1, 2. Zašto se aktivnosti koje nas vesele mogu smatrati ‘Božjim darom’, no na što Biblija otvoreno upozorava?

SASVIM je prirodno da želimo raditi ono što nas veseli. Naš sretan Bog, Jehova, želi da uživamo u životu, a to nam i omogućava na brojne načine (1. Timoteju 1:11; 6:17). Mudri kralj Salamun napisao je: ‘Doznah da nema ništa bolje nego se veseliti i kad svaki čovjek jede i pije i uživa dobra od svakoga truda svojega, to je dar Božji’ (Propovjednik 3:12, 13).

² Čovjek osjeća zadovoljstvo kad se veseli zbog dobra koje je postigao svojim trudom, naročito ako je u ugodnom društvu obitelji ili prijatelja. To se s pravom može smatrati ‘Božjim darom’. Naravno, to što nam Stvoritelj daje taj velikodušni dar ne znači da imamo pravo neumjereno se zabavljati. Biblija osuđuje opijanje, proždrljivost i nemoral te upozorava da oni koji čine takve stvari “neće naslijediti Božje kraljevstvo” (1. Korinćanima 6:9, 10; Priče Salamunove 23:20, 21; 1. Petrova 4:1-4).

3. Što će nam pomoći da ostanemo duhovno budni i zadržimo na umu Jehovin veliki dan?

³ U ovim kritičnim posljednjim danima kršćanima je teže no ikada postupati razborito i ne oponašati ovaj iskvareni svijet (Ivan 17:15, 16). Kao što je prorečeno, ljudi koji žive u ovom vremenu toliko ‘ljube užitke umjesto Boga’ da ‘ne obraćaju pažnju’ na dokaze da je “velika nevolja” vrlo blizu (2. Timoteju 3:4, 5; Matej 24:21, 37-39). Isus je upozorio svoje sljedbenike: “Pazite na sebe da vaša srca nikad ne otežaju prekomjernim jelom i opijanjem i tjeskobnim životnim brigama, i da vas taj dan ne zatekne iznenada kao zamka” (Luka 21:34, 35). Kao Božji sluge, odlučni smo poslušati to Isusovo upozorenje. Za razliku od ljudi u ovom bezbožnom svijetu, mi se trudimo ostati duhovno budni i zadržati na umu Jehovin veliki dan (Sofonija 3:8; Luka 21:36).

4. (a) Zašto je teško pronaći primjerenu zabavu? (b) Koji bismo savjet iz Efežanima 5:15, 16 trebali primjenjivati?

 ⁴ Nije jednostavno kloniti se iskvarenih postupaka svijeta jer ih je Đavo učinio vrlo privlačnim, a i lako se upustiti u njih. To je naročito teško kad su u pitanju zabava i rekreacija. Većina onog što svijet nudi ima za cilj ugađati ‘tjelesnim željama’ ljudi (1. Petrova 2:11). Štetne vrste zabave dostupne su na javnim mjestima, ali mogu prodrijeti i u naš dom putem raznih publikacija, televizije, Interneta i filmova. Stoga Božja Riječ mudro savjetuje kršćane: “Dobro pazite kako hodite, ne kao nemudri, nego kao mudri, iskupljujući si povoljno vrijeme, jer su dani zli” (Efežanima 5:15, 16). Samo ako pomno primjenjujemo ovaj savjet, možemo biti sigurni da nas štetne vrste zabave neće privući, zaokupiti i čak razoriti naš odnos s Jehovom, zbog čega bismo izgubili život! (Jakov 1:14, 15).

5. Što nam pruža najveću okrepu?

⁵ Kršćani imaju jako mnogo obaveza u životu, pa je i razumljivo da se ponekad žele opustiti. Ustvari, u Propovjedniku 3:4 (St) piše da ima “vrijeme smijeha” i “vrijeme plesanja”. Prema tome, Biblija razonodu ne prikazuje kao gubljenje vremena. No razonoda nas treba okrijepiti, a ne ugrožavati našu duhovnost ili oduzimati vrijeme namijenjeno duhovnim aktivnostima. Zreli kršćani iz iskustva znaju da veću sreću donosi davanje. Njima je vršenje Jehovine volje najvažnije u životu i istinsku “okrepu za svoje duše” nalaze u tome što prihvaćaju Isusov ugodan jaram (Matej 11:29, 30; Djela apostolska 20:35).

6, 7. Što će ti pomoći da odrediš je li neka razonoda prihvatljiva ili nije?

⁶ Kako možemo biti sigurni da je neka razonoda primjerena za kršćanina? U tome roditelji pružaju vodstvo svojoj djeci, a kad je potrebno, pomoć se može dobiti i od starješina. No zapravo ne bi trebalo da nam drugi govore je li neka knjiga, film, igra, ples ili pjesma prihvatljiva ili nije. Pavao je rekao da ‘zreli svoju moć zapažanja upotrebom uvježbavaju da razlikuju i ispravno i neispravno’ (Hebrejima 5:14; 1. Korinćanima 14:20). Biblija pruža načela kojima se pritom trebamo voditi. Od pomoći će nam biti i naša savjest oblikovana u skladu s Božjom Riječi, naravno ako je slušamo (1. Timoteju 1:19).

⁷ Isus je rekao da se ‘stablo poznaje po plodu’ (Matej 12:33). Ako razonoda ima loše posljedice — ako nasilje, nemoral ili spiritizam prikazuje kao nešto privlačno — tada je treba izbjegavati. Neprihvatljiva je i razonoda koja dovodi u opasnost nečiji život ili zdravlje,  uzrokuje novčane probleme, osobu čini malodušnom ili druge navodi na spoticanje. Apostol Pavao nas je upozorio da činimo grijeh ako ranjavamo savjest svog brata. Napisao je: “Kad tako griješite protiv svoje braće i ranjavate njihovu savjest koja je slaba, griješite protiv Krista. Stoga, ako hrana navodi mog brata na spoticanje, više nikada neću jesti meso, da ne navedem svog brata na spoticanje” (1. Korinćanima 8:12, 13).

8. Kakvu opasnost kriju filmovi i elektronske igre?

⁸ Na raspolaganju nam stoji obilje filmova i elektronskih igara. Iako neki filmovi i igre mogu poslužiti kao bezazlena zabava i razbibriga, sve je češće slučaj da se u njima prikazuju postupci koje Biblija osuđuje. Za igru se nipošto ne može reći da je tek bezazlena zabava ako od igrača zahtijeva da sakati i ubija neprijateljske likove ili da postupa na krajnje nemoralan način! Jehova mrzi one koji ‘ljube nasilje’ (Psalam 11:5, NS; Priče Salamunove 3:31; Kološanima 3:5, 6). Ako te igranje neke igre čini lakomim ili agresivnim, ako te lišava svih osjećaja ili ti oduzima dragocjeno vrijeme, budi siguran da ti u duhovnom pogledu šteti i odmah poduzmi potrebne promjene (Matej 18:8, 9).

9, 10. Kako razborite osobe udovoljavaju svojoj potrebi za opuštanjem?

⁹ Neki se kršćani pitaju: “Što je primjerena razonoda? Ima jako puno toga što svijet nudi, a što nije u skladu s biblijskim načelima.” Ako se potrudimo, sigurno ćemo pronaći neki prikladan oblik zabave. Međutim, to ne ide bez pažljivog planiranja, o čemu pogotovo roditelji trebaju voditi računa. Mnogi uživaju u druženju s obitelji ili s braćom iz skupštine. Zajednički obrok u opuštenoj atmosferi tijekom kojeg se razgovara o tome što se dogodilo u toku dana ili o nekoj biblijskoj temi ugodan je i djeluje izgrađujuće. Isto tako, može se ići na izlete, na kampiranje, igrati prikladne igre ili šetati u prirodi. Takva primjerena razonoda može biti zabavna i korisna.

¹⁰ Jedan starješina i njegova žena koji su podigli troje djece kažu: “Djecu smo odmalena uključivali u odluku kamo ćemo na godišnji odmor. Ponekad bi svatko od njih poveo svog dobrog prijatelja, pa nam je bilo još zabavnije. Djecu bismo nagradili za neke važne korake koje su učinili u životu. Imali smo običaj pozivati u goste rodbinu i braću iz skupštine. Znali smo ići na piknik i igrati razne igre. Isto tako, nekad bismo automobilom otišli u planine i šetali, što je bila dobra prilika da upoznamo Jehovina djela stvaranja.”

11, 12. (a) Kako možeš druge uključiti u povremena druženja? (b) Koja druženja mnogi dugo pamte?

 ¹¹ Bez obzira na to jesi li sam ili imaš obitelj, možeš li proširiti krug ljudi koje pozivaš kad povremeno organiziraš druženja? Možda udovici, samcu ili obitelji sa samohranim roditeljem treba ohrabrenje (Luka 14:12-14). Možeš pozvati i nekoliko osoba koje su tek počele surađivati sa skupštinom, no pazi da ostale ne bi izložio lošem društvu (2. Timoteju 2:20, 21). Ako je bolesnima teško izlaziti iz kuće, možda se može donijeti neko jelo i jesti s njima (Hebrejima 13:1, 2).

¹² Mnogi dugo pamte druženja na kojima su uz neki jednostavan obrok slušali braću dok su pričala kako su postali kršćani i što im je pomoglo da ostanu vjerni Bogu. Može se razgovarati o biblijskim temama te u razgovor uključiti sve prisutne, pa i djecu. Takvim se razgovorima braću može duhovno obogatiti i ohrabriti, a nitko se neće osjećati neugodno ili manje vrijedno.

13. Što od Isusa i Pavla učimo o gostoljubivosti?

¹³ Isus je dao dobar primjer time što je pokazivao duh gostoljubivosti i prihvaćao pozive gostoljubivih ljudi. Te je prilike uvijek koristio da govori o duhovnim stvarima (Luka 5:27-39; 10:42; 19:1-10; 24:28-32). Njegovi prvi učenici oponašali su njegov primjer (Djela apostolska 2:46, 47). Apostol Pavao je napisao: “Čeznem vidjeti vas, da vam dam kakav duhovni dar da se učvrstite; ili, zapravo, da bi među vama došlo do razmjene ohrabrenja, da se svatko ohrabri vjerom drugoga, i vašom i mojom” (Rimljanima 1:11, 12). Slično tome, i naša druženja trebaju biti prilika da se međusobno hrabrimo (Rimljanima 12:13; 15:1, 2).

14. Zašto nije preporučljivo organizirati velika okupljanja?

¹⁴ Nije preporučljivo organizirati velika okupljanja jer ih je obično teško nadgledati. Kad nemaju nikakvih teokratskih aktivnosti, članovi nekoliko obitelji mogu zajedno otići na izlet ili igrati neku igru u kojoj se ne promiče natjecateljski duh. Kad se pozove nekog starješinu, slugu pomoćnika ili druge zrele kršćane, druženje može biti još veći izvor ohrabrenja jer oni pozitivno utječu na ostale.

15. Zašto se domaćin zabave treba pobrinuti da netko na odgovarajući način nadgleda druženje?

¹⁵ Onaj tko organizira zabavu ne bi smio zaboraviti da netko treba na odgovarajući način nadgledati druženje. Premda si gostoljubiv, zar ti ne bi bilo žao da se neki gost spotakne zbog nečega što se dogodilo u tvom domu jer nisi dovoljno vodio računa o nekim stvarima? Obrati pažnju na načelo iz 5. Mojsijeve 22:8. Kad bi neki Izraelac gradio novu kuću, morao je napraviti ogradu na ravnom krovu, gdje se često primalo goste. Zašto? “Da ne bi navukao krvi na dom svoj, kad bi tko pao s njega.” Slično tome, ono što poduzimaš da bi zaštitio svoje goste na druženjima — a da ne postavljaš nerazumna ograničenja — treba pokazati da  misliš na njihovu fizičku i duhovnu dobrobit.

16. Zašto je potrebno poduzeti mjere predostrožnosti ako se na druženjima poslužuje alkohol?

¹⁶ Ako se na druženju poslužuje alkohol, potrebno je poduzeti mjere predostrožnosti. Mnogi kršćani odlučili su na druženjima služiti alkoholna pića samo ako oni osobno nadgledaju što se poslužuje gostima i koliko piju. Ne bi se smjelo dopustiti ništa što bi ostale navelo na spoticanje ili čime bi se nekoga dovelo u iskušenje da se napije (Efežanima 5:18, 19). Iz niza razloga neki gosti možda ne žele konzumirati alkohol. U mnogim zemljama postoji dobna granica za konzumiranje alkohola, a kršćani slušaju “careve” zakone čak i ako im se čine prestrogima (Rimljanima 13:5).

17. (a) Zašto je važno da domaćin bude izbirljiv ako na druženju svira muzika? (b) Kako možemo pokazati da se dolično vladamo ako se na druženju pleše?

¹⁷ Domaćin treba paziti da se muzikom, plesom i bilo kojim drugim načinom zabavljanja ne krše kršćanska načela. Muzički ukusi razlikuju se od osobe do osobe, a postoji i velik izbor glazbe. Međutim, danas mnoge pjesme promiču buntovnost, nemoral i nasilje. Trebamo biti izbirljivi. Glazba ne mora biti tiha i ozbiljna da bi bila dolična, no ne bi trebala biti ni senzualna ili vulgarna, previše glasna ili s prejakim ritmom. Izbor muzike nemoj prepustiti nekome tko ne uviđa da se muzika ne bi trebala slušati previše glasno. Ples koji uključuje nepristojne pokrete i naglašava erotske kretnje kukovima i grudima očito ne dolikuje kršćanima (1. Timoteju 2:8-10).

18. Kako roditelji mogu zaštititi svoju djecu pazeći na kakva druženja odlaze?

¹⁸ Kršćanski se roditelji trebaju raspitati što se planira na druženju na koje su im pozvana djeca i u većini slučajeva mudro je da idu s njima. Nažalost, neki su roditelji dozvolili svojoj djeci da idu na zabave koje nitko nije nadzirao, pa su neki učinili nemoral i bili upleteni u druge nedolične postupke (Efežanima 6:1-4). Čak i ako su mladi u kasnim tinejdžerskim godinama i pokazali su se odgovornima, i dalje im treba pomagati da ‘bježe od želja svojstvenih mladosti’ (2. Timoteju 2:22).

19. Koja nam činjenica pomaže da ‘najprije tražimo kraljevstvo’?

¹⁹ Povremena i primjerena razonoda koja donosi okrepu može uljepšati život. Jehova nam ne uskraćuje taj užitak, ali mi smo svjesni činjenice da nam takve aktivnosti same po sebi ne pomažu da sakupljamo duhovno blago na nebu (Matej 6:19-21). Isus je pomogao svojim učenicima da shvate da je u životu važno ‘najprije tražiti kraljevstvo i Božju pravednost’, a ne misliti na to što ćemo jesti, piti ili obući, za čim “željno teže nacije” (Matej 6:31-34).

20. Što očekuje vjerne sluge velikodušnog Boga, Jehove?

²⁰ Da, ‘bilo da jedemo, bilo da pijemo, bilo da što drugo činimo, mi sve činimo na slavu’ veličanstvenog Boga, zahvaljujući mu na dobrim darovima u kojima uživamo s mjerom (1. Korinćanima 10:31). U raju koji će Jehova uskoro uspostaviti na Zemlji moći ćemo se vječno radovati svemu što će nam on velikodušno pružiti, i to u dobrom društvu svih koji udovoljavaju njegovim pravednim zahtjevima (Psalam 145:16; Izaija 25:6; 2. Korinćanima 7:1).