1, 2. Kako se možeš održati u Božjoj ljubavi?

JEHOVA toliko ljubi čovječanstvo da je dao svog jedinorođenog Sina da oni koji vjeruju u njega mogu dobiti vječni život (Ivan 3:16). Doista je divno osjetiti tu ljubav! Ako si Jehovin sluga, sigurno je želiš zauvijek osjećati.

² Učenik Juda ukazao je na to kako se možeš održati u Božjoj ljubavi kad je napisao: “Izgrađujući se na svojoj najsvetijoj vjeri i moleći se svetim duhom, održite se u ljubavi Božjoj, dok čekate milosrđe našeg Gospodina Isusa Krista nadajući se vječnom životu!” (Juda 20, 21). Proučavanje Božje Riječi i propovijedanje dobre vijesti pomoći će ti da se izgradiš na “najsvetijoj vjeri” — kršćanskim učenjima. Da bi se održao u Božjoj ljubavi, moraš se moliti “svetim duhom”, odnosno pod utjecajem Božjeg svetog duha. A da bi bio nagrađen vječnim životom, također moraš pokazivati vjeru u otkupnu žrtvu Isusa Krista (1. Ivanova 4:10).

3. Zašto neki više nisu Jehovini svjedoci?

³ Neki koji su prije imali vjeru nisu se održali u Božjoj ljubavi. Budući da su odlučili grešno postupati, više nisu Jehovini svjedoci. Što možeš poduzeti da se i tebi to ne dogodi? Razmišljanje o mislima navedenim u ovom članku pomoći će ti da se kloniš grijeha i da se održiš u Božjoj ljubavi.

4. Koliko je važno biti poslušan Bogu?

⁴ Pokazuj ljubav prema Bogu tako da mu budeš poslušan (Matej 22:37). Apostol Ivan je napisao: “Ljubiti Boga znači držati zapovijedi njegove, a zapovijedi njegove nisu teške” (1. Ivanova 5:3). Ako si stekao naviku da budeš poslušan Bogu, to ti može dati snage da se odupireš iskušenjima i može ti donijeti radost. Psalmist je rekao: “Sretan je čovjek koji ne postupa po savjetu zlih (...), nego uživa u zakonu Jehovinom” (Psalam 1:1, 2).

5. Na što će te potaknuti ljubav prema Jehovi?

⁵ Ljubav prema Jehovi potaknut će te da paziš kako ne bi učinio težak grijeh kojim bi nanio sramotu njegovom imenu. “Ne daj mi ni siromaštva ni bogatstva”, molio se Agur. “Hrani me kruhom koliko mi treba, da se ne bih zasitio, pa te se odrekao i kazao: ‘Tko je Jehova?’ i da ne bih osiromašio, pa onda krao i oskvrnuo ime Boga svojega” (Mudre izreke 30:1, 8, 9). Budi odlučan u tome da ne ‘oskvrneš ime Boga svojega’ nanoseći mu sramotu. Umjesto toga, uvijek se trudi postupati čestito jer ga time slaviš (Psalam 86:12).

6. Što se može dogoditi ako budeš namjerno griješio?

 ⁶ Redovito se moli svom nebeskom Ocu punom ljubavi da ti pomogne oduprijeti se iskušenju da učiniš grijeh (Matej 6:13; Rimljanima 12:12). Uvažavaj Božje savjete kako tvoje molitve ne bi naišle na zapreku (1. Petrova 3:7). Budeš li namjerno griješio, možeš snositi teške posljedice jer Jehova buntovnim osobama, slikovito govoreći, oblacima priječi pristup k sebi kako njihove molitve ne bi doprle do njega (Tužaljke 3:42-44). Stoga budi ponizan i moli se da ne učiniš ništa zbog čega se više ne bi mogao obraćati Bogu u molitvi (2. Korinćanima 13:7).

7, 8. Kako poslušnost Isusovom savjetu pomaže osobi da se odupre grijehu?

⁷ Pokaži da ljubiš Isusa Krista tako da slušaš njegove zapovijedi, a to će ti pomoći da se kloniš grešnog postupanja. “Ako držite moje zapovijedi”, rekao je Isus, “ostat ćete u mojoj ljubavi, kao što sam ja držao Očeve zapovijedi te ostajem u njegovoj ljubavi” (Ivan 15:10). Kako ti primjenjivanje ovih Isusovih riječi pomaže da se održiš u Božjoj ljubavi?

⁸ Ako slušaš Isusove riječi, to će ti pomoći da ostaneš čestit. Božji Zakon koji su dobili Izraelci zapovijedao je: “Ne učini preljub!” (2. Mojsijeva 20:14). No Isus je razjasnio načelo koje sadrži ta zapovijed kad je rekao: “Svatko tko požudno gleda neku ženu već je u srcu svojemu počinio preljub s njom” (Matej 5:27, 28). Apostol Petar je rekao da su neki članovi skupštine u prvom stoljeću imali ‘oči pune preljuba’ i da su ‘mamili nepostojane duše’ (2. Petrova 2:14). No za razliku od njih, ti možeš izbjeći spolne grijehe ako ljubiš i slušaš Boga i Krista te daješ sve od sebe kako bi sačuvao svoj odnos s njima.

9. Kako osoba upornim činjenjem grijeha utječe na sveti duh?

⁹ Moli se za Božji sveti duh i dozvoli mu da te vodi (Luka 11:13; Galaćanima 5:19-25). Ako budeš uporno griješio, Bog ti može oduzeti svoj duh. Nakon što je David učinio grijeh s Bat-Šebom, usrdno je molio Boga: “Nemoj me odbaciti od lica svojega i sveti duh svoj nemoj uzeti od mene!” (Psalam 51:11). S druge strane, kralj Šaul je izgubio Božji duh jer je bio nepokajnički grešnik. Zgriješio je kad je prinio žrtvu paljenicu, kad nije u potpunosti uništio sitnu i krupnu stoku te kad je poštedio amalečkoga kralja. Nakon toga Jehova je oduzeo Šaulu svoj sveti duh (1. Samuelova 13:1-14; 15:1-35; 16:14-23).

10. Zašto ne smiješ ni pomišljati na to da učiniš grijeh?

¹⁰ Nemoj ni pomisliti na to da učiniš grijeh. “Ako namjerno griješimo nakon što smo dobro upoznali istinu”, napisao je apostol Pavao, “ne preostaje nam više žrtva za grijehe” (Hebrejima 10:26-31). Doista bi bilo tragično kad bi počeo namjerno griješiti!

11, 12. Kako ljubav i poštovanje sprečavaju osobu da učini nemoral?

¹¹ Ljubav prema drugim ljudima spriječit će te da učiniš nemoral (Matej 22:39). Takva ljubav potaknut će te da čuvaš svoje srce kako te ono ne bi navodilo da pokušavaš pridobiti osjećaje nečijeg bračnog druga. To bi moglo dovesti do preljuba, ozbiljnog grijeha (Mudre izreke 4:23; Jeremija 4:14; 17:9, 10). Oponašaj čestitog Joba, koji je pazio da ne poklanja romantičnu pažnju nijednoj drugoj ženi osim svojoj supruzi (Job 31:1).

¹² Ako poštuješ svetost braka, to ti može pomoći da izbjegneš ozbiljan grijeh. Bog je naumio da svrha časnog braka i spolnih odnosa  bude stvaranje potomstva (1. Mojsijeva 1:26-28). Imaj na umu da spolni organi služe za stvaranje novog života, koji je svet. Bludnici i preljubnici ne slušaju Boga, obeščašćuju spolni odnos, ne poštuju svetost braka i griješe protiv vlastitog tijela (1. Korinćanima 6:18). No ljubav prema Bogu i bližnjima zajedno s poslušnošću Bogu spriječit će osobu da se uplete u nešto zbog čega može biti isključena iz kršćanske skupštine.

13. Zašto se može reći da osoba koja učini nemoral “uništava sve što je vrijedno”?

¹³ Moramo odbaciti grešne misli da ne bismo uzrokovali bol svojim voljenima. “Tko se druži s bludnicama, uništava sve što je vrijedno”, stoji u Mudrim izrekama 29:3. Muž koji učini preljub i ne kaje se uništava svoj odnos s Bogom i razara obiteljske veze. Njegova žena ima temelj za razvod (Matej 19:9). Bez obzira na to da li je preljub učinio muž ili žena, raspad braka nedužnom bračnom drugu, djeci i drugima može uzrokovati veliku bol. Zar se ne slažeš da se trebamo još snažnije odupirati iskušenju da se upustimo u nemoral kad znamo koliku štetu on uzrokuje?

14. Što o prestupanju učimo iz Mudrih izreka 6:30-35?

¹⁴ Činjenica da se šteta nanesena preljubom nikako ne može nadoknaditi treba potaknuti osobu da se kloni tog krajnje sebičnog postupanja. Mudre izreke 6:30-35 pokazuju da ljudi mogu suosjećati s lopovom koji krade jer je gladan, ali preljubnika će prezirati jer ima loše motive. On “vodi dušu svoju [odnosno život svoj] u propast”. Prema Mojsijevom zakonu, onaj tko bi učinio preljub bio bi pogubljen (3. Mojsijeva 20:10). Osoba koja učini preljub nanosi bol drugima samo zato da bi zadovoljila svoju požudu, a nepokajnički preljubnik neće se održati u Božjoj ljubavi, nego će biti isključen iz čiste kršćanske skupštine.

15. Što znači imati ‘otupjelu savjest’?

¹⁵ Da bismo se održali u Božjoj ljubavi, ne smijemo dozvoliti da nam savjest prestane reagirati kad učinimo grijeh. Očito je da ne smijemo prihvaćati sve niža moralna mjerila ovog svijeta, nego trebamo paziti na to s kim se družimo, što čitamo i u kojim oblicima zabave sudjelujemo. Pavao je upozorio: ‘U budućim vremenima neki će otpasti od vjere, slušajući zavodljive nadahnute objave i učenja demona, zavedeni licemjerjem lažljivaca otupjele savjesti’ (1. Timoteju 4:1, 2). ‘Otupjela savjest’ može se usporediti s opečenim tkivom koje je postalo neosjetljivo. Takva savjest prestat će nas upozoravati da se klonimo otpadnika i situacija koje bi mogle dovesti do toga da otpadnemo od vjere.

16. Zašto je jako važno imati čistu savjest?

 ¹⁶ Naše spasenje ovisi o tome imamo li čistu savjest (1. Petrova 3:21). Putem vjere u Isusovu prolivenu krv naša savjest očišćena je od mrtvih djela “kako bismo služili živome Bogu” (Hebrejima 9:13, 14). Ako namjerno griješimo, naša će savjest biti uprljana i više nećemo biti čist narod prikladan da služi Bogu (Titu 1:15). No uz Jehovinu pomoć možemo imati čistu savjest.

17. Zašto je dobro ‘u svemu slušati Jehovu’?

¹⁷ ‘U svemu slušaj Jehovu’, kao što je to činio i Kaleb iz starog Izraela (5. Mojsijeva 1:34-36). Čini ono što Bog traži od tebe i nikada nemoj ni poželjeti ‘jesti sa stola demonskoga’ (1. Korinćanima 10:21). Kloni se otpadništva. Sa zahvalnošću uzimaj duhovnu hranu koja se nalazi samo na Jehovinom stolu, pa te neće zavesti lažni učitelji ni zle duhovne sile (Efežanima 6:12; Juda 3, 4). Usredotoči se na duhovne aktivnosti, kao što su proučavanje Biblije, pohađanje sastanaka i služba propovijedanja. Sigurno ćeš biti sretan budeš li u svemu slušao Jehovu i bio zaokupljen Gospodinovim djelom (1. Korinćanima 15:58).

18. Kako će strah pred Jehovom utjecati na tvoj život?

¹⁸ Budi odlučan u tome da ‘služiš Bogu sa strahom i strahopoštovanjem’ (Hebrejima 12:28). Strahopoštovanje prema Jehovi potaknut će te da izbjegavaš svaki buntovan postupak. Pomoći će ti da živiš u skladu sa savjetom koji je Petar dao ostalim pomazanicima: “Ako prizivate Oca koji nepristrano sudi svakome po djelu njegovu, bogobojazno živite dok boravite u tuđini!” (1. Petrova 1:17).

19. Zašto trebaš stalno primjenjivati ono što učiš iz Božje Riječi?

¹⁹ Stalno primjenjuj ono što učiš iz Božje Riječi. Tako ćeš moći izbjeći ozbiljan grijeh jer ćeš dokazati da si jedan od onih “kojima je moć zapažanja iskustvom izvježbana za razlikovanje dobra i zla” (Hebrejima 5:14). Pazi na svoj govor i ponašanje te ‘iskupljuj vrijeme’, odnosno dobro ga koristi, u ovim zlim danima pokazujući da postupaš kao mudra osoba. ‘Trudi se razumjeti što je Jehovina volja’ i uvijek je vrši (Efežanima 5:15-17; 2. Petrova 3:17).

20. Zašto se trebamo čuvati lakomosti?

²⁰ Čuvaj se lakomosti — pohlepne želje za onim što pripada drugima. Jedna od Deset zapovijedi glasi: “Ne poželi kuće bližnjega svojega! Ne poželi žene bližnjega svojega, ni roba njegova, ni robinje njegove, ni bika njegova, ni magarca njegova, niti išta što je bližnjega tvojega!” (2. Mojsijeva 20:17). Ovaj je zakon štitio kuću, ženu, sluge, životinje i sve drugo što pripada nekoj osobi. No najvažniji razlog zašto se čuvati lakomosti je to što ona, prema Isusovim riječima, onečišćuje čovjeka (Marko 7:20-23).

21, 22. Koje mjere opreza kršćanin može poduzeti da ne bi sagriješio?

 ²¹ Poduzmi potrebne mjere opreza kako želja ne bi dovela do grijeha. Učenik Jakov je napisao: “Svakoga iskušava njegova želja, tako što ga privlači i mami. Zatim želja, kad začne, rađa grijeh, a grijeh, kad je učinjen, donosi smrt” (Jakov 1:14, 15). Naprimjer, ako je osoba u prošlosti imala problema s alkoholom, može odlučiti da u kući više neće držati alkoholna pića. Da neki kršćanin ne bi došao u iskušenje da učini nešto nedolično s osobom suprotnog spola, možda će morati prijeći na drugo radno mjesto ili sasvim promijeniti posao (Mudre izreke 6:23-28).

²² Nemoj učiniti čak ni onaj prvi korak koji vodi do grijeha. Koketiranje i razmišljanje o nemoralnim stvarima može dovesti do bluda ili preljuba. Male laži mogu potaknuti osobu na to da počne govoriti velike laži, pa joj laganje, koje je grešna sklonost, može prijeći u naviku. Sitne krađe mogu toliko otupjeti savjest osobe da počne krasti u velikoj mjeri. Čak i malo toleriranje otpadničkog razmišljanja osobu na koncu može dovesti do toga da postane pravi otpadnik (Mudre izreke 11:9; Otkrivenje 21:8).

23, 24. Kakvu utjehu nalazimo u 2. Ljetopisa 6:29, 30 i Mudrim izrekama 28:13?

²³ Svi su ljudi nesavršeni (Propovjednik 7:20). No ako si učinio kakav ozbiljan grijeh, utjehu možeš pronaći u molitvi koju je kralj Salamun uputio Jehovi prilikom posvećenja njegovog hrama: “Svaku molitvu, svaku molbu kojom za milost moli koji god čovjek ili sav narod tvoj Izrael — jer svaki poznaje svoju nevolju i svoju bol — šireći u molitvi ruke svoje prema ovome domu, ti čuj s neba, iz prebivališta svojega, i oprosti i daj svakome prema svim putevima njegovim, jer ti poznaješ srce njegovo, jer samo ti poznaješ srce sinova ljudskih” (2. Ljetopisa 6:29, 30).

²⁴ Da, Bog poznaje svačije srce i spreman je oprostiti. U Mudrim izrekama 28:13 stoji: “Tko krije prijestupe svoje, neće imati uspjeha, a tko ih priznaje i ostavlja, ukazat će mu se milosrđe.” Ako se osoba pokaje, prizna grijeh i više ga ne ponavlja, Bog joj može ukazati milosrđe. No što ti još može pomoći da se održiš u Božjoj ljubavi ako si duhovno oslabio?