1. Koje brige imaju roditelji?

POSTOJE li roditelji koji nisu zabrinuti za budućnost svoje djece? Otkad se dijete rodi — pa čak i prije toga — roditelji se počinju brinuti za njegovu dobrobit. Hoće li biti zdravo? Hoće li se normalno razvijati? Kako dijete raste, tako se javljaju i druge brige. Roditelji žele svojoj djeci pružiti samo ono što je za njih najbolje (1. Samuelova 1:11, 27, 28; Psalam 127:3-5).

2. Zašto danas mnogi roditelji žele da njihova djeca imaju dobar život kad odrastu?

² Međutim, roditeljima je u današnjem svijetu teško pružiti djeci ono što je za njih najbolje. Mnogi su doživjeli razne nevolje — ratove, političke prevrate, ekonomske poteškoće, fizičke ili emocionalne traume i slično. Naravno, nipošto ne žele da njihova djeca dožive isto. U bogatim zemljama roditelji možda vide kako sinovi i kćeri njihovih prijatelja i rođaka napreduju u poslu i vode naizgled uspješan život. Zato se osjećaju ponukanima učiniti sve što mogu kako bi i njihova djeca kad odrastu vodila relativno udoban, siguran i dobar život (Propovjednik 3:13).

3. Koju su odluku donijeli kršćani?

³ Kao sljedbenici Isusa Krista, kršćani su odlučili predati svoj život Jehovi. Uzeli su k srcu Isusove riječi: “Ako tko hoće ići za mnom, neka se odrekne sebe i svaki dan uzme svoj mučenički stup i neka me stalno slijedi” (Luka 9:23; 14:27). Da, život kršćanina uključuje samopožrtvovnost. Pa ipak, to nije život u siromaštvu i bijedi. Naprotiv, to je sretan i smislen život — dobar život — jer podrazumijeva davanje, a Isus je rekao  da je ‘više sreće u davanju nego u primanju’ (Djela apostolska 20:35).

4. Na što je Isus potaknuo svoje sljedbenike?

⁴ U Isusovo vrijeme ljudi su živjeli u vrlo teškim uvjetima. Osim što su morali zarađivati za život, podnosili su ugnjetavanje Rimljana i težak teret koji su na njih stavljali formalistički vjerski vođe tog vremena (Matej 23:2-4). Usprkos tome, mnogi koji su čuli za Isusa rado su se odrekli svojih ciljeva — čak i poslova — te postali njegovi sljedbenici (Matej 4:18-22; 9:9; Kološanima 4:14). Jesu li se ti učenici izlagali riziku i ugrožavali svoju budućnost? Zapazi što je Isus rekao: “Tko je god ostavio kuće ili braću ili sestre ili oca ili majku ili djecu ili zemlju radi mog imena, primit će mnogo puta više i naslijedit će vječni život” (Matej 19:29). Isus je zajamčio svojim sljedbenicima da nebeski Otac zna njihove potrebe. Zato ih je potaknuo: “Uvijek, dakle, tražite najprije kraljevstvo i Božju pravednost, a sve će vam se ovo drugo dodati” (Matej 6:31-33).

5. Kako neki roditelji gledaju na Isusovo obećanje da će se Bog brinuti za svoje sluge?

⁵ I danas vlada slična situacija. Jehova zna naše potrebe i za one koji Kraljevstvo stavljaju na prvo mjesto u životu, naročito one u punovremenoj službi, važi isto obećanje da će se brinuti za njih (Malahija 3:6, 16; 1. Petrova 5:7). Međutim, neki su roditelji u nedoumici što se toga tiče. S jedne strane, voljeli bi da im djeca napreduju u Jehovinoj službi, da možda s vremenom stupe u punovremenu službu. S druge strane, kad vide kakve su ekonomske prilike u današnjem svijetu i kako je teško naći posao, smatraju da je važno da se mladi najprije dobro obrazuju kako bi stekli potrebne kvalifikacije za željeni posao ili se osigurali za budućnost. Za takve roditelje dobro obrazovanje obično znači visoko obrazovanje.

6. Na što se odnosi izraz “visoko obrazovanje” koji koristimo u ovom članku?

⁶ Sustav obrazovanja razlikuje se od zemlje do zemlje. Naprimjer, u Hrvatskoj školski sustav omogućuje 8 godina osnovnog obrazovanja i 3 odnosno 4 godine srednjoškolskog obrazovanja. Nakon završene strukovne srednje škole dobiva se svjedodžba o izučenom zanatu ili zanimanju. S druge strane, nakon srednje škole učenici mogu nastaviti školovanje na nekoj višoj školi ili fakultetu, što traje od dvije do četiri ili više godina, te dobiti fakultetsku diplomu. Potom mogu upisati poslijediplomski studij medicine, prava, neke tehničke znanosti i slično. Na takvo se fakultetsko obrazovanje misli kad se u ovom članku koristi izraz “visoko obrazovanje”.

7. Pod kojim su pritiskom srednjoškolci?

⁷ Danas je običaj da se učenike srednje škole priprema za visoko obrazovanje. Zbog toga su neke srednje škole usredotočene na obrazovanje koje učenicima omogućava da budu što bolji na prijemnom ispitu prilikom upisa na fakultet, a ne potiču ih da po završetku srednje škole prihvate posao. Srednjoškolci su danas pod ogromnim pritiskom učitelja, savjetnika i drugih učenika da se upišu na najbolje fakultete, gdje mogu dobiti diplome koje će im otvoriti vrata za sjajne, dobro plaćene poslove.

8. S kojim se odlukama suočavaju kršćanski roditelji?

⁸ A što mogu učiniti kršćanski roditelji? Dakako, oni žele da im se djeca školuju i da steknu potrebno znanje kako bi se u budućnosti mogla brinuti za sebe (Priče Salamunove 22:29). No trebaju li tek tako pustiti da im na djecu utječe natjecateljski duh, koji se očituje u težnji za sve većim bogatstvom i uspjehom? Na kakve ciljeve riječima i primjerom potiču svoju djecu? Neki roditelji  naporno rade i štede da bi djecu poslali na fakultet kad za to dođe vrijeme. Drugi zbog toga ulaze u dugove. Međutim, cijena takve odluke ne mjeri se samo novcem. Koju se cijenu plaća kad se odabere visoko obrazovanje? (Luka 14:28-33).

9. Što se može reći o troškovima današnjeg visokog obrazovanja?

⁹ Riječ cijena obično nas podsjeća na financijske troškove. U nekim zemljama visoko obrazovanje financira država, pa sposobni učenici ne moraju plaćati školarinu. Međutim, u većini država visoko obrazovanje je skupo i k tome postaje sve skuplje. U jednoj kolumni u listu New York Times stajalo je: “Prije se smatralo da visoko obrazovanje otvara brojne mogućnosti. Sada je ono dokaz jaza između bogatih i siromašnih.” Drugim riječima, kvalitetno visoko obrazovanje brzo postaje područje rezervirano za bogate i utjecajne, koji ga omogućuju svojoj djeci da bi i ona bila bogata i utjecajna u društvu. Hoće li kršćanski roditelji postavljati takav cilj pred svoju djecu? (Filipljanima 3:7, 8; Jakov 4:4).

10. Kako je visoko obrazovanje povezano s napretkom ovog sustava?

¹⁰ Čak i tamo gdje je visoko obrazovanje besplatno, postoje određeni nepovoljni uvjeti. Naprimjer, The Wall Street Journal izvještava da u jednoj jugoistočnoj azijskoj zemlji vlada promiče “piramidalnu strukturu u školi te otvoreno gura na vrh najbolje”. Doći do tog “vrha” na koncu znači stići u najprestižnija sveučilišta svijeta — Oxford i Cambridge u Engleskoj, Harvard i Yale u Sjedinjenim Državama i druga. Zašto vlada podupire takav dugotrajan program? “Da bi poticala razvoj državne ekonomije”, izvještava taj list. Obrazovanje je praktički besplatno, no cijena koju studenti plaćaju jest život posvećen napretku ovog sustava. Iako je takav način života jako cijenjen u svijetu, je li to ono što kršćanski roditelji žele za svoju djecu? (Ivan 15:19; 1. Ivanova 2:15-17).

11. Što izvještaji pokazuju o opijanju i spolnom nemoralu među studentima?

¹¹ Tu je i pitanje sredine u kojoj se mlada osoba kreće. Studentska naselja na zlu su glasu zbog lošeg ponašanja — zloupotrebe droge i alkohola, nemorala, varanja, maltretiranja novih studenata i još mnogo toga. Uzmimo za primjer opijanje. O tome kako mladi piju samo zato da bi se napili časopis New Scientist kaže: “Oko 44 posto [studenata u Sjedinjenim Državama] opije se barem jednom u dva tjedna.” Isti se problem javlja i među mladima u Australiji, Rusiji, Velikoj Britaniji i još nekim zemljama. Što se tiče spolnog nemorala, danas se među studentima razgovori vrte oko spolnog života, a to, prema izvještaju Newsweeka, podrazumijeva sve, od ljubljenja do spolnih odnosa među poznanicima koji nakon toga više ne namjeravaju ni razgovarati jedno s drugim. Studije pokazuju da tako živi od 60 do 80 posto studenata. “To radi svaki  normalan student”, kaže jedan istraživač (1. Korinćanima 5:11; 6:9, 10).

12. Kakav se pritisak vrši na studente?

¹² Osim iskvarene sredine kojoj su izloženi, studenti su pod pritiskom zbog učenja i ispita. Razumije se da studenti moraju učiti i pripremati se da bi položili ispite. Dok studiraju neki možda moraju raditi, i to u najmanju ruku honorarno. Sve im to oduzima puno vremena i snage. Što im onda ostaje za duhovne aktivnosti? Kad pritisak postane velik, čega će se odreći? Hoće li im Kraljevstvo i dalje biti na prvom mjestu ili će ga staviti po strani? (Matej 6:33). Biblija potiče kršćane: “Dobro pazite kako hodite, ne kao nemudri, nego kao mudri, iskupljujući si povoljno vrijeme, jer su dani zli” (Efežanima 5:15, 16). Kako li je žalosno što su neki otpali od vjere zato što nisu znali ispravno upravljati svojim vremenom i snagom ili zato što su se na fakultetu upleli u nebiblijsko ponašanje!

13. O kojim pitanjima moraju razmisliti kršćanski roditelji?

¹³ Naravno, nemoral, loše vladanje i pritisci nipošto nisu vezani isključivo uz studentska naselja. Međutim, mnogi svjetovni mladi sve to smatraju tek sastavnim dijelom  školovanja i ne vide u tome ništa loše. Hoće li kršćanski roditelji svjesno izložiti svoju djecu takvoj sredini na četiri ili možda više godina? (Priče Salamunove 22:3; 2. Timoteju 2:22). Jesu li koristi koje mladi mogu imati od studiranja toliko vrijedne da se zbog njih isplati staviti na kocku štošta drugo? Što je najvažnije, što mladi uče na fakultetu o prioritetima u životu? * (Filipljanima 1:10; 1. Solunjanima 5:21). Roditelji moraju ozbiljno i uz molitvu razmisliti o ovim pitanjima te o opasnostima s kojima će se djeca suočiti kad ih pošalju od kuće da bi studirala u drugom gradu ili drugoj zemlji.

14, 15. (a) Što Biblija savjetuje unatoč današnjem uvriježenom gledištu? (b) Koja si pitanja mladi mogu postaviti?

¹⁴ Danas je uvriježeno mišljenje da mladi mogu uspjeti samo ako završe fakultet. Međutim, umjesto da čine ono što i svi drugi, kršćani uvažavaju biblijski savjet: “Nemojte se više oblikovati prema ovom sustavu stvari, nego se preobrazite obnavljanjem svog uma, da biste se uvjerili što je dobra i prihvatljiva i savršena Božja volja” (Rimljanima 12:2). Što je u ovom završnom dijelu vremena kraja Božja volja za njegov narod, kako mlade tako i stare? Pavao je poticao Timoteja: “Budi trezven u svemu, trpi zlo, vrši djelo evangelizatora, potpuno izvrši svoju službu.” Te se riječi svakako može primijeniti na sve nas danas (2. Timoteju 4:5).

¹⁵ Umjesto da nas obuzme materijalistički duh svijeta, svi trebamo ‘biti trezveni’, voditi računa o svojoj duhovnosti. Ako si mlada osoba, upitaj se: ‘Dajem li sve od sebe da “izvršim svoju službu”, da budem sposoban propovjednik Božje Riječi? Što planiram kako bih mogao “potpuno izvršiti” svoju službu? Razmišljam li o tome da mi punovremena služba bude životni poziv?’ Ovo su teška pitanja, naročito kad vidiš kako drugi mladi ugađaju sebi i ‘traže velike stvari’, misleći da će im one pružiti sjajnu budućnost (Jeremija 45:5). Stoga kršćanski roditelji postupaju mudro kad djecu od ranog djetinjstva izlažu zdravom duhovnom utjecaju i pouci (Priče Salamunove 22:6; Propovjednik 12:1; 2. Timoteju 3:14, 15).

16. Kako kršćanski roditelji pokazuju mudrost time što djecu izlažu zdravom duhovnom utjecaju?

¹⁶ “Majka je pazila s kim se družimo”, prisjeća se najstariji od tri sina čija je majka mnogo godina bila punovremeni propovjednik. “Nismo se družili s djecom iz škole, nego samo s članovima skupštine koji su imali dobre duhovne navike. Isto tako, redovito je pozivala k nama punovremene sluge — misionare, putujuće nadglednike, betelske radnike i pionire. Slušajući njihova iskustva i gledajući njihovu radost, u našem se srcu razvila želja za punovremenom službom.” Kako je samo lijepo vidjeti da sva tri njena sina daju sve od sebe u službi Jehovi — jedan služi u Betelu, drugi je završio Školu za osposobljavanje slugu, a treći je pionir!

17. Koje savjete roditelji mogu dati djeci u vezi s izborom budućeg zanimanja? (Vidi okvir na 29. stranici.)

¹⁷ Osim što se roditelji trebaju pobrinuti da im djeca budu u društvu duhovno jakih osoba, prijeko je potrebno da im što prije daju dobre savjete u vezi s izborom budućeg zanimanja. Jedan mladić, koji sada služi u Betelu, kaže: “Oba moja roditelja bili su pioniri prije i nakon vjenčanja te su dali sve  od sebe kako bi pionirski duh prenijeli na cijelu obitelj. Kad smo birali predmete u školi ili donosili odluke koje su mogle utjecati na našu budućnost, uvijek su nas savjetovali da se odlučimo za ono što će nam pomoći da lakše nađemo posao sa skraćenim radnim vremenom i budemo pioniri.” * Umjesto da izaberu takvo školovanje koje će biti odskočna daska za fakultet, roditelji i djeca trebaju razmisliti o školovanju koje će im omogućiti da život posvete teokraciji. *

18. O kojim poslovima mladi mogu razmisliti?

¹⁸ Studije pokazuju da u mnogim zemljama postoji iznimna potreba za onima koji su izučili zanate te za onima koji mogu raditi u uslužnim djelatnostima, a ne za fakultetski obrazovanim ljudima. Časopis USA Today izvještava da “u narednim desetljećima 70% radnika neće trebati fakultetsku diplomu, nego diplomu iz više škole ili svjedodžbu o izučenom zanatu”. Mnoge takve škole osposobljavaju mlade u kraćem vremenu za obavljanje uredskih poslova, za automehaničara, servisera za kompjutere, vodoinstalatera, frizera i brojna druga zanimanja. Jesu li to dobri poslovi? Svakako! Možda nisu toliko privlačni kao što neki zamišljaju, ali ipak se s njima može zaraditi, a mogu i omogućiti osobi da si organizira vrijeme kako želi, što je potrebno onima kojima će služba Jehovi biti životni poziv (2. Solunjanima 3:8).

19. Što u životu sigurno donosi radost i zadovoljstvo?

¹⁹ “Momci i djevojke”, potiče Biblija, “neka hvale ime Jehovino, jer je samo njegovo ime uzvišeno, slava njegova na zemlji i na nebu” (Psalam 148:12, 13). U usporedbi s položajem i nagradama koje svijet nudi, punovremena služba Jehovi životni je poziv koji sigurno donosi radost i zadovoljstvo u životu. Ne zaboravi da Biblija jamči: “Blagoslov Jehovin obogaćava a bez muke” (Priče Salamunove 10:22).