1. Koji se dramatičan događaj s prenesenim značenjem opisuje u knjizi proroka Ozeja?

VOLIŠ li dramatične događaje s neizvjesnim ishodom u koje su uključeni zanimljivi ljudi? Biblijska knjiga proroka Ozeja opisuje jedan takav dramatičan događaj s prenesenim značenjem. * Odigrao se u obitelji Božjeg proroka Ozeja i povezan je sa simboličnim brakom koji je Jehova sklopio s drevnim Izraelom putem saveza Mojsijevog zakona.

2. Što se zna o Ozeju?

² Okolnosti u kojima se odigrao ovaj dramatičan događaj upoznajemo u prvom poglavlju Ozeja. Ozej je, po svemu sudeći, živio na području desetplemenskog kraljevstva Izraela (naziva ga se i Efraim, po najistaknutijem plemenu). Prorokovao je tokom vladavine posljednjih sedam vladara Izraela i Judinih kraljeva Ozije, Joatana, Ahaza i Ezehije (Ozej 1:1). Dakle, Ozej je prorokovao najmanje 59 godina. Iako je knjiga koja nosi njegovo ime dovršena nedugo nakon 745. pr. n. e., odnosi se i na današnje vrijeme kada milijuni postupaju u skladu s onim što je prorečeno sljedećim riječima: “Ići će oni za Jehovom” (Ozej 11:10).

3, 4. Ukratko ispričaj o čemu se govori u 1-5. poglavlju Ozeja.

³ Kratak osvrt na 1-5. poglavlje Ozeja ojačat će našu odlučnost da hodimo s Bogom pokazujući vjeru i izvršavajući njegovu volju. Iako su stanovnici kraljevstva Izraela bili krivi za duhovni preljub, Bog je odlučio biti milosrdan prema njima ako se pokaju. To je prikazano načinom na koji se Ozej ponio prema svojoj ženi Gomeri. Nakon što je s njim imala jedno dijete, ona je, po svemu sudeći, rodila dvoje izvanbračne djece. Unatoč tome, Ozej ju je primio natrag, kao što je Jehova bio spreman pokazati milosrđe pokajničkim Izraelcima (Ozej 1:1–3:5).

⁴ Jehova je vodio parnicu protiv Izraela jer u zemlji nije bilo istine, milosti ni znanja o Bogu. Obračunao se kako s idolopokloničkim Izraelom tako i s buntovnim kraljevstvom Judom. No kad je ‘bio u nevolji’, Božji je narod tražio Jehovu (Ozej 4:1–5:15).

5, 6. (a) Koliko je blud bio raširen u desetplemenskom kraljevstvu Izraelu? (b) Zašto je upozorenje dano drevnom Izraelu značajno za nas?

⁵ “Idi”, zapovjedio je Bog Ozeju, “oženi se bludnicom, i rodi djecu bluda, jer je zemlja činila blud odstupivši od Jehove” (Ozej 1:2). Koliko je blud bio raširen u Izraelu? O tome čitamo: ‘Duh bludnički zavodi  [narod iz desetplemenskog kraljevstva] da čini blud odstupivši od Boga svojega. Čine blud kćeri vaše i snahe vaše čine preljub. Muškarci se odvajaju s bludnicama i prinose žrtve s nevaljalim ženama’ (Ozej 4:12-14).

⁶ U doslovnom, a i u duhovnom smislu, blud je bio vrlo raširen u Izraelu. Jehova je zato ‘pohodio’ Izraelce (Ozej 1:4; 4:9). To upozorenje ima značenje za nas jer će oni koji danas čine nemoral i sudjeluju u obožavanju krivih bogova morati odgovarati Jehovi. No oni koji hode s Bogom obožavaju ga onako kako on to traži i svjesni su da “nitko tko je bludnik (...) nema nikakvog nasljedstva u kraljevstvu Krista i Boga” (Efežanima 5:5; Jakov 1:27).

7. Što je predočavao brak Ozeja i Gomere?

⁷ Kad se Ozej oženio Gomerom, ona je očito bila djevica, a u vrijeme kad ‘mu je rodila sina’, bila je vjerna žena (Ozej 1:3). Time je simbolično prikazano kako je Bog, kratko nakon što je 1513. pr. n. e. Izraelce oslobodio iz egipatskog ropstva, sklopio savez s njima koji je bio poput ugovora o sklapanju čistog braka. Pristavši na savez, Izrael je obećao da će biti vjeran svom ‘mužu’, Jehovi (Izaija 54:5). Da, Ozejev čisti brak s Gomerom predočavao je taj simbolični brak između Izraela i Boga. No situacija se promijenila.

8. Kako je nastalo desetplemensko kraljevstvo Izrael, i koga se tamo obožavalo?

⁸ Ozejeva žena “opet zatrudnje i rodi kćer”. Gomera je tu kćerku i još jedno dijete vjerojatno začela u preljubničkoj vezi (Ozej 1:6, 8). Budući da Gomera predočava Izraela, možda se pitaš: ‘Kako je Izrael počeo činiti blud?’ Godine 997. pr. n. e. deset izraelskih plemena odvojilo se od južnih plemena Jude i Benjamina. Da narod ne bi išao obožavati Jehovu u jeruzalemski hram u Judi, u sjevernom desetplemenskom kraljevstvu Izraelu uvedeno je obožavanje teleta. U Izraelu je maha uzelo i obožavanje krivog boga Baala, koje je uključivalo seksualne orgije.

9. Što se dogodilo Izraelu, u skladu s onim što je prorečeno u Ozeju 1:6?

⁹ Prilikom rođenja Gomerinog drugog djeteta, koje je vjerojatno bilo izvanbračno, Bog je rekao Ozeju: “Nadjeni joj ime Loruhama [što znači “nije joj ukazano milosrđe”]; jer se više neću smilovati na dom Izraelov, nego ću ih ukinuti sasvim” (Ozej 1:6). Jehova ih je ‘ukinuo’ 740. pr. n. e., kad su Asirci odveli Izraelce u ropstvo. Međutim, Bog je pokazao milosrđe dvoplemenskom kraljevstvu Judi i spasio ga, ali ne lukom ni mačem ni ratom ni konjima ni konjanicima (Ozej 1:7). U jednoj noći 732. pr. n. e. samo jedan anđeo pobio je 185 000 asirskih vojnika koji su prijetili Judinoj prijestolnici Jeruzalemu (2. Kraljevima 19:35).

10. Što predočava Gomerin preljub?

¹⁰ Gomera je napustila Ozeja i postala ‘bludnica’ te je živjela u preljubničkoj vezi s drugim čovjekom. Time je prikazano kako je kraljevstvo Izrael ušlo u političke saveze  s idolopokloničkim narodima i počelo ovisiti o njima. Umjesto da je zaslugu za svoje blagostanje pripisao Jehovi, Izrael ju je pripisao bogovima tih naroda i prekršio je svoj bračni savez s Bogom tako što je počeo obožavati krive bogove. Nimalo ne čudi što je Jehova vodio parnicu protiv naroda koji je činio duhovni preljub! (Ozej 1:2; 2:2, 12, 13).

11. Što se dogodilo sa savezom Zakona kad je Jehova dozvolio da Izrael i Juda odu u izgnanstvo?

¹¹ Koju je kaznu Izrael platio jer je ostavio svog “muža”? Bog ga je ‘odveo u pustinju’, u Babilon. Ta je zemlja osvojila Asiriju, koja je 740. pr. n. e. Izraelce odvela u izgnanstvo (Ozej 2:14). Kad je Jehova tako doveo kraju desetplemensko kraljevstvo, nije poništio svoj bračni savez s prvobitnih dvanaest plemena Izraela. Ustvari, kad je Bog dozvolio da 607. pr. n. e. Jeruzalem unište Babilonci i da Judejci postanu zarobljenici, nije ukinuo savez Mojsijevog zakona po kojem je 12 plemena Izraela ušlo u simbolični brak s njim. Taj odnos je prekinut tek nakon što su židovski vođe odbacili Isusa Krista i dali ga pogubiti 33. n. e. (Kološanima 2:14).

12, 13. O čemu se govori u Ozeju 2:6-8, i kako su se te riječi odnosile na Izraela?

¹² Bog je opomenuo Izraela da “odbaci blud svoj”, no on je želio ići za svojim ljubavnicima (Ozej 2:2, 5). “Zato”, rekao je Jehova, “evo ja ću joj zagraditi put trnjem i zazidaću zidom da ne nađe staza svojih. I trčaće za svojim milosnicima [“ljubavnicima”, NS], ali ih neće stignuti; i tražiće ih, ali ih neće naći; pa će reći: idem da se vratim k prvomu mužu svojemu, jer mi bješe bolje onda nego sada. Jer ona ne zna da sam joj ja davao žito i vino i ulje, i umnožavao joj srebro i zlato, od kojega načiniše Baala” (Ozej 2:6-8).

¹³ Iako je Izrael tražio pomoć naroda koji su bili njegovi ‘ljubavnici’, nitko od njih nije mu mogao pomoći. Bio je, slikovito govoreći, ograđen neprohodnom živicom, pa nitko nije mogao do njega da mu pomogne. Nakon trogodišnje opsade Asiraca, prijestolnica Samarija osvojena je 740. pr. n. e. i desetplemensko kraljevstvo nikada više nije obnovljeno. Samo su neki pojedinci među zarobljenim Izraelcima shvatili koliko im je bilo dobro dok su njihovi praočevi služili Jehovi. Taj ostatak vjernih osoba odbio je obožavati Baala i želio je obnoviti savez s Jehovom.

14. Zašto je Ozej obnovio bračnu vezu s Gomerom?

¹⁴ Da bismo bolje shvatili vezu između Ozejevog braka i Izraelovog odnosa s Jehovom, razmotrimo sljedeće riječi: “Potom reče mi Jehova: Idi opet, ljubi ženu koju  ljubi ljubavnik a ona čini preljubu” (Ozej 3:1). Ozej je to i učinio te je kupio Gomeru od čovjeka s kojim je živjela. Nakon toga Ozej ju je strogo upozorio: “Živi kod mene dugo vremena, i ne čini blud, i ne budi drugoga” (Ozej 3:2, 3). Gomera je to poslušala i Ozej je obnovio svoju bračnu vezu s njom. Kako se to odnosi na Božje ophođenje s narodom Izraela i Jude?

15, 16. (a) Što je Božji kažnjeni narod trebao učiniti da bi dobio njegovo milosrđe? (b) Kako se ispunio Ozej 2:18?

¹⁵ Dok su izgnanici iz Izraela i Jude bili zarobljenici u Babilonu, Bog je koristio svoje proroke da im ‘govore lijepo’. Da bi dobio Božje milosrđe, njegov narod morao je pokazati da se kaje i vratiti se svom “mužu”, kao što se Gomera vratila svom mužu. Tada bi Jehova svoj kažnjeni narod koji mu je bio poput žene izbavio iz babilonske ‘pustinje’ i doveo natrag u Judu i Jeruzalem (Ozej 2:14, 15). To je obećanje ispunio 537. pr. n. e.

¹⁶ Bog je ispunio i ovo obećanje: “Tada ću im učiniti savez sa zvijerima poljskim i sa pticama nebeskim i s bubinama zemaljskim; i polomiću luk i mač i rat da ih nestane u zemlji, i učiniću da leže bez straha” (Ozej 2:18). Ostatak vjernih Židova koji se vratio u svoju domovinu živio je u sigurnosti i nije se bojao životinja. To se proročanstvo ispunilo i 1919. n. e. kad je ostatak duhovnog Izraela oslobođen iz ‘Babilona Velikog’, svjetskog carstva krive religije. Oni sada žive u sigurnosti i nalaze se u duhovnom raju sa svojim suradnicima, koji se nadaju da će vječno živjeti na Zemlji. Zvjerski postupci niti takve osobine ne postoje među pravim kršćanima (Otkrivenje 14:8; Izaija 11:6-9; Galaćanima 6:16).

17-19. (a) Koje Božje osobine trebamo oponašati? (b) Kako na nas treba djelovati Jehovino milosrđe i samilost?

¹⁷ Bog je milosrdan i samilostan, a i mi trebamo biti takvi. To je jedna od pouka koje izvlačimo iz prvih poglavlja Ozeja (Ozej 1:6, 7; 2:23). Božja spremnost da bude milosrdan prema pokajničkim Izraelcima u skladu je s nadahnutom mudrom izrekom: “Tko krije prijestupe svoje, neće biti sretan; a tko priznaje i ostavlja, dobiće milost” (Priče Salamunove 28:13). Pokajničkim prijestupnicima utješne su i psalmistove riječi: “Žrtva je Bogu duh skrušen, srca skrušena i poništena ne odbacuješ, Bože” (Psalam 51:17).

 ¹⁸ Ozejevo proročanstvo ističe samilost i milosrđe Boga kojem služimo. Čak i ako neki zađu s njegovih pravednih puteva, mogu se pokajati i vratiti. Ako to učine, Jehova će ih srdačno dočekati. On je pokazao milosrđe pokajničkim pripadnicima izraelskog naroda, s kojima je stupio u simbolični brak. Iako nisu bili poslušni Jehovi te su ‘žalostili Sveca Izraelova, on je bio milostiv i mislio je na to da su od mesa’ (Psalam 78:38-41, Šarić). To nas milosrđe treba potaknuti da hodimo s našim samilosnim Bogom Jehovom.

¹⁹ Iako su grijesi kao što su ubojstvo, krađa i preljub uzimali maha u Izraelu, Jehova je ‘govorio s njim lijepo’ (Ozej 2:14; 4:2). Razmišljanje o Jehovinom milosrđu i njegovoj samilosti treba dirnuti naša srca i ojačati naš osobni odnos s njim. Stoga se upitajmo: ‘Kako mogu bolje oponašati Jehovino milosrđe i samilost u svom ophođenju s drugima? Ako me sukršćanin koji me povrijedio moli za oproštenje, jesam li spreman oponašati Boga i oprostiti?’ (Psalam 86:5).

20. Koji primjer pokazuje da trebamo vjerovati u ispunjenje nade koju daje Bog?

²⁰ Bog daje istinsku nadu. Naprimjer, obećao je: “Daću joj (...) dolinu Ahor za vrata nadanju” (Ozej 2:15). Jehovina drevna ženi slična organizacija imala je sigurnu nadu u to da će biti vraćena u svoju domovinu, gdje se nalazi ‘dolina Ahor’. To se obećanje ispunilo 537. pr. n. e. i daje nam valjani razlog da se radujemo zbog sigurne nade koju nam Jehova pruža.

21. Kako nam znanje o Bogu pomaže da hodimo s njim?

²¹ Da bismo i dalje hodili s Bogom, trebamo učiti o njemu i naučeno primjenjivati u svom životu. U Izraelu su jako slabo poznavali Jehovu (Ozej 4:1, 6). Pa ipak, neki su visoko cijenili pouku od Boga, postupali u skladu s njom i bili veoma blagoslovljeni. Ozej je bio jedan od njih, a i 7 000 osoba u Ilijino vrijeme koje ‘nisu savile koljena pred Baalom’ (1. Kraljevima 19:18; Rimljanima 11:1-4). Zahvalnost za Božju pouku pomoći će nam da hodimo s Bogom (Psalam 119:66; Izaija 30:20, 21).

22. Kako trebamo gledati na otpadništvo?

²² Jehova očekuje da oni koji prednjače među njegovim narodom odbacuju otpadništvo. Međutim, Ozej 5:1 kaže: “Čujte, svećenici, i pazi, dome Izraelov, i slušaj, dome kraljev, jer je vama sud, jer ste zamka u Mispi i mreža razapeta na Taboru.” Otpadnički vođe bili su zamka i mreža za Izraelce jer su ih mamili na vršenje idolopoklonstva. Gora Tabor i mjesto koje se zove Mispa vjerojatno su bili središta takvog obožavanja krivih bogova.

23. Kako je tebi koristilo razmatranje 1-5. poglavlja Ozeja?

²³ Dosada smo iz Ozejevog proročanstva naučili da je Jehova milosrdan Bog koji pruža nadu i blagoslivlja one koji primjenjuju ono čemu ih uči, a odbacuju otpadništvo. Poput pokajničkih Izraelaca iz prošlosti, tražimo Jehovu i uvijek mu nastojmo ugoditi! (Ozej 5:15). Tako ćemo žeti dobro te osjetiti neusporedivu radost i mir koje imaju svi koji vjerno hode s Bogom (Psalam 100:2; Filipljanima 4:6, 7).