‘NISAM to trebao reći.’ ‘Nisam se dobro izrazila.’ Jesi li ikada to sam sebi rekao nakon pokušaja da razgovaraš s bračnim drugom? Komuniciranje je umijeće koje se treba razvijati. Kao i kod mnogih drugih vještina, neki ljudi čini se prilično lako njome ovladaju, dok je drugima to puno teže. No ako i spadaš u ovu drugu grupu, ipak možeš naučiti izreći svoje misli na lijep i obziran način, odnosno možeš naučiti kvalitetno komunicirati.

Ponekad ljudi zbog snažnog pritiska okoline usvoje određeni obrazac ponašanja prema bračnom drugu. Muškom rodu možda se nameće stav: ‘Ako želiš biti muško, ne smiješ puno pričati.’ Pričljive muškarce možda se prezirno smatra neozbiljnima i neiskrenima. Istina, i Biblija kaže:  “Svaki čovjek mora biti brz da sluša, spor da govori, spor na srdžbu” (Jakov 1:19). Međutim, taj se savjet odnosi i na muškarce i na žene, a pokazuje da je komunikacija više od samog govorenja. Dvoje ljudi može puno vremena provesti u razgovoru, no što ako jedno drugo ne slušaju pažljivo? To vjerojatno neće biti prava komunikacija. Kao što pokazuje navedeni biblijski redak, slušanje je jedan od glavnih elemenata komunikacije.

U nekim sredinama od žena se očekuje da svoje mišljenje zadrže za sebe. Od muževa se očekuje da budu suzdržani prema svojoj obitelji. U takvoj okolini mužu i ženi ne preostaje ništa drugo nego da svaki put nagađaju što bi bračni drug htio u određenoj situaciji. Neke žene jako dobro nauče uočiti suprugove potrebe i brzo im udovolje. U takvim slučajevima muž i žena komuniciraju bez riječi. Međutim, takva je komunikacija obično jednosmjerna. I dok žena možda nauči uočavati što njen muž misli ili osjeća, od muža se rijetko očekuje isto umijeće, odnosno da nauči uočavati osjećaje svoje žene.

Istina, u nekim kulturama muškarci obraćaju pažnju emocionalnim potrebama žene. No čak i u tim kulturama bolja komunikacija koristit će mnogim bračnim parovima.

Otvoreni razgovori mogu spriječiti nesporazume. Davno u povijesti Izraelaca pripadnici plemena Ruben, Gad i polovine Manasijinog plemena, koji su živjeli istočno od Jordana, sagradili su uz tu rijeku “oltar velik i naočit”. Druga plemena pogrešno su shvatila njihov postupak. Smatrajući da su se njihova braća s druge strane Jordana odmetnula, plemena na zapadu pripremila su se za rat s “odmetnicima”. Međutim, prije nego što su započela rat, poslala su izaslanstvo istočnim plemenima kako bi čula njihov odgovor. Bio je to jako mudar potez! Tako se saznalo da žrtvenik nije bio namijenjen nedozvoljenom prinošenju žrtava paljenica i drugih žrtava. Zapravo se radilo o tome da su se plemena na istoku bojala da bi im jednom u budućnosti ostala plemena mogla reći kako oni nemaju ništa s Jehovom. Žrtvenik je trebao služiti kao svjedočanstvo da su i oni Jehovini sluge (Jozua 22:10-29). Dali su mu ime “Svjedok” vjerojatno zato da svjedoči kako Jehovu smatraju pravim Bogom (Jozua 22:34).

Njihovo objašnjenje umirilo je druga plemena, koja su potom odustala od sukoba. Da, otvorena i iskrena komunikacija spriječila je oružani sukob. Kada se kasnije izraelski narod pobunio protiv Jehove Boga, koji je slikovito prikazan kao njihov muž, on im je rekao da će biti milosrdan i da će s njima ‘lijepo govoriti’ (Ozej 2:14). Izvrsnog li primjera za bračne parove! Da, nastoj ‘lijepo govoriti’ sa svojim bračnim drugom i doprijeti do njegovog srca, tako da može razumjeti tvoje osjećaje. To je važno naročito kada se radi o osjetljivim temama koje izazivaju snažne osjećaje. Američka novinarka Pattie Mihalik napisala je: “Neki kažu da riječi ne koštaju mnogo, ali one ipak mogu biti od neprocjenjive vrijednosti. Iako nekima može biti teško pokazivati osjećaje, time se može postići mnogo više nego novcem u banci.”

‘Naš je brak od samog početka bio promašaj’, kažu neki. ‘Ovaj se brak ne može spasiti’, zaključe drugi. Ti parovi možda misle da je nakon vjenčanja nemoguće naučiti  bolje komunicirati. Međutim, pomisli na one koji žive u sredini gdje brakove ugovara rodbina. Mnogi u takvim kulturama s vremenom u svom bračnom životu uspostave dobru komunikaciju.

U jednoj orijentalnoj zemlji jednom paru brak je bio ugovoren. Posrednik se po zadatku uputio na dalek put kako bi za mladoženju pronašao mladu. Unatoč tome, taj bračni par, koji je živio prije skoro 4 000 godina, izvrsno je komunicirao. Muškarac o kojem je riječ — bio je to Izak — posrednika i buduću mladenku sreo je u polju. Čovjek koji je služio kao posrednik ispričao je Izaku sve što je učinio. U biblijskom izvještaju o tom braku dalje čitamo: “Odvede je [Rebeku] Izak u šator Sare majke svoje [taj je postupak služio kao formalni čin vjenčanja]; i uze Rebeku, i ona mu posta žena, i omilje mu” (1. Mojsijeva 24:62-67).

Zapazi da je Izak najprije saslušao riječi posrednika, a tek je nakon toga uzeo Rebeku za ženu. Posrednik je bio pouzdani sluga odan Jehovi Bogu, Bogu kojeg je i Izak obožavao. Izak je s pravom imao povjerenja u tog čovjeka. Kad je Izak oženio Rebeku, ona mu je ‘omiljela’, odnosno zavolio ju je.

Jesu li Izak i Rebeka naučili dobro komunicirati? Nakon što je njihov sin Ezav oženio dvije Hetejke, iskrsnuo je ozbiljan obiteljski problem. Rebeka je Izaku rekla: “Omrznuo mi je život zbog kćeri Hetovih. Ako i Jakov [njihov mlađi sin] uzme sebi za ženu jednu takvu Hetovku, (...) onda što imam još od života?” (1. Mojsijeva 26:34; 27:46, Šarić). Kao što njene riječi pokazuju, Rebeka je jasno i konkretno izrazila svoju zabrinutost.

Izak je Jakovu, Ezavovom bratu blizancu, rekao da ne uzima ženu među kanaanskim djevojkama (1. Mojsijeva 28:1, 2). Rebekin je postupak urodio dobrim plodom. Taj je par uspješno razgovarao o vrlo osjetljivoj obiteljskoj temi i tako nama pružio dobar primjer. No što ako se supružnici oko nečega ne mogu složiti? Što se tada može učiniti?

Ako je između tebe i tvog bračnog druga došlo do ozbiljnog neslaganja, nemoj ga kažnjavati šutnjom. To će prenijeti jasnu poruku: Ti si nesretan te želiš da i onaj drugi bude nesretan. S druge strane, on možda čak i ne razumije u potpunosti tvoje želje i osjećaje.

Najbolje je da o svemu otvoreno razgovarate. Ako se radi o osjetljivom pitanju, možda neće biti lako ostati smiren. Izakovi roditelji Abraham i Sara jednom su bili u teškoj situaciji. Budući da nije mogla imati djece, Sara je po tadašnjem običaju dala mužu svoju sluškinju Agaru kao drugu ženu s ciljem da mu omogući potomstvo. Agara je Abrahamu rodila sina Izmaela. Međutim, kasnije je i Sara zatrudnjela te je Abrahamu rodila sina Izaka. Kad je Izak bio odbijen od prsa, Sara je primijetila da Izmael ismijava njenog sina. Uočivši opasnost za svog sina, Sara je tražila od Abrahama da otjera sluškinju i Izmaela. Da, Sara je otvoreno govorila o svojim osjećajima. Međutim, tražila je nešto što Abrahamu nikako nije bilo po volji.

Kako je ta nesuglasica riješena? U Bibliji stoji: “Bog reče Abrahamu: nemoj da ti je krivo radi djeteta i radi robinje tvoje. Što ti je god kazala Sara, poslušaj; jer će ti se u Izaku sjeme prozvati.” Abraham je poslušao ono što mu je rekao Jehova Bog (1. Mojsijeva 16:1-4; 21:1-14).

Možda sada razmišljaš: ‘Pa, kad bi nam s neba Bog govorio, lako bismo se mi složili!’ No, to nas zapravo dovodi do drugog ključnog koraka pri rješavanju bračnih nesuglasica. Bračni parovi mogu slušati Boga.  Kako? Tako da zajedno čitaju Božju Riječ i prihvaćaju Božje upute iznesene u njoj (1. Solunjanima 2:13).

Jedna zrela udata kršćanka rekla je: “Puno puta kad me neka mlada žena pita za savjet u vezi sa svojim brakom, pitam je da li ona i njen suprug zajedno čitaju Bibliju. Većina onih s problemima u braku nema tu naviku” (Titu 2:3-5). Njen savjet može nam svima koristiti. Redovito čitaj Božju Riječ sa svojim bračnim drugom. Na taj način ‘slušaš’ Božje riječi koje te upućuju kako trebaš postupati iz dana u dan (Izaija 30:21). Međutim, pazi da Bibliju ne koristiš kao sredstvo kojim ćeš kritizirati svog bračnog druga, neprestano skrećući pažnju na retke koji po tvom mišljenju ukazuju na njegove propuste. Naprotiv, nastoj uočiti kako oboje možete primjenjivati ono što čitate.

Ako pokušavaš riješiti težak problem, zašto u Indeksu publikacija koji su objavili Jehovini svjedoci ne bi potražio govori li se negdje baš o tvom problemu? Naprimjer, možda vodiš brigu o ostarjelim roditeljima, a to uzrokuje napetosti u tvom braku. Umjesto da se sa svojim bračnim drugom prepireš oko toga što on treba, a što ne treba činiti, zašto ne biste sjeli i zajedno istražili Indeks publikacija? Najprije potražite pojam “Roditelji”. Vjerojatno će vas zanimati publikacije koje se navode pod natuknicom “briga za ostarjele roditelje”. Zajedno pročitajte članke u literaturi Jehovinih svjedoka koji govore o toj temi. Možda ćeš se iznenaditi kad uvidiš koliko tebi i tvom bračnom drugu mogu koristiti smjernice utemeljene na Bibliji, smjernice koje su pomogle mnogim iskrenim kršćanima.

Zajedničko istraživanje i čitanje takvog gradiva pomoći će vam da objektivno sagledate svoj problem. Naići ćete na biblijske retke koji otkrivaju Božje gledište. Potražite ih u Bibliji i pročitajte ih zajedno. Tada ćete doista “čuti” što Bog kaže o vašem problemu.

Jesi li ikada pokušao otvoriti vrata koja se duže vrijeme nisu otvarala? Uz malo više škripanja zahrđale šarke na koncu ipak popuštaju. No, kakvo je stanje ako se vrata redovito otvaraju, a šarke podmazuju? Onda ih je lako otvoriti. Jednako je i s komunikacijom. Ako često razgovaraš i pritom komunikaciju “podmazuješ” kršćanskom ljubavlju, lakše ćeš razmjenjivati misli čak i kad se pojave ozbiljne nesuglasice.

Negdje se mora početi. Premda za dobru komunikaciju u početku može trebati puno truda, radi na tome. Tako ćeš s vremenom imati ljepši odnos sa svojim bračnim drugom, a to će dovesti do dugotrajnog međusobnog razumijevanja.