Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Veliki događaj!

Veliki događaj!

Veliki događaj!

U PETAK, 21. srpnja 2006, zbio se izuzetno važan događaj za sve koji ljube Božju Riječ: objavljen je novi prijevod cijele Biblije na hrvatskom jeziku — prijevod Novi svijet.

Sada je svim bogobojaznim osobama koje govore hrvatskim jezikom, uz već postojeće prijevode Biblije, dostupan i prijevod Novi svijet. No zašto je napravljen još jedan prijevod Biblije? Tko ga je izdao i napravio? Kako se može znati je li prijevod Novi svijet vjerodostojan?

Zašto ima toliko prijevoda Biblije?

Posljednjih je godina u svijetu objavljeno mnogo novih prijevoda Biblije. Neki od tih prijevoda omogućili su da se Božja Riječ prvi put čita na nekim jezicima. No, novi prijevodi Biblije objavljuju se i na jezicima na kojima već postoje popularni prijevodi. Zašto se to čini? Sakae Kubo i Walter Specht objasnili su to u svojoj knjizi So Many Versions? (Čemu toliko prijevoda?) rekavši: “Nijedan prijevod Biblije nikad se neće moći smatrati konačnim. Prevoditelji uvijek moraju dorađivati prijevod u skladu s novim saznanjima na području izučavanja Biblije te u skladu s promjenama u jeziku.”

U dvadesetom stoljeću došlo je do velikog napretka u razumijevanju hebrejskog, aramejskog i grčkog — jezika na kojima je napisan izvorni tekst Biblije. Osim toga, otkriveni su i rukopisi s biblijskim tekstom koji su stariji i točniji od onih kojima su se služile prijašnje generacije prevoditelja Biblije. Zbog toga se Božja Riječ u današnje vrijeme može prevesti točnije nego ikad prije!

U časopisu The Atlantic Monthly iznesen je sljedeći komentar, kojim se ciljalo na stavove u poslovnom svijetu: “Izdavanje Biblija postalo je unosan — vrlo unosan — posao.” Ponekad želja za što većom čitanošću pojedinog prijevoda Biblije potisne brigu za njegovu točnost. U jednom novom prijevodu Biblije prevoditelji su si uzeli slobodu izostaviti dijelove teksta koje su njihovi izdavači smatrali previše “dosadnima” za čitanje. U jednom drugom prijevodu Svetog pisma promijenjene su riječi odnosno izrazi koji bi mogli zvučati uvredljivo današnjim čitateljima. Naprimjer, da bi prijevod učinili prihvatljivim feministkinjama, prevoditelji su Boga nazvali “Otac-Majka”.

Skrivanje Božjeg imena

Vjerojatno najlošija sklonost među prevoditeljima Biblije povezana je s Božjim osobnim imenom, koje glasi “Jehova”. (Neki stručnjaci prevode ga s “Jahve”.) U starim rukopisima biblijskih knjiga Božje ime napisano je pomoću četiri hebrejska suglasnika, koji se transliteriraju s JHVH ili YHWH. To se jedinstveno ime samo u takozvanom Starom zavjetu javlja gotovo 7 000 puta (2. Mojsijeva 3:15; Psalam 83:18). Jasno je, dakle, da je naš Stvoritelj htio da njegovi sluge znaju njegovo ime i da ga koriste!

No još u davnoj prošlosti Židovi su zbog praznovjernog straha prestali izgovarati Božje ime. Kasnije su se takva praznovjerna gledišta proširila i na kršćanstvo. (Usporedi Djela apostolska 20:29, 30; 1. Timoteju 4:1.) Postalo je uobičajeno da prevoditelji Biblije zamjenjuju Božje ime titulom “Gospodin” ili “Gospod”. Većina današnjih biblijskih prijevoda nigdje ne spominje Božje ime. A neki suvremeni prijevodi čak izostavljaju riječ “ime” u Ivanu 17:6, gdje je Isus rekao: “Objavio sam tvoje ime ljudima.” Naprimjer, u internetskom izdanju Novog zavjeta na hrvatskom jeziku, što ga je objavilo Međunarodno biblijsko društvo, taj je redak preveden: “Ovim sam ljudima rekao sve o tebi.”

Zašto je mnogima Božje ime toliko odbojno? Razmislite o argumentima iznesenim u časopisu Practical Papers for the Bible Translator (1992, svezak 43, broj 4). Taj časopis izdaje organizacija Ujedinjena biblijska društva, koja koordinira rad mnogih prevoditelja Biblije širom svijeta. U jednom članku tog časopisa pisalo je: “Budući da je YHWH nedvojbeno osobno ime, bilo bi najlogičnije prevoditi ga tako da se ono transliterira.” No članak daje i sljedeće upozorenje: “Ipak, postoje neki činitelji koje valja uzeti u obzir.”

Koji su to činitelji i treba li ih doista uzimati u obzir? Taj časopis navodi da neki stručnjaci razmišljaju ovako: “Ako u tekst stavimo ime Jahve, to bi [ljude koji nisu kršćani] moglo navesti na pogrešan zaključak (...), mogli bi pomisliti da je ‘Jahve’ neki tuđi Bog, odnosno neki novi, nepoznati Bog, drugačiji od Boga kojeg oni poznaju.” No Biblija vrlo jasno naučava da Jehova Bog jest drugačiji od bogova koje štuju ljudi koji nisu kršćani! (Izaija 43:10-12; 44:8, 9).

Neki bibličari kažu da Božje ime zamjenjuju titulom “Gospodin” jednostavno zato što slijede tradiciju. No Isus je osudio tradicije kojima se pokazuje nepoštovanje prema Bogu (Matej 15:6). Osim toga, sama Biblija ne pruža temelj za zamjenjivanje nekog imena titulom. Isus Krist ima mnogo titula, naprimjer “Riječ Božja” i “Kralj kraljeva” (Otkrivenje 19:11-16). Treba li zato ime Isus zamijeniti nekom od tih titula?

U jednom drugom članku u navedenom časopisu pisalo je: “U pravilu bi trebalo izbjegavati oblik ‘Jehova’.” Zašto? “Stručnjaci općenito smatraju da je oblik ‘Jahve’ najbliži izvornom izgovoru tog imena.” No i druga poznata biblijska imena, naprimjer Jeremija, Izaija i Isus, prevode se drugačije nego što bi se izgovarala na izvornom hebrejskom jeziku (Jeremija je na hebrejskom Jirmjahu, Izaija je Ješajahu, a Isus je Jehošua). Budući da je oblik “Jehova” jedan od mogućih izgovora Božjeg imena — a ljudi su se na njega naviknuli — nema razloga da ga se ne koristi. Zapravo, izgleda da prevoditelji izostavljaju Božje ime zbog osjećaja odbojnosti i predrasuda prema tom imenu, a ne zbog nekih jezičnih spoznaja.

No korištenje Božjeg imena nije samo stvar znanstvene rasprave. Naprimjer, savjetnik Ujedinjenih biblijskih društava iz Indije opisao je do čega je dovelo uklanjanje Božjeg imena iz nekih prijevoda u kojima se to ime prije nalazilo. Priznao je: “Hinduse ne zanima Božja titula. Oni žele znati Božje osobno ime, jer ako ne znaju njegovo ime, ne mogu uspostaviti odnos s Bogom koji nosi to ime.” To se zapravo može reći za sve ljude koji žele upoznati Boga. Čovjek mora znati Božje ime da bi mogao shvatiti kakav je Bog, naime da on nije nekakva sila u prirodi, nego da je osoba — netko koga se može upoznati (2. Mojsijeva 34:6, 7). Zato u Bibliji stoji: “Svatko tko prizove ime Jehovino, bit će spašen” (Rimljanima 10:13). Božji sluge dužni su koristiti njegovo ime!

Prijevod koji slavi Boga

Godine 1950. zbio se važan događaj: na engleskom jeziku objavljen je novi prijevod grčkih knjiga Biblije — prijevod Novi svijet. Kroz narednih desetak godina u nekoliko svezaka bile su objavljene hebrejske knjige Biblije, takozvani Stari zavjet. Godine 1961. objavljena je cijela Biblija na engleskom jeziku u jednom svesku. Vrijedno je zapaziti da se u prijevodu Novi svijet u “Starom zavjetu” Božje ime Jehova nalazi na gotovo 7 000 mjesta, odnosno na svim mjestima na kojima se javlja u izvornom biblijskom tekstu. A posebno je vrijedno napomenuti da je Božje ime vraćeno na 237 mjesta u “Novom zavjetu”, odnosno u kršćanskim, grčkim knjigama Biblije.

Osim što se time slavi Boga, vraćanje njegovog imena pridonosi i boljem razumijevanju biblijskog teksta. Naprimjer, u mnogim prijevodima Matej 22:44 glasi: “Reče Gospodin Gospodinu mojemu.” No tko se zapravo kome obraća? U prijevodu Novi svijet taj redak glasi: “Jehova je rekao Gospodinu mojemu”, jer tako stoji i u Psalmu 110:1, odakle je uzet taj citat. Na taj način čitatelji mogu uočiti važnu razliku između Jehove Boga i njegovog Sina.

Tko ga je izdao i napravio?

Prijevod Novi svijet izdalo je Biblijsko i traktatno društvo Watch Tower, pravno tijelo koje zastupa Jehovine svjedoke. Već preko stotinu godina Jehovini svjedoci tiskaju i distribuiraju Biblije po cijelom svijetu. Ovaj prijevod, kojim se služe Jehovini svjedoci, izradio je Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet. Svi članovi tog Odbora Jehovini su svjedoci, koji ni na koji način nisu htjeli isticati sebe, nego im je želja bila da ostanu anonimni, čak i nakon svoje smrti. (Usporedi 1. Korinćanima 10:31.)

No zašto je taj prijevod nazvan Novi svijet? Taj naziv odražava čvrsto uvjerenje izdavača da je čovječanstvo “na pragu novoga svijeta” koji je obećan u 2. Petrovoj 3:13. Prema riječima Odbora, sada “kad smo na pragu izlaska iz staroga svijeta” važno je imati prijevod Biblije koji će omogućiti “čistoj istini iz Božje Riječi” da zasja punim sjajem. (Uzeto iz predgovora engleskog izdanja iz 1950.)

Točan prijevod

Pri izradi tog prijevoda najviše se pazilo na točnost. Prevoditelji engleskog izdanja prevodili su Bibliju s izvornih jezika — hebrejskog, aramejskog i grčkog — služeći se najboljim dostupnim tekstovima na tim jezicima. * Posebno se pazilo na to da se izvorni tekst prevede što je moguće doslovnije, ali da istovremeno bude i lako razumljiv današnjim čitateljima.

Stoga je sasvim razumljivo što su se neki stručnjaci pohvalno izrazili o kvaliteti i točnosti prijevoda Novi svijet. Godine 1989. izraelski hebreist prof. Benjamin Kedar rekao je: “U svojim lingvističkim istraživanjima u vezi s hebrejskom Biblijom i prijevodima često se služim engleskim izdanjem New World Translation [prijevod Novi svijet]. Pri tome se uvijek iznova uvjerim da je to djelo odraz iskrenih nastojanja da se čitatelju omogući što je moguće točnije razumijevanje teksta.”

Izdanja na drugim jezicima

Budući da se radi o tako kvalitetnom prijevodu, logično je da su Jehovini svjedoci odlučili izdati ga i na drugim jezicima. Taj je prijevod trenutno, u cijelosti ili djelomično, dostupan na 56 jezika. Da bi se prevoditeljima olakšao taj posao, razvijena je posebna metoda prevođenja Biblije koja objedinjuje proučavanje biblijskih riječi i kompjutersku tehnologiju. Usto, osnovana je Služba za suradnju s prevoditeljima koja im puno pomaže u izradi prijevoda. Vodeće tijelo Jehovinih svjedoka pomno nadzire izradu prijevoda Novi svijet na svakom jeziku putem svog Odbora za pisanje. No kako nastaje prijevod?

Najprije se formira prevodilački tim, koji se sastoji od nekoliko krštenih Jehovinih svjedoka. Iskustva su pokazala da prevoditelji zajedničkim, timskim radom mogu napraviti bolji i kvalitetniji prijevod nego da zasebno prevode pojedine dijelove Biblije. (Usporedi Mudre izreke 11:14.) U većini slučajeva svaki član biblijskog tima već ima određenog iskustva u prevođenju publikacija Jehovinih svjedoka. Nakon što se formira biblijski tim, svi članovi tima poučavaju se temeljnim principima prevođenja Biblije i uče služiti se posebnim kompjuterskim programom za prevođenje.

Tim za prevođenje Biblije poučava se da prijevod mora biti (1) točan, (2) dosljedan, koliko je moguće, (3) doslovan, koliko to jezik omogućava, a usto i (4) lako razumljiv običnim ljudima. Kako to postići? Uzmimo za primjer upravo objavljeni hrvatski prijevod. Prevodilački tim najprije je za sve važne biblijske izraze koji se koriste u engleskom izdanju Biblije Novi svijet odabrao odgovarajuće hrvatske riječi i izraze. Kompjuterski program kojim su se prevoditelji služili omogućio im je da, osim izraza koji prevode, vide i druge biblijske izraze koji imaju isto ili slično značenje kao i taj izraz. Osim toga, za svaku englesku riječ mogli su vidjeti s koje je izvorne grčke ili hebrejske riječi prevedena, te su mogli proučiti kako su te grčke odnosno hebrejske riječi prevedene na drugim mjestima. Sve im je to puno pomoglo da odaberu odgovarajuće hrvatske riječi za važnije biblijske izraze. Nakon što je tim za prevođenje zajednički odabrao te riječi, počeo je prijevod biblijskog teksta, a kompjuterski program omogućio je da se engleski tekst pojedinog retka prikaže raščlanjen na riječi te da se uz svaku englesku riječ prikaže prethodno odabrani hrvatski prijevod te riječi.

No prevoditi ne znači samo jedne riječi zamjenjivati drugima. Trebalo je puno truda kako bi se odabrali oni hrvatski izrazi koji točno prenose smisao biblijskog teksta u različitim kontekstima. Pazilo se i na to da se poštuju gramatička i pravopisna pravila te da rečenice budu tako sročene da zvuče lijepo i prirodno. Čitatelj će lako uočiti golemi trud koji je bio uložen u izradu ovog prijevoda. Hrvatska Biblija Novi svijet prijevod je koji se lako čita, jasan je, razumljiv i točno prenosi smisao izvornog teksta.

Potičemo te da se sam dobro upoznaš s prijevodom Novi svijet. Možeš ga naručiti kod izdavača ovog časopisa, a možeš ga dobiti i u tebi najbližoj dvorani Jehovinih svjedoka. Čitaj ga s punim povjerenjem u to da imaš točan prijevod Božjih riječi na svom jeziku. Uvjereni smo da ćeš uskoro postati svjestan toga da je objavljivanje prijevoda Novi svijet na hrvatskom jeziku doista bio velik događaj za sve koji ljube Božju Riječ!

^ odl. 24 Kao temelj za prijevod grčkih knjiga Biblije upotrijebljen je Westcott-Hortov The New Testament in the Original Greek, a za prijevod hebrejskih knjiga temelj je bila Biblia Hebraica Rudolpha Kittela.