1. Koji neusporediv dar Jehova nudi ljudima?

JEHOVA nam nudi nešto što nam nitko drugi ne može ponuditi. To je nešto neopisivo privlačno i dragocjeno, no ne može se kupiti ni zaslužiti. Taj dar koji nam nudi jest vječni život — za većinu nas to je beskrajni život na rajskoj Zemlji (Ivan 3:16). To će doista biti prekrasan život! Više neće biti problema koji donose tako veliku tugu — sukoba, nasilja, siromaštva, zločina, bolesti, pa čak ni smrti. Pod Božjim Kraljevstvom, čija će se vlast temeljiti na ljubavi, ljudi će živjeti u savršenom miru i jedinstvu. Koliko samo čeznemo za tim rajem! (Izaija 9:6, 7; Otkrivenje 21:4, 5).

2. Zašto Jehova još nije uništio Sotonin svijet?

² I Jehova se raduje vremenu kada će na Zemlji uspostaviti raj. Uostalom, on ljubi pravednost i pravdu (Psalam 33:5). Teško mu je gledati svijet koji je ravnodušan prema njegovim pravednim načelima ili im se protivi, svijet koji s prezirom odbija njegovu vlast i progoni njegov narod. Ipak, postoje opravdani razlozi zašto još nije uništio Sotonin zao svijet. Ti su razlozi povezani s moralnim pitanjima o Božjem pravu vladanja. Da bi to riješio, Jehova pokazuje jednu jako lijepu osobinu koja danas mnogima nedostaje — strpljivost.

3. (a) Što znače grčke i hebrejske riječi koje su u Bibliji prevedene sa “strpljivost”? (b) Koja ćemo pitanja obraditi?

³ Grčka riječ koja je u prijevodu Novi svijet tri puta prevedena izrazom “strpljivost” doslovno znači “dugi duh” te je u skladu s time na više mjesta prevedena izrazom “dugotrpljivost”, a jednom i kao “iskazivanje strpljivosti”. Grčke i hebrejske riječi koje se u Bibliji prevode izrazom “strpljivost” prenose misao o sposobnosti osobe da nešto ustrajno podnosi i da se ne da lako razgnjeviti. Kako nam koristi Jehovina strpljivost? Što učimo iz strpljivosti i ustrajnosti Jehove te njegovih vjernih slugu? Kako znamo da postoji granica Jehovine strpljivosti? Da vidimo.

4. Što je apostol Petar napisao o Jehovinoj strpljivosti?

⁴ Apostol Petar je o Jehovinoj strpljivosti napisao: “Nemojte previdjeti ovu činjenicu, ljubljeni, da je jedan dan kod Jehove kao tisuću godina i tisuću godina kao jedan dan. Jehova nije spor s obzirom na svoje obećanje, što neki smatraju sporošću, nego je strpljiv s vama jer ne želi da itko bude uništen, nego da svi dođu do pokajanja” (2. Petrova 3:8, 9). U ovim recima ističu se dvije misli koje nam pomažu da razumijemo zašto Jehova pokazuje strpljivost.

5. Kako Jehovino gledište o vremenu utječe na njegove postupke?

⁵ Prva misao otkriva nam da Jehova ne gleda na vrijeme kao mi. Za njega koji vječno postoji tisuću godina je kao samo jedan dan. Njega vrijeme ne ograničava niti ga prisiljava da nešto radi na brzinu, ali nije ni spor. Budući da je beskrajno mudar, Jehova točno zna kada je najbolji trenutak da nešto  poduzme za dobrobit svih koji su uključeni u to i strpljivo čeka da dođe taj trenutak. Međutim, ne bismo smjeli zaključiti da je Jehova ravnodušan prema patnji koju za to vrijeme doživljavaju njegovi sluge. On je Bog “duboke samilosti”, oličenje ljubavi (Luka 1:78; 1. Ivanova 4:8). On može potpuno i trajno nadoknaditi svaku štetu koja nastane dok on privremeno dopušta patnje (Psalam 37:10).

6. Što ne bismo smjeli zaključiti o Bogu, i zašto?

⁶ Naravno, nije lako čekati nešto što silno želimo (Priče Salamunove 13:12). Zato kad netko ne ispuni odmah svoja obećanja, drugi bi mogli zaključiti da to i ne namjerava učiniti. Kako bi bilo nemudro takvo što pomisliti za Boga! Ako Božju strpljivost krivo protumačimo kao njegovo kašnjenje s ispunjenjem obećanja, odmicanje vremena lako bi nas moglo navesti da počnemo gajiti sumnje i obeshrabrimo se, pa dolazimo u opasnost da duhovno zaspimo. Što je još gore, možda nas zavedu osobe koje se izruguju i koje nemaju vjeru, na koje je Petar prethodno upozorio. Takve osobe ironično govore: “Gdje je ta njegova obećana prisutnost? Pa, otkada su naši praoci zaspali smrtnim snom, sve ostaje baš kao od početka stvaranja” (2. Petrova 3:4).

7. Kako je Jehovina strpljivost povezana s njegovom željom da se ljudi pokaju?

⁷ Jehova je strpljiv zato što želi da svi dođu do pokajanja, i to je druga misao koju nam otkrivaju Petrove riječi. One koji tvrdoglavo odbijaju napustiti svoje zle puteve Jehova će pogubiti. Međutim, njemu nije drago što zli moraju umrijeti. Umjesto toga, on se raduje kad se ljudi pokaju, napuste svoje zle puteve i ostanu na životu (Ezehijel 33:11). Zato i pokazuje strpljivost te šalje svoje sluge da dobru vijest objavljuju po cijeloj Zemlji kako bi ljudi dobili priliku da sačuvaju život.

8. Kako je Božja strpljivost vidljiva u njegovom ophođenju s izraelskim narodom?

⁸ Božja strpljivost vidljiva je i u njegovom ophođenju s drevnim izraelskim narodom. Stoljećima je podnosio njihovu neposlušnost. Putem svojih proroka uvijek ih je iznova opominjao: “Vratite se sa zlih putova svojih  i držite zapovijedi moje i uredbe moje po svemu zakonu koji sam zapovjedio ocima vašim i koji sam vam poslao po slugama svojim prorocima.” Jesu li postupili tako? Nažalost, oni “ne poslušaše” (2. Kraljevima 17:13, 14).

9. Kako je Isus svojom strpljivošću odražavao strpljivost svog Oca?

⁹ Na koncu, Jehova je poslao svog Sina, koji je neumorno poticao Židove da se pomire s Bogom. Isus je svojom strpljivošću savršeno odražavao strpljivost svog Oca. Znajući da će uskoro umrijeti, s tugom je rekao: “Jeruzaleme, Jeruzaleme, koji ubijaš proroke i kamenuješ one koji su poslani k tebi — koliko sam puta htio skupiti tvoju djecu, kao što kvočka skuplja svoje piliće pod krila! A vi niste htjeli” (Matej 23:37). Te dirljive riječi nisu riječi nemilosrdnog suca koji jedva čeka kazniti nekoga, već prijatelja punog ljubavi koji je strpljiv s ljudima. Poput svog Oca na nebu, i Isus je želio da se ljudi pokaju i izbjegnu nepovoljnu presudu. Neki su doista poslušali njegova upozorenja i izbjegli su strašnu nevolju koja je 70. n. e. snašla Jeruzalem (Luka 21:20-22).

10. Kako nam koristi Božja strpljivost?

¹⁰ Zar Božja strpljivost u nama ne izaziva divljenje? Unatoč tome što su ljudi krajnje neposlušni, Jehova je svakom od nas, a i milijunima drugih, dao priliku da ga upoznamo i gajimo nadu u spasenje. “Strpljivost našeg Gospodina smatrajte spasenjem”, napisao je Petar sukršćanima (2. Petrova 3:15). Zar nismo zahvalni Jehovi što zahvaljujući njegovoj strpljivosti možemo dobiti spasenje? Zar ga ne molimo da i dalje bude strpljiv s nama dok mu služimo iz dana u dan? (Matej 6:12).

11. Kako ćemo postupati kad razumijemo zašto je Jehova strpljiv?

¹¹ To što razumijemo zašto je Jehova strpljiv pomaže nam da strpljivo čekamo spasenje koje će nam on donijeti, nikada ne misleći da on kasni s ispunjenjem svojih obećanja (Plač Jeremijin 3:26). Mi se molimo da dođe Božje Kraljevstvo uvjereni da on zna kada je najbolji trenutak da usliši tu molitvu. Osim toga, oponašamo Jehovu tako da poput njega pokazujemo strpljivost u svom ophođenju s braćom i ljudima kojima propovijedamo. Ni mi ne želimo da itko bude uništen, nego bismo voljeli da se svi pokaju i imaju istu nadu kao mi, a to je vječni život (1. Timoteju 2:3, 4).

12, 13. Kako je, u skladu s Jakovom 5:10, prorok Izaija pokazivao strpljivost?

¹² Kad shvatimo Jehovinu strpljivost, lakše ćemo cijeniti i razvijati tu osobinu. Nesavršenim ljudima nije lako razvijati strpljivost, no primjeri Božjih slugu iz drevnog doba pokazuju da je to ipak moguće. Učenik Jakov je napisao: “Braćo, za uzor podnošenja zla i iskazivanja strpljivosti uzmite proroke, koji su govorili u Jehovino ime” (Jakov 5:10). Utješno je i ohrabrujuće znati da je bilo osoba koje su svladale probleme kakve i mi imamo.

¹³ Naprimjer, prorok Izaija je itekako trebao biti strpljiv dok je izvršavao svoj zadatak. Jehova mu je to dao do znanja kad mu je rekao: “Idi, i reci tome narodu: slušajte ali nećete razumjeti, gledajte ali nećete poznati. Učini da odeblja srce tome narodu i uši da im otežaju, i oči im zatvori, da ne vide očima svojim i ušima svojim da ne čuju i srcem svojim ne razumiju i ne obrate se i ne iscijele” (Izaija 6:9, 10). Premda je taj narod bio posve ravnodušan, Izaija je strpljivo objavljivao Jehovine poruke upozorenja najmanje 46 godina! Slično tome, i nama će strpljivost pomoći da ustrajemo u propovijedanju dobre vijesti iako je mnogi ne prihvaćaju.

14, 15. Što je Jeremiji pomoglo da se nosi s poteškoćama i obeshrabrenjem?

 ¹⁴ Dok su proroci u drevno doba izvršavali svoju službu, nisu nailazili samo na ravnodušnost ljudi nego su čak doživljavali progonstvo. Jeremija je bio stavljen u klade, zatvoren u tamnicu i bačen u jamu (Jeremija 20:2, St; 37:15; 38:6). To mu je učinio upravo narod kojem je on želio pomoći. No Jeremija nije bio ogorčen niti im se želio osvetiti. Bio je strpljiv i ustrajan desecima godina.

¹⁵ Progonstvo i izrugivanje nisu zaustavili Jeremiju, a neće ni nas danas. Istina, ponekad smo obeshrabreni. I Jeremija je bio obeshrabren. ‘Riječ mi je Jehovina na porugu i na podsmijeh svaki dan’, napisao je. “I rekoh: neću ga više spominjati, niti ću više govoriti u ime njegovo.” Što se potom dogodilo? Je li Jeremija prestao propovijedati? Nastavio je: “Bi [riječ Božja] u srcu mom kao oganj razgorio, zatvoren u kostima mojim, i umorih se zadržavajući ga, i ne mogoh više” (Jeremija 20:8, 9). Jeremija je izgubio radost kad se usredotočio na izrugivanje koje je podnosio. No kad je pažnju usmjerio na ljepotu i važnost poruke koju je objavljivao, ponovno je bio radostan. Osim toga, Jehova je bio s Jeremijom “kao strašan junak”, dajući mu snage da revno i odvažno objavljuje njegovu poruku (Jeremija 20:11).

16. Kako možemo ostati radosni dok propovijedamo dobru vijest?

¹⁶ Je li prorok Jeremija pronašao radost u svom zadatku? Svakako! Jehovi je rekao: “Kad se nađoše riječi tvoje, pojedoh ih, i riječ tvoja bi mi radost i veselje srcu mojemu, jer je ime tvoje prizvano na me, Jehova” (Jeremija 15:16). Jeremija se radovao što je imao čast zastupati pravog Boga i propovijedati njegovu riječ. I mi se možemo radovati iz istih razloga. Pored toga, radujemo se, baš kao i anđeli na nebu, što je diljem Zemlje tako mnogo osoba spremno prihvatiti poruku o Kraljevstvu, pokajati se i krenuti putem koji vodi u vječni život (Luka 15:10).

17, 18. U kakvim je okolnostima Job morao ustrajati, i s kakvim ishodom?

¹⁷ Nakon što je spomenuo proroke iz drevnog doba, učenik Jakov je napisao: “Čuli ste za Jobovu ustrajnost i vidjeli ste ishod koji je Jehova dao, da Jehova pokazuje vrlo duboku naklonost i milosrdan je” (Jakov 5:11). Grčka riječ koja je u ovom retku prevedena s “ustrajnost” ima slično značenje kao riječ koju je Jakov koristio u prethodnom retku, a prevedena je sa “strpljivost”. Ističući razliku između te dvije riječi, jedan bibličar je napisao: “Prva se odnosi na strpljivost koju pokazujemo kad nas ljudi zlostavljaju, a druga na hrabrost i nepokolebljivost u teškim okolnostima.”

¹⁸ Job je doživio strašne nevolje. Izgubio je imovinu, djeca su mu poginula i dobio  je mučnu bolest. Isto tako, borio se s lažnim optužbama da ga Jehova kažnjava. Job nije šutke patio, već je jadikovao zbog svoje situacije i čak je smatrao da je pravedniji od Boga (Job 35:2). Međutim, nikada nije izgubio vjeru i ostao je odan Bogu. Nije ga prokleo, kao što je Sotona rekao da će učiniti (Job 1:11, 21). I što je na kraju bilo s Jobom? Jehova “blagoslovi posljedak Jobov više nego početak” (Job 42:12). Jehova je vratio Jobu zdravlje, udvostručio njegovo bogatstvo i nagradio ga ispunjenim, sretnim životom s njegovim voljenima. Vjernost i ustrajnost Jobu su također pomogle da bolje upozna Jehovu.

19. Što učimo iz Jobove strpljivosti i ustrajnosti?

¹⁹ Što učimo iz Jobove strpljivosti i ustrajnosti? Možda smo i mi bolesni ili imamo neke druge probleme. Možda u potpunosti ne razumijemo zašto Jehova dozvoljava da doživljavamo neku kušnju. Ipak, u jedno možemo biti sigurni: Ako ostanemo vjerni Jehovi, on će nas blagosloviti. On uvijek nagrađuje one koji ga usrdno traže! (Hebrejima 11:6). Isus je rekao: “Tko ustraje do kraja, taj će biti spašen” (Matej 10:22; 24:13).

20. Zašto možemo biti sigurni da će doći Jehovin dan?

²⁰ Jehova je strpljiv, ali i pravedan, pa neće zauvijek podnositi zloću. Postoji granica njegove strpljivosti. Petar je napisao: ‘Bog se nije ustezao kazniti drevni svijet.’ Iako su Noa i njegova obitelj preživjeli, bezbožni svijet tog vremena bio je uništen u potopu. Jehova je također uništio Sodomu i Gomoru, pretvorivši ih u pepeo. Izvršenje tih osuda služi ‘bezbožnim ljudima kao primjer onoga što treba doći’. Možemo biti sigurni: ‘Jehovin će dan doći’ (2. Petrova 2:5, 6; 3:10).

21. Kako možemo pokazivati strpljivost i ustrajnost, i koju ćemo temu obraditi u sljedećem članku?

²¹ Stoga oponašajmo Jehovinu strpljivost tako da pomažemo drugima da dođu do pokajanja i spase se. Isto tako, oponašajmo proroke iz drevnog doba tako da strpljivo objavljujemo dobru vijest unatoč ravnodušnosti ljudi kojima propovijedamo. Nadalje, ako poput Joba ustrajemo u kušnjama i ostanemo vjerni Jehovi, možemo biti sigurni da će nas on bogato blagosloviti. Imamo dobar razlog da se radujemo u službi kad vidimo da Jehova bogato blagoslivlja trud koji njegov narod ulaže u propovijedanje dobre vijesti diljem Zemlje. O tome ćemo govoriti u sljedećem članku.