1. Kako je Jehova pružio priliku za spasenje ljudi u Noino vrijeme?

U NOINO vrijeme Jehova je “naveo potop na svijet bezbožnih ljudi”, no pružio je priliku i za spasenje (2. Petrova 2:5). Pravi Bog dao je pravednom Noi detaljne upute o tome kako sagraditi arku i spasiti život kad dođe opći potop (1. Mojsijeva 6:14-16). Budući da je bio vjeran Jehovin sluga, ‘Noa je učinio onako kako mu je zapovjedio Bog, sve je onako učinio’. Noina poslušnost jednim je dijelom razlog što smo mi danas živi (1. Mojsijeva 6:22).

2, 3. (a) Kako su Noini suvremenici reagirali na gradnju arke? (b) Zašto je Noa ušao u arku?

² Gradnja arke nije bila nimalo lagan zadatak. Moguće je da su mnogi bili zadivljeni tim što su Noa i njegova obitelj radili. Međutim, gradnja arke nije bila dovoljna da ih se uvjeri kako njihovo spasenje ovisi o ulasku u nju. Bog je strpljivo podnosio taj zao svijet, ali s vremenom je i tome došao kraj (1. Mojsijeva 6:3; 1. Petrova 3:20).

³ Nakon što su Noa i njegova obitelj desetljećima naporno radili na gradnji arke, Jehova je rekao Noi: “Uđi u arku ti i sav dom tvoj; jer te nađoh pravedna pred sobom ovoga vijeka.” S vjerom i pouzdanjem u Jehovinu riječ “uđe Noa u arku i sinovi njegovi i žena njegova i žene sinova njegovih s njima”. Jehova je zatvorio vrata arke kako bi zaštitio svoje sluge. Kad je potop došao na Zemlju, postalo je očito da je arka bila sigurno mjesto putem kojeg je Bog omogućio ljudima da prežive potop (1. Mojsijeva 7:1, 7, 10, 16).

4, 5. (a) S čime je Isus usporedio vrijeme svoje prisutnosti? (b) Koje sličnosti postoje između Noinog i našeg vremena?

⁴ “Kao što je bilo u Noinim danima, takva će biti prisutnost Sina čovječjeg” (Matej 24:37). Tim je riječima Isus pokazao da će vrijeme njegove nevidljive prisutnosti nalikovati Noinim danima, što se i pokazalo točnim. Naročito se od 1919. ljudima svih naroda objavljuje upozorenje kakvo je objavljivao i Noa. Većina njih reagira kao i ljudi u Noino vrijeme.

⁵ Jehova je u potopu uništio svijet ‘ispunjen nasiljem’ (1. Mojsijeva 6:13, NS). Svi koji su promatrali Nou i njegovu obitelj vidjeli su da oni nisu nasilni, nego da miroljubivo rade na gradnji arke. I u tom je pogledu naše vrijeme slično Noinom. Iskrene osobe mogu “vidjeti razliku između pravednika i bezbožnika, između onoga koji služi Bogu i onoga koji mu ne služi” (Malahija 3:18). Nepristrani promatrači dive se poštenju, dobroti, miru i marljivosti Jehovinih svjedoka, a po tim se osobinama Božji narod razlikuje od većine ljudi  u svijetu. Jehovini svjedoci ne sudjeluju ni u kakvom obliku nasilja, već ih vodi Jehovin duh. Zbog toga imaju mir i postupaju pravedno (Izaija 60:17).

6, 7. (a) Što Noini suvremenici nisu uvidjeli, i kako su im današnji ljudi slični? (b) Koji primjeri pokazuju da ljudi primjećuju da su Jehovini svjedoci drugačiji?

⁶ Noini suvremenici nisu uvidjeli da on ima Božju podršku i da slijedi njegovo vodstvo. Zato nisu ozbiljno shvatili njegovo propovijedanje niti su poslušali njegova upozorenja. Kako je danas? Iako djelovanje i vladanje Jehovinih svjedoka na mnoge ostavlja dubok dojam, većina ljudi dobru vijest i biblijska upozorenja ne shvaća ozbiljno. Susjedi, kolege na poslu ili članovi obitelji možda pohvalno govore o lijepim osobinama pravih kršćana, ali odmah sa žaljenjem dodaju: “Da barem nisu Jehovini svjedoci!” Oni previđaju činjenicu da Jehovini svjedoci pokazuju osobine kao što su ljubav, mir, dobrohotnost, dobrota, blagost i samosvladavanje upravo zato što ih vodi Božji sveti duh (Galaćanima 5:22-25). Te bi osobine trebale potaknuti ljude da spremnije prihvate poruku koju oni prenose.

⁷ Naprimjer, u Rusiji su Jehovini svjedoci gradili dvoranu za održavanje svojih sastanaka. Kad je jedan čovjek zastao i počeo razgovarati s jednim radnikom, rekao mu je: “Ovo je stvarno neobično gradilište — nitko ne puši, ne psuje i ne pije! Da vi niste slučajno Jehovini svjedoci?” Radnik ga je upitao: “Kad bih vam rekao da nismo, da li biste mi vjerovali?” Nato je čovjek smjesta odgovorio: “Baš i ne bih!” U jednom drugom gradu u Rusiji gradonačelnik je bio zadivljen kad je vidio Jehovine svjedoke kako grade svoju novu dvoranu. Rekao je da je prije smatrao da su sve religije iste, ali da sada, kad je vidio iskrenu nesebičnost Jehovinih svjedoka na djelu, više ne misli tako. To su samo dva primjera koja pokazuju da se Jehovin narod razlikuje od onih koji ne žive u skladu s biblijskim mjerilima.

8. O čemu ovisi hoćemo li preživjeti kraj ovog zlog svijeta?

⁸ Prije nego što je “drevni svijet” uništen u potopu, Noa je bio vjerni ‘propovjednik pravednosti’ (2. Petrova 2:5). U ovim posljednjim danima sadašnjeg zlog svijeta Jehovin narod objavljuje njegova pravedna mjerila i prenosi dobru vijest o tome da je  moguće preživjeti u novi svijet (2. Petrova 3:9-13). Da bi Noa i njegova bogobojazna obitelj mogli preživjeti, morali su ući u arku. Danas preživljavanje ovisi o vjeri i predanoj suradnji sa zemaljskim dijelom Jehovine univerzalne organizacije.

9, 10. Zašto je vjera neophodna za preživljavanje kraja Sotoninog svijeta?

⁹ Što je potrebno da bi osoba preživjela predstojeće uništenje ovog svijeta koji je pod vlašću Sotone? (1. Ivanova 5:19). Treba razumjeti da joj je potrebna zaštita, a potom je i prihvatiti. Ljudi u Noino vrijeme nastavili su živjeti svojim uobičajenim načinom života i nisu mislili da im treba zaštita od ikakve nevolje koja bi ih mogla snaći. Nedostajala im je vjera u Boga.

¹⁰ S druge strane, Noa i njegova obitelj shvatili su da trebaju zaštitu i izbavljenje. Isto tako, vjerovali su u Vrhovnog Vladara, Jehovu Boga. “Bez vjere mu je nemoguće ugoditi”, napisao je apostol Pavao, “jer onaj tko pristupa Bogu mora vjerovati da on postoji i da nagrađuje one koji ga usrdno traže.” Također je dodao: “Vjerom je Noa, nakon što je dobio božansko upozorenje o onome što se još nije vidjelo, pokazao strah pred Bogom i sagradio arku za spasenje svog doma; i putem te vjere osudio je svijet, i postao je nasljednik pravednosti koja je po vjeri” (Hebrejima 11:6, 7).

11. Što učimo iz načina na koji je Jehova pružao zaštitu u prošlosti?

¹¹ Da bismo preživjeli kraj sadašnjeg zlog svijeta, nije dovoljno biti uvjeren da će on biti uništen. Moramo s vjerom prihvatiti svu pomoć koju nam Jehova pruža kako bismo preživjeli. Naravno, trebamo vjerovati u otkupnu žrtvu Božjeg Sina, Isusa Krista (Ivan 3:16, 36). Međutim, trebamo upamtiti da su potop preživjeli samo oni koji su bili u Noinoj arci. Slično tome, gradovi-utočišta u starom Izraelu pružali su zaštitu onome tko je nekoga nehotice ubio samo ako bi pobjegao u neki od tih gradova i ostao u njemu sve do smrti prvosvećenika (4. Mojsijeva 35:11-32). U desetoj nevolji koja je snašla Egipat u Mojsijevo vrijeme, Egipćanima su prvorođenci bili ubijeni, a Izraelcima nisu. Zašto? Jehova je rekao Mojsiju: “Neka [Izraelci] uzmu krvi od [pashalnog  janjeta] i poškrope oba dovratka i gornji prag na kućama u kojima će ga jesti. (...) I ni jedan od vas da ne izlazi na vrata kućna do jutra” (2. Mojsijeva 12:7, 22). Koji bi se izraelski prvorođenac usudio prekršiti tu Božju naredbu i izaći iz kuće čiji su nadvratnik i oba dovratnika ulaznih vrata bili poškropljeni krvlju?

12. Koje si pitanje svatko od nas treba postaviti, i zašto?

¹² Doista imamo razloga pažljivo razmisliti o svojoj situaciji. Jesmo li prihvatili svu pomoć koju nam Jehova pruža kako bi nas duhovno zaštitio? Kad započne velika nevolja, suze radosnice poteći će niz lica zahvalnih osoba koje su prihvatile takvu zaštitu. Drugi će plakati od tuge i žalosti.

13. (a) Što je bila svrha organizacijskih promjena? (b) Navedi neke promjene do kojih je došlo tijekom godina.

¹³ Jehova je postepeno uvodio promjene u zemaljski dio svoje organizacije. Zahvaljujući njima bolje smo i jače duhovno zaštićeni. Od 1870-ih do 1932. starješine i đakone birali su članovi skupštine. Od godine 1932. skupštine više nisu birale starješine, nego Skupštinski odbor koji je pomagao voditelju službe. Tijekom 1938. sve se sluge u skupštini počelo imenovati na teokratski način, u skladu s biblijskim načelima. Pod vodstvom Vodećeg tijela Jehovinih svjedoka od 1972. starješine i sluge pomoćnike teokratski se imenuje na temelju preporuka, a skupštine pismenim putem dobivaju obavijesti o takvim imenovanjima. Kako su godine prolazile tako je Vodeće tijelo imalo sve više posla, pa su učinjene promjene kako bi mu se olakšalo rad.

14. Koji se tečaj počeo održavati 1959?

¹⁴ Godine 1950, nakon pažljivog razmatranja Psalma 45:16, počelo se s poučavanjem braće koje i danas traje. U tom retku stoji: “Mjesto otaca tvojih biće sinovi tvoji, postavićeš ih knezovima po svoj zemlji.” Starješine, koji prednjače u skupštini, osposobljava se za vršenje teokratskih dužnosti koje imaju sada, a imat će ih i nakon Harmagedona (Otkrivenje 16:14, 16). Tečaj za imenovanu braću počeo se održavati 1959. U to je vrijeme trajao mjesec dana, a pohađali su ga prvenstveno sluge skupština, kako se tada zvalo predsjedavajuće nadglednike. Danas tu pouku primaju svi nadglednici i sluge pomoćnici, a ono što nauče prenose braći u svojim skupštinama. Tako se zapravo svima duhovno pomaže i omogućava da još kvalitetnije izvršavaju svoju službu kao objavitelji dobre vijesti o Kraljevstvu (Marko 13:10).

15. Na koja se dva načina čuva čistoća kršćanske skupštine?

¹⁵ Pojedinci koji žele postati dio kršćanske skupštine moraju udovoljiti određenim zahtjevima. Razumljivo je da “rugači” kakvih  ima i u današnje vrijeme ne mogu postati članovi skupštine, baš kao što takve osobe nisu mogle ući ni u Noinu arku (2. Petrova 3:3-7). Od 1952. Jehovini svjedoci počeli su posebnu pažnju poklanjati čistoći skupštine tako što isključuju grešnike koji se ne kaju. Naravno, prijestupnicima koji se iskreno kaju s ljubavlju se pomaže da ‘poravnaju staze za svoje noge’ (Hebrejima 12:12, 13; Priče Salamunove 28:13; Galaćanima 6:1).

16. U kakvom se duhovnom stanju nalazi Jehovin narod?

¹⁶ Duhovno blagostanje Jehovinog naroda nije nešto neočekivano niti je do njega došlo slučajno. Jehova je preko proroka Izaije rekao: “Gle, sluge će moje jesti, a vi ćete gladovati; gle, sluge će moje piti, a vi ćete biti žedni; gle, sluge će se moje veseliti, a vi ćete se stidjeti. Gle, sluge će moje pjevati od radosti u srcu, a vi ćete vikati od žalosti u srcu i ridaćete od tuge u duhu” (Izaija 65:13, 14). Jehova nam redovito daje obilje pravovremene kvalitetne duhovne hrane koja nas održava duhovno jakima (Matej 24:45).

17. Što će nam pomoći da budemo spremni za preživljavanje?

¹⁷ Kao nikada dosada trebamo ‘promišljati jedni o drugima da bismo se poticali na ljubav i dobra djela, ne ostavljajući svoje sastanke, kao što neki imaju običaj, nego ohrabrujući jedni druge’ (Hebrejima 10:23-25). Bit ćemo spremni za preživljavanje ako smo dio jedne od preko 98 000 skupština Jehovinih svjedoka i ako aktivno surađujemo s njom. Braća i sestre u vjeri bit će uz nas dok pokazujemo da smo obukli “novu osobnost” i dok svim srcem nastojimo pomagati drugima da saznaju kako Jehova omogućava spasenje (Efežanima 4:22-24; Kološanima 3:9, 10; 1. Timoteju 4:16).

18. Zašto želiš ostati dio kršćanske skupštine?

¹⁸ Sotona i njegov zli svijet silno nas žele odvući od kršćanske skupštine. Pa ipak, mi možemo ostati dio nje i preživjeti kraj sadašnjeg zlog svijeta. Iz ljubavi prema Jehovi i zahvalnosti za sve što nam s ljubavlju pruža odlučno osujećujmo Sotonine zle namjere! Razmišljanje o blagoslovima koje imamo dat će nam snage za to. O nekim od tih blagoslova govori se u sljedećem članku.