1, 2. Koje su pogrešne običaje u vezi s krštenjem uvele crkve kršćanstva?

KRAJEM drugog stoljeća n. e. Tertulijan je napisao: “Neka [djeca] postanu kršćani kad budu mogla spoznati Krista.” On se protivio krštenju male djece, običaju koji se za njegova života sve više prihvaćao u otpadničkom kršćanstvu. Suprotno mišljenju Tertulijana i biblijskom učenju, crkveni otac Augustin tvrdio je da krštenje uklanja mrlju istočnog grijeha i da će djeca koja nisu krštena završiti u paklu. Tim se vjerovanjem poticalo na krštenje djece, i to što ranije.

² I danas mnoge vodeće crkve svijeta kršćanstva krštavaju novorođenčad. Osim toga, vladari i vjerski vođe takozvanih kršćanskih zemalja tijekom povijesti su prisilno krštavali osvojene “poganske narode”. No u Bibliji se ne podupire krštenje male djece ni prisilno krštavanje odraslih.

3, 4. Što djeci čiji su roditelji predani Bogu može pomoći da mu se i sama odluče predati?

³ Biblija pokazuje da Bog malu djecu smatra svetom čak i ako je samo jedan njihov roditelj vjerni kršćanin (1. Korinćanima 7:14). Da li na temelju toga djeca postaju predani Jehovini sluge? Ne. Međutim, djeca koju odgajaju roditelji predani Jehovi dobivaju pouku koja ih može potaknuti da mu se i sama odluče predati. Mudri kralj Salamun je napisao: “Čuvaj, sine moj, zapovijed oca svojega, i ne  ostavljaj nauke majke svoje. (...) Kuda god pođeš, vodiće te; kad zaspiš, čuvaće te; kad se probudiš, razgovaraće te; jer je zapovijed žižak, i nauka je vidjelo, i put je životni karanje koje poučava” (Priče Salamunove 6:20-23).

⁴ Vodstvo kršćanskih roditelja djeci može biti zaštita, ali pod uvjetom da su ga spremna uvažiti. “Mudar je sin radost ocu svojemu, a lud je sin žalost majci svojoj”, napisao je Salamun. Također je rekao: “Slušaj, sine moj, i budi mudar i upravi putem srce svoje” (Priče Salamunove 10:1; 23:19). Da, da bi vam pouka koju vam roditelji pružaju koristila, vi mladi morate spremno prihvatiti savjete, opomene i stegu. Niste se rodili mudri, ali možete postati mudri i možete sami odlučiti ići ‘putem života’.

5. Koji je savjet Pavao dao djeci, a koji očevima?

⁵ Apostol Pavao je napisao: “Djeco, slušajte svoje roditelje u Gospodinu, jer ovo je pravedno: ‘Poštuj svog oca i svoju majku’, što je prva zapovijed s obećanjem: ‘Da ti dobro bude i da dugo ostaneš na zemlji.’ A vi, očevi, ne razdražujte svoju djecu, nego ih odgajajte u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja” (Efežanima 6:1-4).

6, 7. Što znači odgajati djecu u “Jehovinom usmjeravanju mišljenja”, i zašto to ne znači da roditelji na njih vrše prevelik pritisak?

⁶ Da li to što kršćanski roditelji odgajaju svoju djecu “u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja” znači da vrše prevelik pritisak na njih? Ne znači. Tko može osuditi roditelje jer poučavaju djecu onome što smatraju dobrim i moralno ispravnim? Ateiste se ne osuđuje kad djecu uče da Bog ne postoji. Rimokatolici se smatraju dužnima odgajati svoju djecu u katoličkoj vjeri i rijetko kad ih se osuđuje zbog toga. Jednako tako, ni Jehovine svjedoke ne treba optuživati da djeci nameću svoja uvjerenja kad ih uče da prihvate Jehovino gledište o temeljnim istinama i moralnim načelima.

⁷ Prema jednom rječniku izvorna grčka riječ koja je u Efežanima 6:4 prevedena s ‘usmjeravanje mišljenja’ odnosi se na proces kojim se “ispravlja nečije mišljenje, uklanja ono što je pogrešno, usavršava vjerske nazore” (Theological Dictionary of the New Testament). Što ako mlada osoba ne želi prihvatiti pouku roditelja zbog pritiska vršnjaka i želje da se uklopi među njih? Tko zapravo vrši štetan pritisak — roditelji ili vršnjaci? Ako vršnjaci nagovaraju nečije dijete da uzme drogu, da pije ili da se upusti u nemoralno ponašanje, treba li osuđivati roditelje jer pokušavaju ispraviti razmišljanje djeteta i pomoći mu da shvati posljedice takvog opasnog ponašanja?

8. Kako se Timotej uvjerio u istinu?

⁸ Apostol Pavao napisao je mladiću Timoteju: “Ostani u onome što si naučio i u što si se uvjerio, znajući od kojih si osoba to naučio i da od najranijeg djetinjstva poznaješ svete spise, koji te mogu učiniti mudrim za spasenje putem vjere u Kristu Isusu” (2. Timoteju 3:14, 15). Timoteju su majka i baka od malih nogu pomagale da na temelju poznavanja Svetog pisma stekne jaku vjeru u Boga (Djela apostolska 16:1; 2. Timoteju 1:5). Kasnije, kad su postale kršćani, nisu ga prisiljavale da vjeruje, nego su mu pomogle da se sam ‘uvjeri’ u istinu na temelju čvrstih biblijskih argumenata.

9. (a) Kako je Jehova pokazao da poštuje svoja stvorenja, i zašto? (b) Kako je Božji jedinorođeni Sin koristio slobodnu volju?

⁹ Jehova je svoja stvorenja mogao stvoriti kao robote, programirane samo za izvršavanje njegove volje bez ikakvog drugog izbora. Umjesto toga, pokazao je da ih poštuje darujući im slobodnu volju. Naš Bog želi da mu služimo dobrovoljno. On se raduje kad vidi da mu njegova stvorenja, ostarjeli i mladi, služe iz ljubavi. Najbolji primjer osobe koja se iz ljubavi podložila Božjoj volji njegov je jedinorođeni Sin. Za njega je Jehova rekao: “Ovo je moj Sin, ljubljeni, koji ima moje priznanje” (Matej 3:17). Taj prvorođeni Sin svom je Ocu rekao: “Hoću činiti volju tvoju, Bože moj, i zakon je tvoj meni u srcu” (Psalam 40:8; Hebrejima 10:9, 10).

10. Kako Jehova želi da mu služimo?

¹⁰ Jehova od onih koji mu služe pod vodstvom njegovog Sina očekuje da se poput njega spremno podlažu njegovoj volji. Psalmist je u pjesmi prorekao: “U dan rata tvojega, tvoj će se narod spremno ponuditi u svetoj krasoti. Kao rosa zori iz utrobe, takva je u tebe mladost tvoja” (Psalam 110:3). Podložnost Božjoj volji koja dolazi iz ljubavi princip je po kojem funkcionira cijela Jehovina organizacija, kako njen nebeski tako i njen zemaljski dio.

11. Koja odluka stoji pred mladima koje su odgojili roditelji predani Bogu?

¹¹ Dakle, vi mladi trebate shvatiti da vas ni vaši roditelji, a ni skupštinski starješine, neće prisiljavati da se krstite. Vi morate imati želju da služite Jehovi. U drevno doba Jozua je rekao Izraelcima: ‘Služite Jehovi vjerno i istinito. Izaberite danas kome ćete služiti’ (Jozua 24:14-22). Slično tome, i vi morate sami odlučiti da li se želite predati Jehovi i posvetiti život vršenju njegove volje.

12. (a) Što roditelji ne mogu učiniti umjesto djece, iako ih mogu poučavati o Jehovi? (b) Kada mlada osoba postaje odgovorna pred Jehovom za odluke koje donosi?

¹² Kako mladi odrastaju, tako dolaze u dob kada više nisu zaštićeni vjernošću svojih roditelja (1. Korinćanima 7:14). Učenik Jakov je napisao: “Ako tko zna činiti ono što je ispravno, a ne čini, to mu je grijeh” (Jakov 4:17). Roditelji ne mogu služiti Bogu umjesto svoje djece kao što ni djeca ne mogu služiti Bogu umjesto roditelja (Ezehijel 18:20). Jesi li upoznao Jehovu i njegove naume? Jesi li dovoljno star da shvatiš to što si naučio i počneš razvijati osobni odnos s njim? Zar stoga nije razumno zaključiti da te Bog smatra sposobnim da doneseš odluku da ćeš mu služiti?

13. Koja si pitanja nekrštene mlade osobe trebaju postaviti?

¹³ Jesi li nekrštena mlada osoba koju su odgojili bogobojazni roditelji te ideš na kršćanske sastanke i čak propovijedaš dobru vijest o Kraljevstvu? Ako jesi, iskreno se zapitaj: ‘Zašto to radim? Idem li na sastanke i u službu propovijedanja  samo zato što to roditelji očekuju od mene ili zato što želim ugoditi Jehovi?’ Jesi li se uvjerio “što je dobra i prihvatljiva i savršena Božja volja”? (Rimljanima 12:2).

14. Koji biblijski primjeri pokazuju da ne treba bezrazložno odgađati krštenje?

¹⁴ “Što me sprečava da se krstim?” To je pitanje jedan Etiopljanin postavio propovjedniku Filipu ubrzo nakon što je saznao da je Isus Mesija. Pa ipak, dovoljno je poznavao Pisma da shvati kako ne smije odgađati s odlukom da otvoreno pokaže kako će ubuduće služiti Jehovi kao dio kršćanske skupštine, a to mu je donijelo veliku radost (Djela apostolska 8:26-39). Slično tome, žena imenom Lidija, kojoj je ‘Jehova širom otvorio srce da pokloni pažnju onome što je govorio Pavao’, odmah se krstila zajedno sa svojim ukućanima (Djela apostolska 16:14, 15). I zatvorski čuvar u Filipima slušao je Pavla i Silu dok su mu ‘govorili Jehovinu riječ’ te su se ‘on i njegovi odmah krstili’ (Djela apostolska 16:25-34). Stoga, čemu odgađati krštenje ako imaš osnovno znanje o Jehovi i njegovom naumu, ako iskreno želiš vršiti njegovu volju, ako si na dobrom glasu u skupštini te redovito dolaziš na sastanke i propovijedaš dobru vijest o Kraljevstvu? (Matej 28:19, 20).

15, 16. (a) Koja pogrešna razmišljanja sprečavaju neke mlade da se krste? (b) Kako predanje i krštenje mladima služi kao zaštita?

¹⁵ Da li možda oklijevaš poduzeti taj važan korak jer se bojiš posljedica koje ćeš morati snositi ako učiniš nešto neispravno? Ako je tvoj odgovor potvrdan, razmisli o sljedećem: Bi li odbio ići u autoškolu samo zato što se bojiš da bi jednog dana mogao imati automobilsku nesreću? Sigurno ne bi! Zato nemoj oklijevati s krštenjem ako udovoljavaš preduvjetima. Ustvari, ako predaš svoj život Jehovi i pristaneš vršiti njegovu volju, to će ti biti snažna motivacija da daš sve od sebe kako ne bi učinio nešto neispravno (Filipljanima 4:13). Mladi, nemojte nipošto misliti da ste se odgađanjem krštenja oslobodili odgovornosti. Kad dođete u godine kada ste dovoljno zreli da preuzmete odgovornost, Jehovi ćete morati položiti račun za svoje postupke bez obzira na to jeste li kršteni ili niste (Rimljanima 14:11, 12).

¹⁶ Mnogi Jehovini svjedoci diljem svijeta uvjereni su da im je uvelike pomoglo to što su se odlučili krstiti dok su bili mladi. Navest ćemo kao primjer  jednog Jehovinog svjedoka koji ima 23 godine i živi u zapadnoj Europi. On se sjeća kako ga je to što se krstio s 13 godina potaklo da odoli ‘željama svojstvenim mladosti’ (2. Timoteju 2:22). Kad je bio manji, postavio si je cilj da bude punovremeni propovjednik. Danas sretno služi u jednoj podružnici Jehovinih svjedoka. Obilni blagoslovi čekaju sve mlade koji odluče služiti Jehovi, pa tako i tebe!

17. Na kojim je područjima života potrebno uočavati što je “Jehovina volja”?

¹⁷ Predanje i krštenje označavaju početak života u kojem uzimamo u obzir Jehovinu volju u svemu što činimo. Živjeti u skladu s predanjem znači i ‘iskupljivati vrijeme’. Kako to možemo? Tako da vrijeme koje bismo inače trošili na isprazne stvari posvetimo temeljitom proučavanju Biblije, redovitom posjećivanju sastanaka i što češćem sudjelovanju u propovijedanju ‘dobre vijesti o Kraljevstvu’ (Efežanima 5:15, 16; Matej 24:14). Naše predanje Jehovi i želja da vršimo njegovu volju pozitivno će utjecati na sva područja našeg života, što znači i na našu razonodu, navike u jelu i piću te vrstu glazbe koju slušamo. Zašto ne bi izabrao vrstu razonode u kojoj ćeš moći uživati čitavu vječnost? Tisuće sretnih mladih Jehovinih svjedoka reći će ti da postoji mnogo prikladnih oblika zabave koji se ne kose s ‘Jehovinom voljom’ (Efežanima 5:17-19).

18. Koje si pitanje mladi trebaju postaviti?

¹⁸ Od 1513. pr. n. e. do Pentekosta 33. n. e. Jehova je na Zemlji imao organizirani narod čije je pripadnike izabrao za svoje sluge i svjedoke (Izaija 43:12). Mladi Izraelci rođenjem su postajali dio tog naroda. Jehova od Pentekosta na Zemlji ima novi “narod”, duhovni Izrael, “narod za svoje ime” (1. Petrova 2:9, 10; Djela apostolska 15:14; Galaćanima 6:16). Apostol Pavao kaže da je Krist “očistio sebi narod koji je njegova naročita svojina, revan za dobra djela” (Titu 2:14). Vi se mladi možete sami uvjeriti koji je to narod. Tko je danas “narod pravedni, koji drži vjeru”, živi u skladu s biblijskim načelima, vjerno svjedoči za Jehovu i objavljuje njegovo Kraljevstvo kao jedinu nadu za ljude? (Izaija 26:2-4). Pogledajte kršćanske i druge religije te usporedite njihovo vladanje s onim što Biblija traži od pravih Božjih slugu.

19. U što su se uvjerili milijuni ljudi diljem svijeta?

¹⁹ Milijuni ljudi diljem svijeta, uključujući i mnoge mlade, uvjerili su se da taj “narod pravedni” sačinjava pomazani ostatak Jehovinih svjedoka. Oni tim duhovnim Izraelcima kažu: “Idemo s vama, jer čujemo da je Bog s vama” (Zaharija 8:23). Mladi, iskreno se nadamo da ćete odlučiti postati dio Božjeg naroda i tako ‘izabrati život’ — vječni život u Jehovinom novom svijetu (5. Mojsijeva 30:15-20; 2. Petrova 3:11-13).