“NEZNANJE nikako ne može biti bolje od znanja”, rekla je Laura Fermi, supruga poznatog fizičara Enrica Fermija. Neki se možda ne slažu s tim i smatraju da nam ono što ne znamo ne može ni nauditi. No većina se slaže s tom izjavom, i to ne samo kad se radi o znanosti već i o drugim područjima života. Ljudi zbog neznanja, odnosno nepoznavanja istine, već stoljećima tapkaju u intelektualnoj, moralnoj i duhovnoj tami (Efežanima 4:18).

Zbog toga ljudi koji razmišljaju tragaju za odgovorima na ključna životna pitanja. Oni žele znati zašto smo ovdje i što nam nosi budućnost. U potrazi za odgovorima ljudi su krenuli raznim putevima. Osvrnimo se kratko na neke od njih.

Prema budističkoj predaji, osnivača budizma Siddhārthu Gautamu jako su uznemiravale ljudske patnje i smrt. Stoga je zamolio hinduističke učitelje da mu pomognu pronaći “put istine”. Neki od njih preporučili su mu jogu i ekstremno samoodricanje. Gautama je na koncu istinsko prosvjetljenje odlučio pronaći putem duboke meditacije.

Drugi su prosvjetljenje pokušali pronaći pomoću halucinogenih droga. Naprimjer, danas pripadnici kulta koji se naziva Native American Church (Indijanska crkva) opisuju pejotl, odnosno kaktus koji sadrži halucinogene tvari, kao “ključ skrivenog znanja”.

Francuski filozof iz 18. stoljeća Jean-Jacques Rousseau smatrao je da svaka osoba koja iskreno traži može od Boga primiti duhovno prosvjetljenje. Kako? Tako da sluša “što Bog govori njenom srcu”. Tako će ono što osjeća, to jest ono što joj govore emocije i savjest, postati “siguran vodič u beskrajnom labirintu ljudskih mišljenja”, tvrdio je Rousseau (History of Western Philosophy).

Mnogi Rousseauovi suvremenici snažno su se protivili takvom vjerskom pristupu. Naprimjer, francuski mislilac Voltaire smatrao je da religija nipošto ne prosvjetljuje ljude, već da je glavni uzročnik neznanja, praznovjerja i netolerancije koji su stoljećima vladali Europom, u periodu koji neki povjesničari nazivaju mračnim srednjim vijekom.

Voltaire je postao jedna od ključnih osoba europskog racionalističkog pokreta nazvanog prosvjetiteljstvo. Sljedbenici tog pokreta  zastupali su mišljenje drevnih Grka, naime da su ljudski razum i znanstveno istraživanje ključ istinskog prosvjetljenja. Jedan od pripadnika tog pokreta, Bernard de Fontenelle, smatrao je da će ljudski razum čovječanstvo odvesti u “stoljeće u kojem će prosvijećenost svakim danom bivati sve veća te da će u usporedbi s njim sva prethodna stoljeća biti okarakterizirana kao stoljeća tame” (Encyclopædia Britannica).

Naveli smo samo neke od mnogih zbunjujućih ideja o tome kako pronaći istinu. Postoji li uopće “siguran vodič” koji nam može pomoći u našoj potrazi za duhovnim prosvjetljenjem? Sljedeći članak govori o tome gdje možemo pronaći pravu istinu.