1. Zašto je mnogima teško razumjeti zbog čega trebamo imati strah pred Bogom?

NEKOĆ se smatralo komplimentom kad bi se za nekoga reklo da je bogobojazna osoba. Danas mnogi strah pred Bogom smatraju nečim zastarjelim i teško razumljivim. Možda se pitaju: ‘Ako je Bog ljubav, zašto ga se trebamo bojati?’ Strah je za njih negativan osjećaj koji čovjeka sputava. Međutim, pravi strah pred Bogom ima daleko šire značenje i, kao što ćemo vidjeti, nije tek emocija.

2, 3. Što sve uključuje pravi strah pred Bogom?

² U Bibliji strah pred Bogom označava poželjno svojstvo (Izaija 11:3, NS). To je duboko poštovanje prema Bogu, snažna želja da ne učinimo nešto čime bismo izazvali njegovo negodovanje (Psalam 115:11). Imati strah pred Bogom također znači prihvaćati njegova moralna mjerila i pomno ih se držati te živjeti u skladu s onim što on smatra ispravnim ili pogrešnim. Jedan priručnik kaže da se takav zdrav strah odnosi na “temeljni stav prema Bogu koji vodi do mudrog ponašanja i izbjegavanja svakog oblika zla”. Shodno tome, Božja Riječ nam kaže: “Početak je mudrosti strah Jehovin” (Priče Salamunove 9:10).

³ Strah pred Bogom doista obuhvaća mnogo toga. Povezan je ne samo s mudrošću nego i s radošću, mirom, napretkom, dugim životom, nadom, pouzdanjem i povjerenjem (Psalam 2:11; Priče Salamunove 1:7; 10:27; 14:26; 22:4; 23:17, 18; Djela apostolska 9:31). Usko je povezan s vjerom i ljubavi. On zapravo utječe na svaki aspekt našeg odnosa s Bogom i drugim ljudima (5. Mojsijeva 10:12; Job 6:14; Hebrejima 11:7). Strah pred Bogom uključuje duboko uvjerenje da se naš nebeski Otac osobno brine za nas i da je spreman oprostiti nam naše prijestupe (Psalam 130:4). Samo zla osoba koja se ne kaje ima razloga strepiti pred Bogom * (Hebrejima 10:26-31).

4. Što nam može pomoći da ‘naučimo bojati se Jehove’?

⁴ Budući da je strah pred Bogom bitan za donošenje mudrih odluka i dobivanje blagoslova, kako možemo ‘naučiti bojati se Jehove’ u pravom smislu tih riječi? (5. Mojsijeva 17:19). U Bibliji se “nama za pouku” govori o mnogim muškarcima i ženama koji su se bojali Boga (Rimljanima 15:4). Da bismo bolje razumjeli što doista znači imati strah pred Bogom, razmislimo o životu jedne od tih osoba, o izraelskom kralju Davidu.

5. Kako se David, dok je bio pastir, naučio bojati Jehove?

⁵ Jehova Bog odbacio je prvog izraelskog kralja Saula zato što se bojao ljudi, a nije imao strah pred njim (1. Samuelova 15:24-26). S druge strane, Davidov život i njegov prisan odnos s Jehovom otkrivaju da je imao istinski strah pred Bogom. David je od rane mladosti često čuvao očeve ovce (1. Samuelova 16:11). Kao pastir mnoge je noći proveo pod zvjezdanim nebom, što mu je sigurno pomoglo da stekne strahopoštovanje prema Bogu. Iako je mogao vidjeti tek mali dio golemog svemira, došao je do ispravnog zaključka — Bog zaslužuje naše poštovanje i divljenje. “Kad pogledam nebesa tvoja, djelo prsta tvojih, mjesec i zvijezde, koje si ti postavio”, napisao je kasnije David, “što je čovjek, te ga se opominješ, ili sin čovječji, te ga polaziš?” (Psalam 8:3, 4).

6. Kako se David osjećao kad je spoznao Jehovinu uzvišenost?

 ⁶ Nimalo ne čudi što je David bio pod dubokim dojmom kad je usporedio svoju neznatnost s beskrajnim nebeskim svodom. Ono što je spoznao nije ga uplašilo, već ga je potaklo da hvali Jehovu i kaže: “Nebesa kazuju slavu Božju, i djela ruku njegovih glasi svod nebeski” (Psalam 19:1). David se još više približio Bogu zbog dubokog poštovanja koje je osjećao prema njemu te je želio upoznati njegov savršeni “put” i hoditi njime. Zamisli kako se osjećao kad je u pjesmi rekao Jehovi: ‘Ti si velik i tvoriš čudesa; ti si jedan Bog. Pokaži mi, Jehova, put svoj, i ići ću u istini tvojoj; učini neka se mili srcu mojemu bojati se imena tvojega’ (Psalam 86:10, 11).

7. Kako je Davidu strah pred Bogom pomogao da pobijedi Golijata?

⁷ Kad su Filistejci napali izraelsku zemlju, Golijat, koji je bio visok oko tri metra, izazivao je Izraelce govoreći im: ‘Izaberite čovjeka koji će se boriti sa mnom! Ako on pobijedi, služit ćemo vam’ (1. Samuelova 17:4-10). Saul i cijela njegova vojska bili su prestravljeni, ali ne i David. On je znao da se treba bojati Jehove, a ne čovjeka, ma koliko da je moćan. “Ja idem na te u ime Jehove nad vojskama”, rekao je David Golijatu. “I znaće sav ovaj zbor da Jehova ne spasava mačem ni kopljem, jer je rat Jehovin.” David je praćkom i jednim jedinim kamenom, ali uz Jehovinu pomoć, ubio diva Golijata (1. Samuelova 17:45-47).

8. Što učimo od bogobojaznih osoba o kojima se izvještava u Bibliji?

⁸ Možda i mi nailazimo na neke zapreke ili protivnike koji nisu ništa manje zastrašujući od onih s kojima se David suočio. Što možemo učiniti? Poput njega i drugih vjernih osoba iz prošlosti, možemo ih savladati uz pomoć straha pred Bogom. Taj nam strah može pomoći da pobijedimo strah od čovjeka. Božji vjerni sluga Nehemija svoje je sunarodnjake Izraelce, kojima su protivnici stvarali probleme, poticao: “Ne bojte ih se! Mislite na Jehovu, velikog Boga koji ulijeva strah” (Nehemija 4:14, NS). David, Nehemija i drugi vjerni Božji sluge uz Jehovinu su pomoć uspjeli izvršiti zadatke koje su dobili od njega. Ako imamo strah pred Bogom, i mi ćemo uspjeti.

9. U kojim je okolnostima David pokazao da se boji Boga?

⁹ Nakon što je David ubio Golijata, Jehova mu je pomogao da odnese još pobjeda. Međutim, ljubomorni Saul pokušao je ubiti Davida — najprije je to bila njegova spontana reakcija, potom je skovao lukav plan da bi to ostvario, a na kraju se poslužio svojom vojskom. Iako je Jehova zajamčio Davidu da će doći na prijestolje, on je godinama morao bježati, boriti se i čekati da dođe od Jehove određen čas da ga postavi za kralja. David je cijelo to vrijeme pokazivao da se boji pravog Boga (1. Samuelova 18:9, 11, 17; 24:2).

10. Kako je David dokazao da ima strah pred Bogom kad je bio u opasnosti?

¹⁰ Jednom prilikom David je utočište potražio kod Ahisa, kralja u filistejskom gradu Getu, Golijatovom rodnom gradu (1. Samuelova 21:10-15). Sluge tog kralja optužili su Davida da je neprijatelj njihovog naroda. Kako je David reagirao u toj opasnoj situaciji? Otvorio je svoje srce Jehovi u molitvi (Psalam 56:1-4, 11-13). Iako se morao pretvarati da je lud kako bi mogao pobjeći, David je znao da ga je zapravo Jehova izbavio tako što je blagoslovio njegov trud. David je svojim potpunim pouzdanjem u Jehovu i povjerenjem u njega dokazao da je uistinu bogobojazna osoba (Psalam 34:4-6, 9-11).

11. Kako poput Davida možemo pokazati da se bojimo Boga kad smo u kušnji?

¹¹ Poput Davida, i mi možemo dokazati da se bojimo Boga tako da vjerujemo njegovom obećanju da će nam pomoći nositi se s problemima. “Prebaci na Jehovu životne brige  svoje, pouzdaj se u njega i on će ti pomoći”, rekao je David (Psalam 37:5, NS). To ne znači da ćemo svoje probleme prebaciti na Jehovu očekujući da ih on riješi, a da mi ništa ne poduzimamo. David se nije samo molio Bogu za pomoć i ostao na tome. Uhvatio se u koštac s problemima koristeći fizičke i umne sposobnosti koje mu je Jehova dao. No bio je svjestan da za pravi uspjeh čovjekov trud nije dovoljan. Jednako treba biti i s nama. Nakon što učinimo sve što možemo, prepustimo stvar Jehovi u ruke. Ustvari, često ne možemo učiniti ništa drugo nego se osloniti na Jehovu. U takvim situacijama pokazujemo koliko je jak naš strah pred Bogom. Utjehu možemo pronaći u Davidovim iskrenim riječima: “Prisan je Jahve s onima koji ga se boje” (Psalam 25:14, St).

12. Zašto moramo ozbiljno shvaćati molitvu, i koji stav nikada ne bismo smjeli razviti?

¹² Dakle, trebamo ozbiljno shvaćati molitvu i svoj odnos s Bogom. Kad pristupamo Jehovi u molitvi, moramo “vjerovati da on postoji i da nagrađuje one koji ga usrdno traže” (Hebrejima 11:6; Jakov 1:5-8). A kad nam pomogne, trebamo se ‘pokazati zahvalnima’, kako nas je savjetovao apostol Pavao (Kološanima 3:15, 17). Nikada ne smijemo biti poput osoba koje je jedan iskusni pomazani kršćanin opisao sljedećim riječima: “Bog je za njih osoba na nebu koja postoji zato da im udovoljava.” Također je rekao: “Kad nešto trebaju, htjeli bi da im na njihov znak on istog trena ispuni želju. A kad dobiju što su tražili, više im ne treba.” Takav stav otkriva da osoba nema strah pred Bogom.

13. Kada je David pokazao nepoštovanje prema Božjem Zakonu?

¹³ David je osjetio Jehovinu pomoć kad je bio u nevolji, a to je produbilo njegov strah pred Bogom i ojačalo pouzdanje u njega (Psalam 31:22-24). Međutim, u tri važne situacije David je izgubio strah pred Bogom, što je imalo ozbiljne posljedice. Prvi slučaj tiče se prenošenja kovčega Jehovinog saveza. David je odredio da se kovčeg u Jeruzalem preveze na kolima, umjesto da ga, u skladu s Božjim Zakonom, leviti nose na ramenima. Kad je Oza, koji je upravljao kolima, uhvatio  kovčeg saveza da se ne prevrne, umro je na licu mjesta jer je pokazao nepoštovanje. Istina, Oza je učinio ozbiljan grijeh, no do tog je tragičnog događaja u biti došlo zato što David nije pokazao dolično poštovanje prema Božjem Zakonu. Bojati se Boga znači činiti sve onako kako on nalaže (2. Samuelova 6:2-9; 4. Mojsijeva 4:15; 7:9).

14. Koje su bile posljedice toga što je David prebrojio Izraela?

¹⁴ Kasnije je David, na poticaj Sotone, prebrojio izraelske borce (1. Dnevnika 21:1). Time je pokazao da je izgubio strah pred Bogom, a posljedica je bila smrt 70 000 Izraelaca. Iako se David pokajao pred Jehovom, on i Izraelci mnogo su propatili (2. Samuelova 24:1-16).

15. Što je dovelo do toga da David učini nemoral i zgriješi?

¹⁵ David je još jednom izgubio strah pred Bogom, a bilo je to kad je učinio nemoral s Betsabejom, Urijinom ženom. Znao je da je neispravno učiniti preljub ili čak poželjeti tuđeg bračnog druga (2. Mojsijeva 20:14, 17). Sve je počelo kad je ugledao Betsabeju kako se kupa. Da je imao istinski strah pred Bogom, odmah bi skrenuo pogled i razmišljao o nečem drugom. Umjesto toga, David ju je po svemu sudeći gledao sve dok strast nije nadvladala njegov strah pred Bogom (Matej 5:28; 2. Samuelova 11:1-4). Izgubio je iz vida činjenicu da je Jehova uključen u svaki aspekt njegovog života (Psalam 139:1-7).

16. Koje su bile posljedice Davidovog prijestupa?

¹⁶ Nakon što je David učinio preljub s Betsabejom, dobili su sina. Nedugo nakon toga Jehova je poslao svog proroka Natana da razotkrije Davidov grijeh. David se urazumio, ponovno je stekao strah pred Bogom i pokajao se. Molio je Jehovu da ga ne odbaci i da mu ne oduzme svoj sveti duh (Psalam  51:7, 11). Jehova mu je oprostio i ublažio kaznu, ali ga nije zaštitio od svih loših posljedica njegovih postupaka. Davidov je sin umro, a tuga i problemi počeli su pratiti njegovu obitelj. Doista je morao platiti visoku cijenu zbog toga što je izgubio strah pred Bogom! (2. Samuelova 12:10-14; 13:10-14; 15:14).

17. Navedi primjer koji pokazuje koliku bol uzrokuje grijeh.

¹⁷ I u današnje vrijeme kada netko izgubi strah pred Bogom u moralnim pitanjima, to može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice. Zamisli koliku je bol osjetila jedna mlada žena kad je saznala da ju je njen muž koji je kršćanin varao dok je radio u drugoj zemlji. Zaprepaštena i zgrčena od tuge, pokrila je lice rukama i briznula u plač. Koliko će njenom suprugu trebati da ponovno zadobije njeno povjerenje i poštovanje? Takve tragične posljedice možemo izbjeći ako se uistinu bojimo Boga (1. Korinćanima 6:18).

18. Što je Sotonin cilj i čime se koristi?

¹⁸ Sotona se potrudio da moralne vrijednosti svijeta svakim danom sve više propadaju, a prvenstveno želi iskvariti prave kršćane. Da bi u tome uspio, on želi doprijeti do našeg srca i uma, a koristi se našim osjetilima, naročito očima i ušima (Efežanima 4:17-19). Kako ćeš reagirati kad slučajno naiđeš na nemoralne slike, riječi ili ljude?

19. Kako je strah pred Bogom pomogao jednom kršćaninu da ne poklekne u kušnji?

¹⁹ Uzmimo za primjer slučaj jednog starješine, oca i liječnika iz Europe kojeg ćemo nazvati Andrija. Kad bi noću dežurao u bolnici, kolegice su mu stalno na jastuk stavljale pisamca ukrašena srcima u kojima su ga pozivale da ima spolne odnose s njima. Andrija ih je uporno odbijao. Osim toga, našao je i drugi posao da bi se maknuo iz loše sredine. Strah pred Bogom potaknuo ga je na mudru odluku i doveo do blagoslova jer on sada redovito dolazi pomagati u podružnicu Jehovinih svjedoka u svojoj zemlji.

20, 21. (a) Kako nam strah pred Bogom pomaže da ne sagriješimo? (b) O čemu govori sljedeći članak?

²⁰ Ako osoba razmišlja o neispravnim stvarima, može steći uvjerenje da se isplati odbaciti svoj dragocjeni odnos s Jehovom u zamjenu za nešto na što nema pravo (Jakov 1:14, 15). S druge strane, ako se bojimo Jehove, držat ćemo se podalje — ili čak doslovce otići — od ljudi, mjesta, aktivnosti i zabave koji nas mogu navesti da u moralnom pogledu postanemo neoprezni (Priče Salamunove 22:3). Kakvu god sramotu morali podnijeti i čega god se morali odreći, sve je to neznatno u usporedbi s gubitkom Božje naklonosti (Matej 5:29, 30). Imati strah pred Bogom znači i to da se nikada nećemo namjerno izlagati utjecaju nečeg nemoralnog, u što spada i svaki oblik pornografije, već ćemo ‘odvraćati svoje oči da ne gledaju ono što je bezvrijedno’. Budemo li tako postupali, možemo biti uvjereni da će nas Jehova ‘sačuvati na životu’ i dati nam sve što nam je uistinu potrebno (Psalam 84:11; 119:37, NS).

²¹ Doista je mudro dozvoliti da nas u životu uvijek vodi pravi strah pred Bogom. To ujedno donosi istinsku sreću (Psalam 34:9). O tome govori sljedeći članak.