1. S čijim je danima Isus usporedio vrijeme u kojem mi živimo?

MI ŽIVIMO u značajnom periodu povijesti. Kao što pokazuje ispunjenje biblijskih proročanstava, od 1914. nalazimo se u ‘Gospodinovom danu’ (Otkrivenje 1:10). Ta ti je biblijska tema vrlo vjerojatno poznata, pa znaš da je Isus “dane Sina čovječjeg”, odnosno vrijeme svog kraljevanja, usporedio s “Noinim danima” i ‘Lotovim danima’ (Luka 17:26, 28). Biblija tako pokazuje da su ti periodi u mnogočemu slični. No još su neki događaji iz prošlosti imali proročansko značenje i zaslužuju da se njima ozbiljno pozabavimo.

2. Koji je zadatak Jehova dao Ageju i Zahariji?

² Osvrnimo se na situaciju koja je vladala u vrijeme hebrejskih proroka Ageja i Zaharije. Koju su poruku vrlo korisnu i za Jehovin današnji narod prenosila ta dva vjerna proroka? Agej i Zaharija bili su ‘Jehovini poslanici’ koje je on poslao Židovima nakon njihovog povratka iz babilonskog zarobljeništva. Dobili su zadatak da ohrabre Izraelce i uvjere ih u to da imaju Božju podršku u ponovnoj izgradnji hrama (Agej 1:13; Zaharija 4:8, 9). Knjige proroka Ageja i Zaharije kratke su, ali ipak su dio ‘sveg Pisma nadahnutog od Boga i korisnog za poučavanje, za ukoravanje, za ispravno postavljanje stvari, za odgajanje u pravednosti’ (2. Timoteju 3:16).

3, 4. Zašto nas trebaju zanimati poruke koje su prenosili Agej i Zaharija?

³ Poruke koje su prenosili Agej i Zaharija nesumnjivo su koristile Židovima u ono vrijeme, a njihova su se proročanstva tada i ispunila. Zašto onda možemo sa sigurnošću reći da se te dvije knjige odnose i na nas danas? Odgovor nalazimo u Hebrejima 12:26-29. Apostol Pavao tamo citira riječi iz Ageja 2:6, gdje stoji da će Bog “potresti nebesa i zemlju”. To će potresanje s vremenom ‘prevaliti prijestolje kraljevstvima i satrti silu kraljevstvima narodnim’ (Agej 2:22).

⁴ Nakon što citira Ageja, Pavao pokazuje što će se dogoditi “kraljevstvima narodnim” i ističe koliko je uzvišenije Kraljevstvo koje se ne može uzdrmati, a koje će primiti pomazani kršćani (Hebrejima 12:28). Prema tome, vidimo da se proročanstva Ageja i Zaharije nisu ispunila u prvom stoljeću naše ere, kada je napisana knjiga Hebrejima, nego da su se trebala ispuniti u budućnosti. Danas na Zemlji još uvijek živi ostatak pomazanih kršćana koji će s Isusom naslijediti Mesijansko Kraljevstvo. Stoga su proročanstva Ageja i Zaharije važna za naše vrijeme.

5, 6. Kakve su okolnosti vladale kada su Agej i Zaharija bili poslani?

 ⁵ Iz Ezrine knjige saznajemo povijesnu pozadinu onoga o čemu su pisali Agej i Zaharija. Nakon što su se Židovi 537. pr. n. e. vratili iz babilonskog ropstva, namjesnik Zorobabel i prvosvećenik Jozua (odnosno Jezus) nadgledali su polaganje temelja prilikom izgradnje novog hrama 536. pr. n. e. (Ezra 3:8-13; 5:1). Iako je to bio razlog za veliku radost, Židove je ubrzo obuzeo strah. Neprijateljski raspoložen “narod one zemlje”, kako stoji u Ezri 4:4 (St), ‘plašio je ljude Judeje i smetao im u gradnji’. Ti su protivnici, a naročito Samarićani, iznosili lažne optužbe protiv Židova. Uvjerili su perzijskog kralja da treba zabraniti gradnju hrama (Ezra 4:10-21).

⁶ Početno oduševljenje za gradnju hrama splasnulo je, a Židovi su se okrenuli vlastitim interesima. No 520. pr. n. e., 16 godina nakon što su temelji hrama bili položeni, Jehova šalje Ageja i Zahariju kako bi narod potakli da nastavi s gradnjom hrama (Agej 1:1; Zaharija 1:1). Zahvaljujući ohrabrenju Božjih glasnika i jasnom dokazu Jehovine podrške, Židovi su se ponovno dali na posao te je hram konačno dovršen 515. pr. n. e. (Ezra 6:14, 15).

7. Po čemu je vrijeme proroka Ageja i Zaharije slično današnjem vremenu?

⁷ Znaš li zašto je sve to značajno za nas? I nama je danas povjeren posao, naime propovijedanje ‘dobre vijesti o kraljevstvu’ (Matej 24:14). Propovijedanje je dobilo naročito važnu ulogu nakon Prvog svjetskog rata. Baš kao što su Židovi u drevno doba bili oslobođeni iz doslovnog ropstva u Babilonu, tako je i Jehovin današnji narod bio oslobođen robovanja Babilonu Velikom, svjetskom carstvu krive religije. Božji pomazani sluge posvetili su se propovijedanju, poučavanju i pomaganju ljudima da služe pravome Bogu. Taj se posao obavlja i danas, i to u daleko većem omjeru, a vjerojatno i sam sudjeluješ u njemu. Sada je pravo vrijeme da se propovijeda jer je blizu kraj ovog zlog svijeta! Taj posao koji nam je Jehova Bog povjerio moramo nastaviti izvršavati sve dok se on u ‘velikoj nevolji’ ne uplete u zbivanja na Zemlji (Matej 24:21). Tada će zlo biti iskorijenjeno, a svi će na Zemlji obožavati pravog Boga.

8. Zašto možemo biti sigurni da Bog podupire ono što činimo?

⁸ Kao što pokazuju Agejeva i Zaharijina proročanstva, možemo biti sigurni da će nam Jehova pomagati i blagoslivljati nas dok god svim srcem sudjelujemo u tom poslu. Unatoč tome što neki nastoje zaustaviti Božje sluge ili zabraniti njihovo djelovanje, nijedna vlast nije uspjela zaustaviti napredak propovijedanja. Jehova već desetljećima, od Prvog svjetskog rata pa sve do danas, blagoslivlja djelo Kraljevstva i daje da ono napreduje. No još uvijek treba obaviti mnogo posla.

9. Kojem događaju iz drevnog doba trebamo obratiti pažnju, i zašto?

⁹ Kako nas Agejeva i Zaharijina poruka može potaknuti da još revnije izvršavamo Božju zapovijed da propovijedamo ljudima i poučavamo ih? Obratimo pažnju na neke pouke koje nam pružaju te dvije biblijske knjige. Naprimjer, osvrnimo se na nekoliko detalja povezanih s gradnjom hrama, u kojoj su sudjelovali Židovi koji su se vratili iz zarobljeništva. Kao što smo već spomenuli, Židovi koji su se iz Babilona vratili u Jeruzalem nisu ustrajali u gradnji hrama. Nakon što su položili temelje, počeli su zanemarivati gradnju. Koji su pogrešan stav stekli? I što učimo iz toga?

10. Koji su pogrešan stav stekli Židovi, i do čega je to dovelo?

¹⁰ Židovi koji su se vratili u Jeruzalem govorili su: “Još nije došlo vrijeme” (Agej 1:2).  Kad su 536. pr. n. e. počeli graditi polažući temelje hrama, nisu govorili da “još nije došlo vrijeme”. No ubrzo su dopustili da protivljenje okolnih naroda i uplitanje vlasti utječe na njih. Židovima su njihove kuće i vlastita udobnost postale važnije. Ukazujući na razliku između njihovih kuća obloženih kvalitetnim drvom i nedovršenog hrama, Jehova ih je upitao: “Je li vama vrijeme da stanujete u kućama svojim obloženim daskama, a ovaj je dom pust?” (Agej 1:4).

11. Zašto je Jehova morao dati savjet Židovima u Agejevo vrijeme?

¹¹ Da, Židovima su se prioriteti u životu promijenili. Umjesto da im Jehovin naum da se sagradi hram bude na prvom mjestu, Božji se narod usredotočio na sebe i svoje kuće, a zanemario je izgradnju Božjeg doma. Jehova je Židove, prema Ageju 1:5, potaknuo da ‘uzmu na um putove svoje’. Time im je želio reći da zastanu i promisle o tome što rade te kako se činjenica da gradnja hrama za njih više nije na prvom mjestu odražava na njihov život.

12, 13. Kako Agej 1:6 opisuje situaciju koja je vladala među Židovima, i što taj redak znači?

¹² Kao što možeš i pretpostaviti, to što su imali pogrešne prioritete negativno se odrazilo na Židove. Što je Bog o tome mislio vidimo iz Ageja 1:6: “Sijete mnogo, a uvozite malo; jedete, a ne bivate siti; pijete, a ne napijate se; odijevate se, a ni jedan ne može da se zgrije; i koji zaslužuje novce, meće ih u prodrt tobolac.”

¹³ Iako su Židovi bili u zemlji koju im je Bog dao, ona im nije donosila onoliko ploda koliko su željeli. Jehova im je uskratio blagoslov, na što ih je ranije upozorio (5. Mojsijeva 28:38-48). Oni su sijali, ali kako nisu imali njegovu podršku, žetve su im bile slabe, pa nisu imali dovoljno hrane. Bez njegovog blagoslova nisu imali ni toplu odjeću. Čak se činilo da novac koji zarađuju stavljaju u poderanu vreću, pa od njega nemaju nikakve koristi. A što znače riječi: “Pijete, a ne napijate se”? Neki su zaključili kako te riječi pokazuju da bi opijanje bilo dokaz Božjeg blagoslova. No to ne može biti točno jer Bog osuđuje opijanje (1. Samuelova 25:36; Priče Salamunove 23:29-35). Naprotiv, te riječi opisuju u kom pogledu Židovi nisu imali Jehovin blagoslov. Vina su imali tako malo da ga nije bilo dovoljno ni da se napiju. Prema prijevodu Đaković, Agej 1:6 glasi: “Pijete, ali ne dovoljno.”

14, 15. Koju pouku izvlačimo iz Ageja 1:6?

¹⁴ Pouka koju izvlačimo iz svega toga ne svodi se na to kako bi trebale izgledati naše kuće. Mnogo prije izgnanstva u Babilon prorok Amos je prekorio bogate osobe u Izraelu zbog njihovih ‘kuća od slonove kosti’ i zbog toga što su ‘ležali na odrima od slonove kosti’ (Amos 3:15; 6:4). Lijepo uređene kuće i izrezbaren namještaj nisu potrajali. Pokrali su ih osvajači. Pa ipak, godinama nakon toga, poslije 70 godina provedenih u izgnanstvu, mnogi pripadnici Božjeg naroda nisu iz toga izvukli pouku. A jesmo li mi što naučili? Bilo bi dobro da se svatko upita: ‘Koliku važnost zapravo pridajem svom domu i njegovom uređenju? Kako gledam na dodatno obrazovanje koje će mi omogućiti bolju karijeru iako bi mi tijekom nekoliko godina moglo oduzimati mnogo vremena i navesti me da zanemarim važne aspekte svog duhovnog života?’ (Luka 12:20, 21; 1. Timoteju 6:17-19).

¹⁵ Ono što čitamo u Ageju 1:6 treba nas podsjetiti na to koliko nam je u životu potreban Božji blagoslov. Židovi iz onog doba nisu ga imali, što je dovelo do strašnih nevolja. Bez obzira na to imamo li u materijalnom pogledu mnogo ili nemamo, ako nemamo Božji blagoslov, to će se sigurno loše odraziti na našu duhovnost (Matej  25:34-40; 2. Korinćanima 9:8-12). No kako možemo dobiti taj blagoslov?

16-18. Što su značile riječi iz Zaharije 4:6 u vrijeme kad su izrečene?

¹⁶ Zaharija, koji je bio prorok kao i Agej, pod nadahnućem od Boga istaknuo je način na koji je Jehova u ono vrijeme motivirao i blagoslivljao one koji su mu bili odani. To pokazuje na koji će način i tebe blagosloviti. O tome čitamo: “Ne silom ni krepošću nego duhom mojim, veli Jehova nad vojskama” (Zaharija 4:6). Možda si često čuo kako se citiraju te riječi, ali kakvo su značenje imale za Židove u Agejevo i Zaharijino vrijeme te što znače za tebe?

¹⁷ Prisjeti se da su nadahnute riječi Ageja i Zaharije imale izvrstan učinak u to vrijeme. Riječi te dvojice proroka ojačale su vjerne Židove. Agej je počeo prorokovati u šestom mjesecu 520. pr. n. e., a Zaharija u osmom mjesecu iste godine (Zaharija 1:1). Kao što pokazuje Agej 2:18, narod se u devetom mjesecu zdušno posvetio izgradnji temelja hrama. Dakle, Židovi su bili potaknuti da poduzmu potrebne korake i poslušali su Jehovu s povjerenjem u njegovu podršku. Riječi iz Zaharije 4:6 govore o Božjoj podršci.

¹⁸ Židovi nisu imali vojsku kad su se 537. pr. n. e. vratili u svoju domovinu. No Jehova ih je štitio i vodio na povratku iz Babilona. Njegov ih je duh vodio kad su ubrzo zatim počeli graditi hram. A kad su se ponovno revno dali na posao, Jehova im je obećao da će im pomagati svojim duhom.

19. Čije je snažno djelovanje nadvladao Božji duh?

¹⁹ Jehova je Zahariji dao osam vizija kako bi ga uvjerio u to da će biti uz svoj narod dok bude vjerno do kraja gradio hram. Četvrta vizija, opisana u 3. poglavlju, pokazuje da je Sotona pokušavao spriječiti Židove da sagrade hram (Zaharija 3:1). Sigurno mu ne bi bilo drago vidjeti prvosvećenika Jezusa kako u novom hramu za narod obavlja hramsku službu. Iako se Đavo jako trudio spriječiti Židove u gradnji hrama, Jehovin duh igrao je važnu ulogu u uklanjanju prepreka i bodrio je Židove da nastave s gradnjom sve dok ne završe hram.

20. Kako je sveti duh pomogao Židovima da izvrše Božju volju?

²⁰ Ljudi na vlasti protivili su se gradnji hrama i uspjeli su ishoditi zabranu.  Ta se prepreka doimala velikom poput gore. No Jehova je obećao da će ukloniti tu naizglednu ‘goru’ i načiniti od nje ‘ravnicu’ (Zaharija 4:7). Tako je i bilo! Kralj Darije I proveo je istragu i pronašao zapis Kirove odredbe kojom je Židovima bilo odobreno da ponovno sagrade hram. Zato je poništio zabranu i odredio da se Židovima iz kraljevske riznice da novac kako bi lakše pokrili troškove gradnje. Okolnosti su se drastično promijenile! Je li Jehovin duh odigrao u tome svoju ulogu? U to možemo biti sigurni! Hram je dovršen 515. pr. n. e., šeste godine vladanja Darija I (Ezra 6:1, 15).

21. (a) Kako je Bog u drevno doba ‘potresao sve narode’, i kako su sakupljeni ‘izabrani’? (b) Kako se to ispunjava u današnje vrijeme?

²¹ U Ageju 2:5 prorok je podsjetio Židove na savez koji je Bog sklopio s njima kod gore Sinaja, kad se ‘sva gora veoma tresla’ (2. Mojsijeva 19:18). U Agejevo i Zaharijino vrijeme Jehova je odlučio prouzročiti još jedan ‘potres’, kao što to simboličnim riječima opisuju 6. i 7. redak. Situacija u Perzijskom Carstvu bila je sve nestabilnija, no izgradnja hrama napredovala je sve dok radovi nisu bili završeni. S vremenom su i ne-Židovi, odnosno “izabrani iz svih naroda”, u hramu zajedno sa Židovima slavili Boga. Na još značajniji način Bog putem našeg propovijedanja ‘potresa narode’ u naše vrijeme, pa su ga “izabrani iz svih naroda” počeli obožavati zajedno s ostatkom pomazanih kršćana. Pomazanici i druge ovce sada zajedno doista pune Jehovin dom slavom. Oni kao sluge pravog Boga s vjerom čekaju vrijeme kada će Jehova ‘potresti nebesa i zemlju’ u drugom smislu. On će to učiniti da bi oborio kraljevstva naroda i oduzeo im moć (Agej 2:22).

22. Kako se narode ‘potresa’, s kakvim rezultatom, i što se još treba dogoditi?

²² To nas podsjeća na nagle preokrete koji su se odigrali u povezanosti s različitim elementima ljudskog društva predočenim ‘nebesima, zemljom, morem i suhom zemljom’. Naprimjer, Sotona Đavo i njegovi demoni zbačeni su na Zemlju (Otkrivenje 12:7-12). Osim toga, propovijedanje koje predvode Božji pomazani sluge sigurno je potreslo ljudsko društvo ovog svijeta (Otkrivenje 11:18). Unatoč tome, “veliko mnoštvo” izabranih iz svih naroda pridružilo se duhovnom Izraelu u služenju Jehovi (Otkrivenje 7:9, 10). Veliko mnoštvo zajedno s pomazanim kršćanima propovijeda dobru vijest da će Bog uskoro u Harmagedonu potresti narode. Taj će događaj omogućiti da svi diljem Zemlje obožavaju pravog Boga.