kombinacija vjera-posao postala društveni fenomen”.

U vezi sa Silicijskom dolinom, područjem u Sjedinjenim Državama gdje se nalazi najveća koncentracija elektroničke industrije, u jednom nedavnom izvještaju stajalo je: “Dok poduzeća imaju sve više slobodnih parkirnih mjesta zbog otpuštanja radnika, dotle su parkirališta tijekom večernjih biblijskih tečajeva sve popunjenija.” No, što god ta pojava značila, ipak su mnogi ljudi u cijelom svijetu otkrili da Biblija pozitivno utječe na njihov stav prema poslu i radu, te im tako pomaže da žive uravnoteženije.

Kako nam Biblija može pomoći da steknemo uravnoteženo gledište o poslu? Mogu li nam neka biblijska načela pomoći da se uspješno nosimo s izazovima na poslu? Tim se pitanjima bavi sljedeći članak.