1, 2. (a) Koje se strašne stvari dešavaju svaki dan? (b) Kako mnogi ljudi reagiraju na loše vijesti koje stalno čuju?

DILJEM svijeta ljudi su preplavljeni lošim vijestima. Upale radio i čuju zastrašujuće vijesti o smrtonosnim bolestima koje haraju svijetom. Gledaju vijesti na televiziji i vide nezaboravne slike izgladnjele djece koja vape za pomoći. Uzmu novine i čitaju o bombaškim napadima u kojima su srušene zgrade i ubijeni mnogi nedužni ljudi.

² Da, svaki se dan dešavaju strašne stvari. Scena ovog svijeta doista se mijenja, i to nagore (1. Korinćanima 7:31). U jednom zapadnoeuropskom časopisu stajalo je kako se ponekad čini da će cijeli svijet nestati. Nije nikakvo čudo da je sve više ljudi potreseno! Nesumnjivo bi se mnogi složili s mišljenjem jednog čovjeka koji je u anketi o televizijskim vijestima u Sjedinjenim Državama rekao: ‘Gledanje vijesti potpuno me deprimira. Prikazuju se samo loše vijesti. To je jednostavno previše.’

3. (a) O kojoj dobroj vijesti govori Biblija? (b) Zašto dobru vijest o Kraljevstvu smatraš dragocjenom?

³ Može li se u ovom tužnom svijetu pronaći neka dobra vijest? Može! Utješno je znati da Biblija govori o jednoj dobroj vijesti. To je vijest da će Božje Kraljevstvo iskorijeniti bolesti, glad, zločin, rat i sve vrste ugnjetavanja (Psalam 46:9; 72:12). Nije li to vijest koju trebaju čuti svi ljudi? Jehovini svjedoci uvjereni su da jest. Zbog toga su svugdje poznati po trudu koji neprestano ulažu u to da svim narodima prenesu dobru vijest o Božjem Kraljevstvu (Matej 24:14).

4. Koja ćemo obilježja naše službe razmotriti u ovom i sljedećem članku?

⁴ No što možemo učiniti da bismo i dalje radosno i kvalitetno prenosili ovu dobru vijest — čak i na područjima gdje nas malotko sluša? (Luka 8:15). Osvrt na tri važna obilježja našeg propovijedanja sigurno će nam pomoći u tome. To su (1) motivi, odnosno zašto propovijedamo, (2) poruka, odnosno što propovijedamo, i (3) metode, odnosno kako propovijedamo. Ukoliko imamo ispravne motive, ukoliko je naša poruka razumljiva, a metode kojima se služimo djelotvorne, moći ćemo svim vrstama ljudi pružiti priliku da čuju najbolju vijest koja danas postoji — dobru vijest o Božjem Kraljevstvu. *

5. (a) Što nas ponajprije motivira da propovijedamo? (b) Zašto se može reći da slušajući biblijsku zapovijed da propovijedamo pokazujemo ljubav prema Bogu?

⁵ Obratimo pažnju na prvo obilježje — naše motive. Zašto propovijedamo dobru  vijest? Iz istog razloga iz kojeg je Isus propovijedao. On je rekao: ‘Ja ljubim Oca’ (Ivan 14:31; Psalam 40:8). Nas ponajprije motivira ljubav prema Bogu (Matej 22:37, 38). Biblija ljubav prema Bogu povezuje sa službom koju obavljamo jer kaže: “Ljubav prema Bogu znači ovo: da držimo njegove zapovijedi” (1. Ivanova 5:3; Ivan 14:21). Da li Božje zapovijedi uključuju i onu da ‘idemo i načinimo učenike’? (Matej 28:19). Uključuju. Istina, te je riječi rekao Isus, no one zapravo potječu od Jehove. Kako to? Isus je objasnio: “Ništa ne činim sam od sebe; nego kako me Otac naučio, tako govorim” (Ivan 8:28; Matej 17:5). Dakle, slušajući zapovijed da propovijedamo, mi Jehovi pokazujemo da ga ljubimo.

6. Na koje nas načine ljubav prema Bogu potiče da propovijedamo?

⁶ Osim toga, ljubav prema Jehovi potiče nas da propovijedamo jer želimo pobiti laži koje Sotona širi o njemu (2. Korinćanima 4:4). Sotona je doveo u pitanje pravednost Božjeg vladanja (1. Mojsijeva 3:1-5). Kao Jehovini svjedoci, žarko želimo sudjelovati u razotkrivanju Sotoninih kleveta i posvećenju Božjeg imena pred ljudima (Izaija 43:10-12). Osim toga, u službi propovijedanja sudjelujemo zato što smo upoznali Jehovine osobine i puteve. Osjećamo mu se bliski i gorljivo želimo govoriti drugima o našem Bogu. Ustvari, Jehovina dobrota i pravednost toliko nas raduju da ne možemo prestati govoriti o njemu (Psalam 145:7-12). Osjećamo se potaknutima hvaliti ga i govoriti o njegovim ‘vrlinama’ onima koji nas žele slušati (1. Petrova 2:9; Izaija 43:21).

7. Iz kojeg još važnog razloga, osim ljubavi prema Bogu, sudjelujemo u propovijedanju?

⁷ Postoji još jedan važan razlog zašto nastaviti propovijedati: Mi iskreno želimo pomoći ljudima koji su shrvani mnoštvom loših vijesti i onima koji pate iz bilo kojeg razloga. U tome nastojimo oponašati Isusa. Pogledajmo, naprimjer, što se govori u 6. poglavlju Marka.

8. Što izvještaj iz 6. poglavlja Marka otkriva o Isusovim osjećajima prema ljudima?

⁸ Apostoli su se vratili nakon propovijedanja i ispričali Isusu sve što su učinili i naučavali. Isus je primijetio da su apostoli umorni te im je rekao da se ‘malo odmore’ zajedno s njim. Zbog toga su ušli u brod i otplovili na jedno mirno mjesto. No ljudi su ih slijedili, trčeći obalom za njima, i ubrzo su ih sustigli. Što je Isus napravio? U izvještaju stoji: “Vidio je veliko mnoštvo, i sažalio se na njih, jer su bili kao ovce bez pastira. I počeo ih je poučavati o mnogim stvarima” (Marko 6:31-34). Unatoč tome što je bio umoran, ljudima je nastavio prenositi dobru vijest zato što se sažalio na njih. Da, Isus je duboko suosjećao s njima.

9. Što iz izvještaja u 6. poglavlju Marka učimo o ispravnom motivu za propovijedanje?

 ⁹ Što učimo iz tog izvještaja? Kao kršćani dužni smo propovijedati dobru vijest i stvarati učenike. Svjesni smo svoje dužnosti da propovijedamo dobru vijest budući da Bog želi da se “sve vrste ljudi spase” (1. Timoteju 2:4). Ipak, svoju službu ne obavljamo samo iz osjećaja dužnosti nego i zato što suosjećamo s ljudima. Kad iskreno suosjećamo s ljudima kao Isus, srce će nas potaknuti da damo sve od sebe kako bismo im prenijeli dobru vijest (Matej 22:39). Ukoliko svoju službu vršimo iz tih ispravnih motiva, nećemo posustati u propovijedanju dobre vijesti.

10, 11. (a) Kako Izaija opisuje poruku koju propovijedamo? (b) Kako je Isus prenosio dobru vijest, i kako Božji sluge u današnje vrijeme oponašaju Isusov primjer?

¹⁰ Što je s drugim obilježjem naše službe — porukom koju prenosimo? Što mi propovijedamo? Prorok Izaija lijepo je opisao poruku koju objavljujemo: “Kako su krasne na gorama noge onoga koji nosi dobre glase, koji oglašuje mir, koji javlja dobro, oglašuje spasenje, govori Sionu: Bog tvoj kraljuje” (Izaija 52:7).

¹¹ Ključni izraz u ovom retku, “Bog tvoj kraljuje”, pokazuje nam da je poruka koju moramo prenositi dobra vijest o Božjem Kraljevstvu (Marko 13:10). Osim toga, zapazi da ovaj redak ističe pozitivnu stranu poruke koju prenosimo. Izaija koristi izraze “spasenje”, ‘dobri glasi’, “mir” i “dobro”. Mnogo stoljeća nakon Izaije, u prvom stoljeću naše ere, Isus Krist je ispunio ovo proročanstvo na izuzetan način tako što je revno objavljivao vijest o nečem boljem — o dolasku Božjeg Kraljevstva (Luka 4:43). Jehovini svjedoci u današnje vrijeme, a posebno od 1919, oponašaju Isusa i revno objavljuju dobru vijest o Božjem uspostavljenom Kraljevstvu i blagoslovima koje će ono donijeti.

12. Kako dobra vijest o Kraljevstvu utječe na one koji je prihvate?

¹² Kako dobra vijest o Kraljevstvu utječe na one koji je prihvate? I danas, kao i u Isusovim danima, ta dobra vijest ljudima ulijeva nadu i tješi ih (Rimljanima 12:12; 15:4). Ona iskrenim ljudima daje nadu jer znaju da na temelju čvrstih dokaza mogu vjerovati u dolazak boljih vremena (Matej 6:9, 10; 2. Petrova 3:13). Ta nada bogobojaznim ljudima uvelike pomaže da na budućnost gledaju s optimizmom. Psalmist kaže da se oni ‘ne boje zla glasa’, odnosno loših vijesti (Psalam 112:1, 7).

13. Kako prorok Izaija opisuje blagoslove koje već sad imaju oni koji prihvate dobru vijest?

¹³ Pored toga, dobra vijest koju propovijedamo već sada donosi utjehu i blagoslove onima koji je poslušaju. Kako to? Prorok Izaija opisuje neke blagoslove: “Duh je Gospodina Jehove na meni, jer me Jehova pomaza da javljam dobre glase krotkima, posla me da zavijem ranjene u srcu, da oglasim zarobljenima slobodu i sužnjima da će im se otvoriti tamnica, da oglasim godinu milosti Jehovine i dan osvete Boga našega, da utješim sve žalosne” (Izaija 61:1, 2; Luka 4:16-21).

14. (a) Što izraz ‘zaviti ranjene u srcu’ otkriva o poruci o Kraljevstvu? (b) Kako odražavamo Jehovinu brigu prema onima koji su slomljena srca?

¹⁴ Prema tom proročanstvu, Isus je propovijedajući dobru vijest ‘zavio ranjene u srcu’. Zapazi slikoviti izraz koji Izaija koristi. Prema jednom biblijskom rječniku, hebrejski izraz koji se prevodi sa “zaviti” “često se odnosi na stavljanje zavoja, pa stoga i na liječenje i njegovanje ranjenih”. Onaj tko brižno njeguje ozlijeđenu osobu može na ranu staviti zavoj ili oblog i tako joj pomoći. Slično tome, kad propovijedaju poruku o Kraljevstvu, brižni objavitelji pomažu svima koji žele slušati, a koji na neki način pate. Kad pomažu onima u nevolji, oni odražavaju Jehovinu brigu (Ezehijel 34:15, 16). Psalmist o Bogu kaže: “Iscjeljuje one koji su skrušena srca, i liječi tuge njihove” (Psalam 147:3).

15, 16. Koji primjeri iz stvarnog života pokazuju kako poruka o Kraljevstvu bodri i jača one u nevolji?

¹⁵ Brojni primjeri iz stvarnog života pokazuju kako poruka o Kraljevstvu bodri i jača one koji su slomljena srca. Navest ćemo primjer Oreanne, ostarjele žene iz Južne Amerike, koja više nije imala volje za životom. Jedna Jehovina svjedokinja počela ju je posjećivati te joj čitati Bibliju i knjigu Moja knjiga biblijskih priča. * U početku ju je ta utučena žena slušala ležeći u krevetu zatvorenih očiju, a s vremena na vrijeme bi duboko uzdahnula. No ubrzo je počela sjediti na krevetu i slušati dok joj se čita. Nakon nekog vremena sjedila bi u stolici u dnevnom boravku i čekala osobu koja ju je poučavala o Bibliji. Ujedno je počela ići na kršćanske sastanke u Dvoranu Kraljevstva. Ohrabrena onim što je saznala na tim skupovima, nudila je biblijsku literaturu svakome tko bi prošao kraj njene kuće. Oreanna se krstila kao Jehovin svjedok u dobi od 93 godine. Poruka o Kraljevstvu vratila joj je želju za životom (Priče Salamunove 15:30; 16:24).

¹⁶ Poruka o Kraljevstvu daje snage čak i onima koji znaju da zbog bolesti neće dugo živjeti. Za primjer uzmimo Mariu iz zapadne Europe. Imala je neizlječivu bolest i izgubila je svaku nadu. Kad su je posjetili Jehovini svjedoci, bila je u depresiji. Međutim, nakon što je saznala za Božje naume, život joj je ponovno dobio smisao. Krstila se i počela vrlo revno sudjelovati u propovijedanju. Tokom zadnje dvije godine života oči su joj sjale od nade i radosti. Maria je umrla s čvrstom nadom u uskrsnuće (Rimljanima 8:38, 39).

17. (a) Kako poruka o Kraljevstvu utječe na život onih koji je prihvate? (b) Na koje si se načine sam uvjerio da Jehova “ispravlja sve pognute”?

¹⁷ Ovakvi izvještaji svjedoče o tome koliko poruka o Kraljevstvu može utjecati na život ljudi koji čeznu za biblijskim istinama.  Osobe koje tuguju zbog smrti voljene osobe dobiju novu snagu kad saznaju za nadu u uskrsnuće (1. Solunjanima 4:13). Ljudima koji žive u siromaštvu i bore se da bi prehranili obitelj spoznaja da ih Jehova nikada neće napustiti, ukoliko mu budu vjerni, daje osjećaj samopoštovanja i hrabrost da idu dalje (Psalam 37:28). Uz Jehovinu pomoć mnogi koji su shrvani depresijom postupno skupe snage da se nose s tom bolešću, a u nekim slučajevima čak je uspiju pobijediti (Psalam 40:1, 2). Jehova već sada “ispravlja sve pognute” zahvaljujući snazi svoje Riječi (Psalam 145:14). Kad vidimo kako dobra vijest o Kraljevstvu donosi utjehu osobama slomljena srca na našem području i u kršćanskoj skupštini, uvijek se iznova podsjetimo da znamo najbolju vijest koja danas postoji! (Psalam 51:17).

18. Kako je na Pavla djelovalo kad su Židovi odbacili dobru vijest, i zašto?

¹⁸ Iako nosimo najbolju vijest, mnogi je ne žele čuti. Kako to može utjecati na nas? Jednako kao i na apostola Pavla. On je često propovijedao Židovima, no većina njih odbacila je poruku spasenja. To ga je jako pogodilo. Priznao je: ‘Velika mi je žalost i neprekidna bol u srcu’ (Rimljanima 9:2). Pavao je suosjećao sa Židovima kojima je propovijedao. Ražalostio se kad su odbacili dobru vijest.

19. (a) Zašto je razumljivo ako smo ponekad obeshrabreni? (b) Što je Pavlu pomoglo da nastavi propovijedati?

¹⁹ I mi dobru vijest propovijedamo jer suosjećamo s ljudima. Zato je razumljivo da smo možda obeshrabreni kad mnogi ne žele čuti poruku o Kraljevstvu. Takva reakcija pokazuje da smo iskreno zainteresirani za duhovnu dobrobit onih kojima propovijedamo. Međutim, trebamo upamtiti primjer apostola Pavla. Što je njemu pomoglo da nastavi propovijedati? Premda je osjećao žalost i bol jer Židovi nisu prihvatili dobru vijest, Pavao nije odustao od svih Židova, smatrajući da za njih nema pomoći. Nadao se da ipak ima pojedinaca koji će prihvatiti Krista. Stoga je o svojim osjećajima prema Židovima kao pojedincima napisao: “Dobra volja mog srca i moja usrdna molitva Bogu za njih jest da se spase” (Rimljanima 10:1).

20, 21. (a) Kako u službi možemo oponašati Pavlov primjer? (b) O kojem će obilježju službe propovijedanja govoriti sljedeći članak?

 ²⁰ Zapazi koje je dvije misli Pavao naglasio. Svim je srcem želio da pojedinci budu spašeni, a i molio je Boga za to. Mi danas slijedimo Pavlov primjer. Iskreno želimo pronaći svakoga tko je naklonjen dobroj vijesti. Mi se molimo Jehovi da pronađemo takve osobe kako bismo im pomogli da idu putem koji vodi do spasenja (Priče Salamunove 11:30; Ezehijel 33:11; Ivan 6:44).

²¹ Međutim, da bismo s porukom o Kraljevstvu došli do što više ljudi, pažnju ne trebamo pokloniti samo tome zašto i što propovijedamo nego i tome kako propovijedamo. Tu će se temu obrađivati u sljedećem članku.