1. Po čemu se ljudi razlikuju od ostalih stvorenja na Zemlji i koja nam se mogućnost time otvara?

OD SVIH mnogobrojnih živih bića koja postoje na Zemlji, samo ljudi mogu obožavati Stvoritelja. Samo oni osjećaju duhovnu glad i nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe. Tako nam se otvara divna mogućnost da razvijamo prisan odnos s našim nebeskim Ocem.

2. Koju je negativnu posljedicu grijeh imao na čovjekov odnos sa Stvoriteljem?

² Bog je stvorio čovjeka kao biće koje može komunicirati sa svojim Tvorcem. Adam i Eva bili su stvoreni bez grijeha, pa su mogli pristupati i obraćati se Bogu jednako slobodno kao što se dijete obraća ocu. Međutim, kad su zgriješili, izgubili su tu divnu mogućnost. Nisu poslušali Boga i izgubili su prisan odnos s njim (1. Mojsijeva 3:8-13, 17-24). Znači li to da Adamovi nesavršeni potomci više ne mogu komunicirati s Bogom? Ne znači. Jehova im i danas dopušta da mu pristupaju, ali samo ako ispune određene preduvjete. Koji su to preduvjeti?

3. Što je potrebno da bi grešni ljudi mogli pristupiti Bogu i koji to primjer potvrđuje?

³ Nešto što se dogodilo dvojici Adamovih sinova pomaže nam uvidjeti što Bog zahtijeva od nesavršenih ljudi koji mu žele pristupiti i steći njegovu naklonost. I Kain i Abel željeli su pristupiti Bogu prinoseći mu žrtve. Abelova žrtva bila je prihvaćena, a Kainova nije (1. Mojsijeva 4:3-5). Zbog čega? U Hebrejima 11:4 stoji: “Vjerom je Abel prinio Bogu žrtvu veće vrijednosti nego Kain, i putem te vjere dobio je svjedočanstvo da je pravedan.” Dakle, vjera je preduvjet koji moramo ispuniti da bismo mogli pristupiti Bogu. Još jedan preduvjet vidljiv je iz onoga što je Jehova rekao Kainu: “Nećeš li biti mio, kad dobro činiš?” I doista, da je Kain počeo činiti dobro, mogao bi pristupiti Bogu. Međutim, odbacio je Božji savjet, ubio Abela i morao je živjeti kao izopćenik (1. Mojsijeva 4:7-12). Tako je već na samom početku ljudske povijesti istaknuto koliko su vjera i dobra djela važni da bismo mogli pristupiti Bogu.

4. Što trebamo priznati da bismo mogli pristupiti Bogu?

⁴ Da bismo mogli pristupiti Bogu, moramo priznati da smo grešni. Svi ljudi su grešni, a grijeh je prepreka koja nam onemogućuje da slobodno pristupimo Bogu. Prorok Jeremija je o Izraelu napisao: “Mi smo počinili prijestup (...). Oblacima si zapriječio pristup k sebi, da molitva ne prođe” (Plač Jeremijin 3:42, 44, NS). Pa ipak, tijekom ljudske povijesti Bog je bio spreman uslišiti molitve onih koji su mu se obraćali s vjerom i iskrena srca i koji su držali njegove zapovijedi (Psalam 119:145). Tko su bili neki od njih i što učimo iz njihovih molitvi?

5, 6. Što učimo iz Abrahamovog odnosa prema Bogu?

 ⁵ Jedna od tih osoba bio je Abraham. Bog je sigurno prihvatio njegova nastojanja da mu se približi jer ga je nazvao svojim prijateljem (Izaija 41:8). Što učimo iz Abrahamovog odnosa prema Bogu? Taj je vjerni patrijarh, govoreći Jehovi o svom nasljedniku, rekao: “Što ćeš mi dati kad živim bez djece?” (1. Mojsijeva 15:2, 3; 17:18). U jednoj drugoj prilici izrazio je svoju zabrinutost za to tko će biti spašen kad Bog izvrši presudu nad zlim stanovnicima Sodome i Gomore (1. Mojsijeva 18:23-33). Isto tako, usrdno se molio za druge (1. Mojsijeva 20:7, 17). A kao i Abel, i on je ponekad “pristupao” Bogu tako što mu je prinosio žrtve (1. Mojsijeva 22:9-14).

⁶ U svim tim prilikama Abraham se slobodno obraćao Jehovi. Međutim, iako je govorio sa slobodom, pokazao je poniznost pred Stvoriteljem. Zapazi njegove riječi pune poštovanja koje nalazimo u 1. Mojsijevoj 18:27: “Gle, sada bih progovorio Jehovi, ako i jesam prah i pepeo.” To je izvrstan primjer koji možemo oponašati!

7. Za što su se patrijarsi molili Jehovi?

⁷ Patrijarsi su se molili za različite stvari, a Jehova je uslišio njihove molitve. Jakov se u molitvi zavjetovao Bogu. Nakon što je zatražio njegovu pomoć, svečano je obećao: “Što mi god daš, od svega ću deseto dati tebi” (1. Mojsijeva 28:20-22). Kad se kasnije trebao susresti sa svojim bratom, molio je Jehovu za zaštitu rekavši mu: “Izbavi me iz ruke brata mojega, iz ruke Ezavove, jer se bojim” (1. Mojsijeva 32:9-12). Patrijarh Job molio se Jehovi za članove svoje obitelji te je prinosio žrtve za njih. A kad su Jobova tri prijatelja sagriješila riječima, on se molio za njih i “Jehova je uslišio Joba” (Job 1:5; 42:7-9, NS). Ovi izvještaji pomažu nam shvatiti za što se možemo moliti Jehovi. Isto tako, iz njih vidimo da je Jehova spreman uslišiti molitve onih koji mu pristupaju na ispravan način.

8. Tko se pod savezom Zakona molio Jehovi u ime naroda?

⁸ Nakon što je Jehova izbavio izraelski narod iz Egipta, sklopio je s njima savez Zakona. Prema propisima Zakona, narod je mogao pristupiti Bogu preko postavljenog  svećenstva. Neki su leviti dobili zadatak da služe kao svećenici i zastupaju narod. Kad bi se pojavila važna pitanja koja su se ticala cijelog naroda, tada bi predstavnik naroda — ponekad kralj ili neki prorok — u molitvi iznio problem pred Boga (1. Samuelova 8:21, 22; 14:36-41; Jeremija 42:1-3). Naprimjer, prilikom posvećenja hrama kralj Salamun obratio se Jehovi u usrdnoj molitvi. Jehova je pokazao da prihvaća njegovu molitvu tako što je svojom slavom ispunio hram i rekao: ‘Uši će moje biti prignute k molitvi s toga mjesta’ (2. Dnevnika 6:12–7:3, 15).

9. Kako su Izraelci mogli u svetištu pristupati Jehovi na način koji je bio njemu ugodan?

⁹ U Zakonu koji su dobili Izraelci Jehova je naveo zahtjev koji su trebali ispuniti da bi mu u svetištu pristupali na način koji je njemu ugodan. Koji je to bio zahtjev? Osim što je prinosio životinjske žrtve, prvosvećenik je svakog jutra i svake večeri morao paliti mirisni kâd pred Jehovom. Kasnije su to činili i ostali svećenici, osim na Dan pomirenja. Ako na taj način ne bi iskazali poštovanje Jehovi, on ne bi bio zadovoljan njihovom službom (2. Mojsijeva 30:7, 8; 2. Dnevnika 13:11).

10, 11. Što potvrđuje da Jehova uslišava osobne molitve?

¹⁰ Je li u starom Izraelu narod mogao pristupati Bogu samo preko određenih zastupnika? Nije. Biblija pokazuje da je Jehova rado uslišavao osobne molitve. Salamun je u molitvi prilikom posvećenja hrama usrdno molio Jehovu sljedećim riječima: “Svaku molitvu, svaku molbu kojom za milost moli koji god čovjek ili sav narod tvoj Izrael (...) šireći u molitvi ruke svoje prema ovome domu, ti čuj s neba” (2. Dnevnika 6:29, 30, NS). Lukin izvještaj govori nam da se mnoštvo Jehovinih slugu koji nisu bili svećenici ‘molilo vani’ dok je Zaharija, otac Ivana Krstitelja, prinosio kâd u svetištu. Očito je bio običaj da se narod sakuplja izvan svetišta i moli dok se na zlatnom žrtveniku prinosio kâd Jehovi (Luka 1:8-10).

¹¹ Dakle, Jehova je rado prihvaćao molitve kako onih koji su zastupali cijeli narod tako i osobne molitve kad su mu se te osobe obraćale na ispravan način. Danas više ne živimo pod savezom Zakona. Unatoč tome, iz načina na koji su se Izraelci obraćali Bogu možemo izvući neke važne pouke o molitvi.

12. Kako je Jehova omogućio kršćanima da mu pristupaju?

¹² Mi danas služimo Bogu kao dio kršćanske skupštine. Više nema doslovnog hrama u kojem su služili svećenici kao zastupnici cijelog Božjeg naroda ili prema kojem bismo se mogli okrenuti kad se molimo Bogu. Pa ipak, Jehova nam je omogućio pristup k sebi. Kako nam je to omogućio?  Kad je 29. n. e. Krist pomazan i kad je postao Prvosvećenik, počeo je djelovati duhovni hram. * Putem tog novog, duhovnog hrama Jehova je omogućio ljudima da mu pristupaju i služe mu na temelju pomirbene žrtve Isusa Krista (Hebrejima 9:11, 12).

13. Navedi jednu sličnost u vezi s molitvom između hrama u Jeruzalemu i duhovnog hrama.

¹³ Mnoga obilježja hrama u Jeruzalemu predočavala su različite pojedinosti vezane uz duhovni hram, pa tako i molitvu (Hebrejima 9:1-10). Naprimjer, što je predočavao kâd koji se ujutro i navečer prinosio na kadionom žrtveniku u dijelu hrama koji se zvao Svetinja? Prema biblijskoj knjizi Otkrivenje “kâd predstavlja molitve svetih” (Otkrivenje 5:8; 8:3, 4). David je pod nadahnućem napisao: “Nek izađe molitva moja kao kâd pred lice tvoje” (Psalam 141:2). Stoga u kršćanskom uređenju mirisni kâd predstavlja molitve ugodne Jehovi i hvaljenje njega (1. Solunjanima 3:10).

14, 15. Kako Jehovi mogu pristupiti (a) pomazani kršćani? (b) “druge ovce”?

¹⁴ Tko može pristupati Bogu u duhovnom hramu? U doslovnom hramu svećenici i leviti imali su priliku služiti u unutarnjem dvorištu, no samo su svećenici mogli ući u Svetinju. Pristup u unutarnje dvorište i Svetinju predočava jedinstveni položaj koji u duhovnom pogledu imaju pomazani kršćani s nebeskom nadom, a koji im omogućava da Bogu upućuju molitve i hvale.

¹⁵ Što je s ‘drugim ovcama’, s osobama koje imaju zemaljsku nadu? (Ivan 10:16). Prorok Izaija rekao je da će ljudi iz mnogih naroda početi obožavati Jehovu “u posljednjim danima” (Izaija 2:2, 3, NS). Također je napisao da će ‘tuđini’ pristati uz Jehovu. Pokazujući da je spreman dozvoliti im da mu pristupe, Bog je rekao: “Razveseliću ih u domu svojem molitvenom” (Izaija 56:6, 7). Otkrivenje 7:9-15 navodi daljnje pojedinosti opisujući “veliko mnoštvo” iz “svih nacija” koje se sakupilo da bi služilo Bogu i molilo mu se “dan i noć” dok stoji u vanjskom dvorištu duhovnog hrama. Doista je utješno znati da danas Bogu mogu pristupiti svi njegovi sluge, i to s potpunim pouzdanjem u to da ih čuje kad mu se obraćaju!

16. Što učimo iz molitvi prvih kršćana?

¹⁶ Prvi su kršćani jako cijenili molitvu. Za što su se molili? Kršćanski starješine tražili su vodstvo kad su birali muškarce koji će obavljati organizacijske zadatke (Djela apostolska 1:24, 25; 6:5, 6). Epafra se molio za svoje suvjernike (Kološanima 4:12). Članovi skupštine u Jeruzalemu molili su se za Petra kad je bio u zatvoru (Djela apostolska  12:5). Prvi kršćani molili su se Bogu za odvažnost da bi mogli svjedočiti usprkos protivljenju, rekavši: “Jehova, obrati pažnju na njihove prijetnje, i daj svojim slugama da i dalje sa svom odvažnošću govore tvoju riječ” (Djela apostolska 4:23-30). Učenik Jakov poticao je kršćane da se mole Bogu za mudrost kad su u kušnjama (Jakov 1:5). Jesu li takve teme dio tvojih molitvi?

17. Čije molitve Jehova uslišava?

¹⁷ Bog ne uslišava sve molitve. Kako onda možemo biti sigurni da će naše molitve biti uslišene? Vjerne osobe iz prošlosti čije je molitve Bog uslišio obraćale su mu se iskreno i s ispravnim poticajima. Pokazivale su vjeru i potvrđivale je dobrim djelima. Nema sumnje da će Jehova i danas uslišiti molitve onih koji mu pristupaju na isti takav način.

18. Kojem zahtjevu kršćani moraju udovoljiti da bi njihove molitve bile uslišene?

¹⁸ Potrebno je udovoljiti još jednom zahtjevu. Apostol Pavao je to ovako objasnio: “Preko njega (...) imamo pristup Ocu jednim duhom.” Na koga je Pavao mislio kad je napisao “preko njega”? Na Isusa Krista (Efežanima 2:13, 18). Da, svom Ocu možemo slobodno pristupati jedino preko Isusa (Ivan 14:6; 15:16; 16:23, 24).

19. (a) Kada je prinošenje kâda u Izraelu Jehovi bilo odvratno? (b) Kako trebamo postupati da bi naše molitve bile Jehovi ugodne poput miomirisnog kâda?

¹⁹ Kao što smo već rekli, kâd koji su prinosili izraelski svećenici predočava molitve ugodne Bogu koje mu upućuju njegovi vjerni sluge. Međutim, prinošenje kâda ponekad je bilo odvratno Jehovi. Bilo je to u slučaju kad su Izraelci palili kâd u hramu, a istovremeno se klanjali idolima (Ezehijel 8:10, 11). Slično tome, i danas molitve onih koji tvrde da služe Jehovi, a istovremeno čine ono što se kosi s njegovim zakonima, postaju mu poput odbojnog mirisa (Priče Salamunove 15:8). Stoga ostanimo čestiti u svim područjima života kako bi naše molitve Bogu bile ugodne poput miomirisnog kâda. Jehova uživa u molitvama onih koji hode njegovim pravednim putevima (Ivan 9:31). No nameću se još neka pitanja. Kako se trebamo moliti? Za što se možemo moliti? Kako Bog uslišava naše molitve? Sljedeći članak odgovorit će na ta i druga pitanja.