1, 2. (a) Koju pouku izvlačimo iz onoga što se Lotu dogodilo u Sodomi? (b) Što je trezvenost?

KAD je Abraham ponudio Lotu da prvi izabere zemlju, Lotov je pogled privuklo područje bogato vodom koje je bilo kao “vrt Jehovin”. Sigurno mu je izgledalo kao savršeno mjesto za život njegove obitelji, pa je ‘izabrao sebi svu ravnicu Jordansku’, a svoj je tabor postavio blizu Sodome. Međutim, izgled ga je prevario. Nedaleko od njih, u Sodomi, živjeli su ‘ljudi koji su bili nevaljali i veoma su griješili Jehovi’ (1. Mojsijeva 13:7-13). Nakon nekog vremena Lot i njegova obitelj pretrpjeli su veliki gubitak. Na koncu su on i njegove kćeri morali živjeti u pećini (1. Mojsijeva 19:17, 23-26, 30). Ono što mu je na početku izgledalo toliko dobro pokazalo se sasvim suprotnim.

² Današnji Božji sluge izvlače pouku iz izvještaja o Lotu. Kad donosimo odluke, trebamo predvidjeti moguće opasnosti i ne dati da nas prevari prvi dojam. Stoga je dobro da nas Božja Riječ opominje: “Budite sasvim trezveni” (1. Petrova 1:13). Bibličar Richard Lenski kaže da je trezvenost osobina onoga tko je “razborit i staložen, a omogućuje mu da ispravno odvagne i procijeni stvari te donese najbolju odluku”. Osvrnimo se na neke životne situacije u kojima trebamo postupati trezveno.

3. Zašto trebamo biti oprezni ako nam netko nudi poslovnu suradnju?

³ Zamisli da ti netko tko je na dobrom glasu, možda neki sukršćanin, ponudi poslovnu suradnju. Presretan je zbog mogućeg uspjeha i nagovara te da se što prije odlučiš kako ne bi prokockao tu priliku. Možda se već vidiš kako vodiš bolji život, kako ćeš obitelji moći više priuštiti i možda čak misliš kako ćeš imati više vremena za duhovne aktivnosti. Međutim, Priče Salamunove 14:15 upozoravaju: “Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.” Čovjek se često toliko zanese započinjanjem novog posla da podcijeni rizike koje to povlači za sobom, zanemari opasnosti i ne računa previše na neke nepredviđene okolnosti (Jakov 4:13, 14). U takvoj situaciji zaista moramo razmišljati trezveno!

4. Kako možemo ‘paziti na svoje korake’ kad odlučujemo o nekoj poslovnoj suradnji?

⁴ Prije nego donese odluku, mudra će osoba pažljivo odvagnuti pozitivne i negativne strane poslovnog pothvata (Priče Salamunove 21:5). Tako često izađu na vidjelo opasnosti koje se prije nisu uočavale. Zamisli sljedeću situaciju: Netko te pita da mu posudiš novac jer planira započeti neki posao i zauzvrat ti nudi veliku dobit. Ponuda zvuči primamljivo, no koje rizike uključuje? Je li osoba rekla da će ti vratiti novac bez obzira na to kako će teći posao ili povrat novca ovisi o uspješnosti posla? Drugim riječima, hoćeš li ostati bez svog novca ako taj posao propadne? Mogao bi se također pitati: “Zašto se novac posuđuje od pojedinaca? Je li to zato što banka taj posao smatra suviše rizičnim?” Ostaviš li si vremena da razmisliš o mogućim rizicima, moći ćeš realno procijeniti dobivenu ponudu (Priče Salamunove 13:16; 22:3).

5. (a) Koji je mudar korak Jeremija poduzeo kad je kupovao polje? (b) Zašto je dobro sastaviti pravovaljani ugovor za sve poslovne dogovore?

 ⁵ Kad je prorok Jeremija kupovao polje od svog bratića, koji je također bio Jehovin sluga, sastavio je kupovni ugovor pred svjedocima (Jeremija 32:9-12). I danas će mudra osoba za svaki poslovni dogovor, uključujući i one s rodbinom i suvjernicima, sastaviti pravovaljani ugovor. * Kad postoji jasan, dobro sastavljen ugovor, sprečavaju se nesporazumi i čuva se jedinstvo. S druge strane, često je jedan od uzroka poslovnih problema među Jehovinim slugama taj što nisu imali ugovor. Nažalost, takvi problemi mogu dovesti do duševne boli, ogorčenosti, pa čak i gubitka duhovnosti.

6. Zašto se trebamo čuvati pohlepe?

⁶ Osim toga, moramo se čuvati pohlepe (Luka 12:15). Mogućnost velike zarade može čovjeka toliko zaslijepiti da se upusti u nerazuman poslovni pothvat. U tu su zamku upali čak i neki koji su imali posebna zaduženja u Jehovinoj službi. Božja Riječ nas upozorava: “Neka vaš način života bude bez ljubavi prema novcu, i budite zadovoljni onim što imate” (Hebrejima 13:5). Kad razmišlja o nekoj poslovnoj ponudi, kršćanin se treba pitati: ‘Je li mi stvarno potrebno ulaziti u taj posao?’ Vodimo li jednostavan život, usredotočen na služenje Jehovi, to nas štiti od “svih vrsta štetnih stvari” (1. Timoteju 6:6-10).

7. (a) S kojim se izazovima suočavaju mnogi kršćani koji nisu u braku? (b) Kako je izbor bračnog druga povezan s vjernosti Bogu?

⁷ Mnogi Jehovini sluge voljeli bi stupiti u brak, ali još nisu našli odgovarajućeg partnera. U nekim zemljama društvo vrši snažan pritisak na pojedinca da osnuje bračnu zajednicu. No možda postoji malo prilika da se potencijalnog bračnog druga pronađe među suvjernicima (Priče Salamunove 13:12). Pa ipak, kršćani uviđaju da je poslušnost biblijskoj zapovijedi da se žene ili udaju “samo u Gospodinu” pitanje vjernosti Jehovi (1. Korinćanima 7:39). Da bi se kršćani koji nisu u braku oduprli pritiscima i iskušenjima na koje nailaze, moraju biti razboriti i trezveno razmišljati.

8. Što je doživjela Sulamka, i kako se današnje kršćanke mogu naći u sličnoj situaciji?

⁸ U Pjesmi nad pjesmama govori se kako se jedan kralj zainteresirao za skromnu djevojku sa sela imenom Sulamka. Želio je steći njenu naklonost svojim impresivnim bogatstvom, moći i šarmom, iako je ona već bila zaljubljena u jednog mladića (Pjesma nad pjesmama 1:9-11; 3:7-10; 6:8-10, 13). Ako si kršćanka, možda i ti privučeš nečiju pažnju, a da to uopće nisi željela. Možda ti neki kolega s posla ili netko na visokom položaju počne davati komplimente, činiti razne usluge i tražiti prilike da bude s tobom. Čuvaj se onoga tko te želi pridobiti takvim laskavim postupcima. Iako cilj takvog interesa ne mora uvijek biti romantična veza  ili nemoral, često to ipak bude slučaj. Poput Sulamke, budi “zid”! (Pjesma nad pjesmama 8:4, 10). Snažno se odupiri neželjenom udvaranju. Čim se zaposliš, kolegama reci da si Jehovin svjedok i koristi svaku priliku da im svjedočiš. To će ti služiti kao zaštita.

9. Zašto je opasno preko Interneta započeti vezu s nepoznatom osobom? (Vidi i okvir na 25. stranici.)

⁹ Web stranice na Internetu koje pomažu samcima da pronađu partnera sve su popularnije. Neki smatraju kako je to dobar način da upoznaju ljude koje inače nikad ne bi sreli. Međutim, može biti vrlo opasno nepromišljeno se upustiti u vezu s osobom koju ne poznajemo. Teško je odrediti što je od onoga što pročitamo na Internetu istinito, a što izmišljeno (Psalam 26:4, NS). Netko može tvrditi da je Jehovin sluga, ali to ne mora biti točno. Osim toga, stupanjem u vezu preko Interneta brzo se mogu razviti snažni osjećaji, što može narušiti sposobnost ispravnog rasuđivanja (Priče Salamunove 28:26). Nije mudro razvijati blisku vezu s osobom o kojoj znamo jako malo, bez obzira na to činimo li to putem Interneta ili na neki drugi način (1. Korinćanima 15:33).

10. Kako suvjernici mogu hrabriti kršćane koji su samci?

¹⁰ Jehova “pokazuje vrlo duboku naklonost” prema svojim slugama (Jakov 5:11). On zna da se kršćani koji su spletom okolnosti ostali sami suočavaju s izazovima zbog kojih ponekad mogu biti potišteni i cijeni njihovu odanost. Kako ih drugi mogu ohrabriti? Trebali bismo im često dati do znanja da cijenimo njihovu poslušnost i samopožrtvovnost (Suci 11:39, 40, NS). Možemo ih i pozvati na neko izgrađujuće druženje. Jesi li to učinio u zadnje vrijeme? Isto tako, možemo se moliti Jehovi da im pomogne da ostanu duhovno stabilni i radosno mu služe. Pokazujući iskreno zanimanje, dajmo do znanja tim vjernim osobama da ih cijenimo kao što ih i Jehova cijeni! (Psalam 37:28).

11. S kojim se problemom suočavaju oni koji su teško bolesni?

¹¹ Teška bolest može nas itekako ražalostiti, bez obzira na to da li obolimo mi ili netko od naših voljenih (Izaija 38:1-3). Iako ćemo tražiti najbolji način liječenja, od presudne je važnosti da se držimo biblijskih načela.  Naprimjer, kršćani slušaju biblijsku zapovijed da se ‘uzdržavaju od krvi’ i ne prihvaćaju nikakve dijagnostičke metode ili liječenje koji imaju veze sa spiritizmom (Djela apostolska 15:28, 29; Galaćanima 5:19-21). Međutim, ako nismo medicinski obrazovani, možda nam je teško procijeniti koja je metoda liječenja dobra i plaši nas donošenje odluka o tome. Što nam može pomoći da budemo trezveni i postupamo razborito?

12. Kako kršćanin može biti uravnotežen kad donosi odluku o određenom načinu liječenja?

¹² “Pametan pazi na svoje korake” tako što istražuje Bibliju i kršćanske publikacije (Priče Salamunove 14:15). U dijelovima svijeta gdje ima malo liječnika i bolnica, tradicionalni način liječenja, u kojem se koriste biljni lijekovi, možda je jedino što stoji na raspolaganju. Ako donosimo odluke o takvom ili sličnom liječenju, korisne misli možemo naći u Kuli stražari od 15. prosinca 1994, na 19-22. stranici. Tamo nas se upozorava na neke opasnosti s kojima se možemo suočiti. Možemo, naprimjer, razmisliti o sljedećem: Je li taj tradicionalni iscjelitelj poznat po tome da se bavi spiritizmom? Da li se liječenje temelji na vjerovanju da bolest i smrt uzrokuju gnjevni bogovi (ili duhovi predaka) ili netko tko nam želi nanijeti bol i pritom se koristi vračanjem? Je li pripremanje ili uzimanje lijeka popraćeno prinošenjem žrtava, izgovaranjem nekih magičnih riječi ili drugim spiritističkim obredima? (5. Mojsijeva 18:10-12). Ako potražimo odgovore na takva pitanja, to će nam pomoći da uvažimo nadahnuti savjet: “Uvjerite se u pogledu svega; čvrsto se držite onoga što je dobro” * (1. Solunjanima 5:21). Tako možemo biti uravnoteženi prilikom donošenja odluka o određenom načinu liječenja.

13, 14. (a) Kako možemo pokazati razumnost dok se brinemo za svoje fizičko zdravlje? (b) Zašto je razumnost potrebna kad s drugima razgovaramo o zdravlju i načinima liječenja?

¹³ Razumnost je potrebna u svim područjima života, pa tako i kad je u pitanju briga o zdravlju (Filipljanima 4:5). Posvećujemo li odgovarajuću pažnju zdravlju, pokazujemo da cijenimo život, dragocjeni dar. Kad se pojave zdravstveni problemi, svakako da im trebamo pokloniti pažnju. Međutim, savršeno zdravlje imat ćemo tek kad dođe vrijeme da Bog ‘izliječi narode’ (Otkrivenje 22:1, 2). Moramo paziti da ne postanemo toliko opterećeni zdravljem da zbog njega naše daleko važnije duhovne potrebe dođu u drugi plan (Matej 5:3; Filipljanima 1:10).

¹⁴ Isto tako, trebamo biti uravnoteženi i razumni kad s drugima razgovaramo o zdravlju i načinima liječenja. Takve teme ne bi smjele prevladavati našim razgovorima kad se radi duhovnih pouka okupimo na kršćanskim sastancima i većim skupovima. Osim toga, izbor liječenja često je povezan s biblijskim načelima, savjesti pojedinca i njegovim odnosom s Jehovom. Zato ne bi bilo u duhu ljubavi nametati svoja gledišta nekom suvjerniku ili vršiti na njega pritisak da zanemari glas svoje savjesti. Premda savjet  možemo potražiti od zrele braće u skupštini, svaki kršćanin mora “nositi svoj vlastiti teret” odgovornosti za odluke koje je donio i “svatko će od nas položiti Bogu račun za sebe” (Galaćanima 6:5; Rimljanima 14:12, 22, 23).

15. Kako možda reagiramo kad smo pod pritiskom?

¹⁵ Čak i vjerni Jehovini sluge mogu govoriti ili postupati nemudro kad su pod pritiskom (Propovjednik 7:7). Kad je bio u jako velikoj kušnji, Job je postao pomalo neuravnotežen i morao je ispraviti svoj način razmišljanja (Job 35:2, 3; 40:6-8). Iako “Mojsije bješe čovjek vrlo krotak mimo sve ljude na zemlji”, jednom se razgnjevio, pa je rekao neke nepromišljene stvari (4. Mojsijeva 12:3; 20:7-12; Psalam 106:32, 33). Zadivljujuće je koliko je samosvladavanje pokazao David kad nije želio pogubiti kralja Saula, ali kad ga je Nabal uvrijedio i pokazao da ne poštuje njegove ljude, razbjesnio se i nije postupio razborito. Urazumio se tek kad je Abigajila došla razgovarati s njim i tako je izbjegao strašnu grešku koju je zamalo počinio (1. Samuelova 24:2-7; 25:9-13, 32, 33).

16. Što nam može pomoći da ne postupimo nepromišljeno?

¹⁶ I mi nekad možemo učiniti nešto nerazborito zato što smo pod pritiskom. Ako poput Davida uzmemo u obzir mišljenje drugih, to će nam pomoći da ne postupamo nepromišljeno i da ne srljamo u grijeh (Priče Salamunove 19:2). Osim toga, Božja Riječ nas potiče: “Gnjeveći se ne griješite; razmislite u srcima svojim na posteljama svojim, i utolite” (Psalam 4:4). Ako je moguće, mudro je sačekati da se smirimo, pa tek onda poduzimati potrebne korake ili donositi odluke (Priče Salamunove 14:17, 29). Možemo se usrdno moliti Jehovi, i njegov ‘mir koji nadilazi svaku misao čuvat će naša srca i naše misaone snage posredstvom Krista Isusa’ (Filipljanima 4:6, 7). Taj mir koji nam daje Bog pomoći će nam da budemo staloženi i razboriti.

17. Zašto nam je potrebna Jehovina pomoć da bismo postupali trezveno?

¹⁷ Koliko god se trudili izbjeći opasnosti i postupati mudro, svi mi griješimo (Jakov 3:2). Možda učinimo kakav krivi korak, a da toga uopće nismo svjesni (Psalam 19:12, 13). Pored toga, ljudi bez Jehove ne znaju upravljati svojim koracima niti imaju pravo na to (Jeremija 10:23). Zaista smo mu zahvalni što nam jamči: “Urazumiću te, i pokazaću ti put kojim da ideš; savjetovaću te, oko je moje na tebi”! (Psalam 32:8). Uz Jehovinu pomoć doista možemo postupati trezveno.