“KAO ljiljan među korovom trnovitim, takva je ljubljena moja među djevojkama.” “Kao jabuka među stablima šumskim, takav je dragi moj među mladićima.” “Tko je ova koja odozgo poput zore gleda, lijepa kao puni mjesec, čista kao sunce što sja” (Pjesma nad pjesmama 2:2, 3; 6:10). Ovi prekrasni stihovi nalaze se u biblijskoj knjizi Pjesma nad pjesmama. Cijela je knjiga zapravo jedna pjesma, koja je toliko duboka i toliko lijepa da je nazvana ‘pjesmom nad pjesmama’, odnosno najljepšom pjesmom koja je ikad napisana (Pjesma nad pjesmama 1:1).

Pjesmu je, vjerojatno oko 1020. pr. n. e., napisao izraelski kralj Salamun, i to rano tijekom svoje 40-godišnje vladavine. To je ljubavna pjesma koja govori o ljubavi jednog pastira i jedne djevojke iz Šunema (Sulama). U pjesmi se također spominju djevojčina majka i braća, “kćeri jeruzalemske” (dvorske dame) te “kćeri sionske” (žene iz Jeruzalema) (Pjesma nad pjesmama 1:5; 3:11). Dok čita Pjesmu nad pjesmama, čitatelju nije lako prepoznati tko što govori, no to se može saznati kad se analizira što određeni lik govori i što drugi likovi govore njemu.

Pjesma nad pjesmama dio je Božje Riječi i ima veliku vrijednost, i to iz dva razloga (Hebrejima 4:12). Kao prvo, uči nas što je prava ljubav između muškarca i žene. Kao drugo, pjesma slikovito pokazuje kakva je ljubav između Isusa Krista i skupštine pomazanih kršćana (2. Korinćanima 11:2; Efežanima 5:25-31).

“Poljubi me poljupcem usta svojih! Jer ljubav je tvoja bolja od vina” (Pjesma nad pjesmama 1:2). Dijalog u Pjesmi nad pjesmama započinje tim riječima što ih je izgovorila skromna seoska djevojka koju su doveli u Salamunov kraljevski šator. No, kako je ona dospjela tamo?

“Sinovi majke moje rasrdili su se na mene”, kaže ona. “Postavili su me da čuvam vinograde.” Njena braća naljutila su se na nju jer ju je jednog prekrasnog proljetnog dana mladi pastir kojeg ona voli pozvao da s njim izađe u šetnju. Da bi je u tome spriječili, dali su joj zadatak da pazi na “male lisice što uništavaju vinograde”. Tako se, obavljajući svoj zadatak, približila Salamunovom taboru. Kad je otišla u “vrt oraha” njena ljepota nije prošla nezapaženo, te je bila dovedena u tabor (Pjesma nad pjesmama 1:6; 2:10-15; 6:11).

Kad je djevojka rekla koliko čezne za svojim voljenim pastirom, dvorske dame savjetovale su joj da ‘izađe i pođe tragom stada’ te potraži svoga dragoga. Međutim, Salamun je nije htio pustiti da ode. Govorio joj je koliko se divi njenoj ljepoti te joj je obećao “kolutove zlatne sa zrnima srebrnim”. Ali nju to nije impresioniralo. Kasnije je pastir ušao u Salamunov tabor, pronašao djevojku i uzbuđeno izjavio: “Kako si lijepa,  ljubljena moja! Kako si lijepa!” Djevojka je zaklinjala dvorske dame: “Ne budite, ne pobuđujte ljubav u meni kad se sama nije probudila!” (Pjesma nad pjesmama 1:8-11, 15; 2:7; 3:5).

Odgovori na biblijska pitanja:

1:2, 3 — Zašto je razmišljanje o ljubavi mladog pastira bilo poput vina, a njegovo ime poput ulja? Kao što vino raduje čovjekovo srce, a izlijevanje ulja na glavu djeluje umirujuće, tako bi djevojku jačalo i tješilo kad bi pomislila na mladićevu ljubav i njegovo ime (Psalam 23:5; 104:15). Slično tome, i pravi kršćani, naročito pomazanici, dobivaju snagu i ohrabrenje kad razmišljaju o ljubavi koju im je pokazao Isus Krist.

1:5 — Zašto je Sulamka svoju tamnu put usporedila s ‘kedarskim šatorima’? Tkanina od kozje dlake koristila se na mnoge načine (4. Mojsijeva 31:20). Naprimjer, “platno od kozje dlake” koristilo se kao “pokrov povrh šatora” (2. Mojsijeva 26:7). Lako je moguće da su kedarski šatori bili načinjeni od crne kozje dlake, kao što je slučaj s beduinskim šatorima još i danas.

1:15 — Zašto je mladi pastir rekao: “Oči su ti kao u golubice”? Pastir je htio reći da je pogled njegove ljubljene blag i nježan kao u golubice.

2:7; 3:5 — Zašto je Sulamka zaklinjala dvorske dame “gazelama i košutama poljskim”? Gazele i košute na glasu su kao graciozne i lijepe životinje. Sulamka je, zapravo, dvorske dame zaklinjala svime što je dražesno i lijepo kako u njoj ne bi pokušavale probuditi ljubav.

Pouke za nas:

1:2; 2:6 Čestiti izrazi naklonosti mogu biti prikladni tijekom udvaranja. Međutim, par treba paziti da oni budu odraz istinske ljubavi, a ne nečiste strasti koja može dovesti do spolnog nemorala (Galaćanima 5:19).

1:6; 2:10-15 Sulamkina braća nisu svojoj sestri dopustila da sa svojim dragim pođe u gore na neko samotno mjesto. Oni to nisu učinili zbog toga što su sumnjali u njenu moralnost ili motive, već su samo poduzeli mjere opreza kako bi je spriječili da se nađe u situaciji zbog koje bi došla u iskušenje. To je parovima koji planiraju brak pouka da izbjegavaju biti na mjestima gdje su posve sami.

2:1-3, 8, 9 Iako je bila lijepa, Sulamka je skromno smatrala da je “tek šafran [običan cvijet] s ravnice priobalne”. Zbog njene ljepote i vjernosti Jehovi, pastir ju je zamišljao kao “ljiljan među korovom trnovitim”. A što se za njega može reći? Budući da je bio lijep mladić, djevojci je on bio “kao gazela”. Isto tako, nesumnjivo je i on bio duhovna osoba odana Jehovi. “Kao jabuka [koja pravi hlad i  daje plodove] među stablima šumskim, takav je dragi moj među mladićima”, rekla je Sulamka. Nisu li vjera i odanost Bogu privlačna svojstva na koja trebamo gledati kad tražimo bračnog druga?

2:7; 3:5 Sulamka, djevojka sa sela, nije osjećala romantičnu privlačnost prema Salamunu. Osim toga, dvorske je dame zaklinjala da u njoj ne pobuđuju ljubav prema ikome drugome osim prema njenom pastiru. Čovjek ne može gajiti romantične osjećaje prema bilo kome, a to ne bi bilo ni ispravno. Kršćanin ili kršćanka koji žele stupiti u brak trebaju bračnog druga tražiti samo među Jehovinim vjernim slugama (1. Korinćanima 7:39).

Nešto se “diže iz pustinje poput stupova dima” (Pjesma nad pjesmama 3:6). Što su Jeruzalemljanke ugledale kad su otišle vidjeti što se događa? Salamun i njegova pratnja vraćali su se u grad! Kralj je sa sobom poveo i Sulamku.

Pastir je slijedio svoju djevojku i ubrzo je našao načina da se vidi s njom. Dok ju je uvjeravao u svoju ljubav, ona mu je, u želji da ode iz grada, rekla: “Prije nego povjetarac dnevni zapuše i sjene pobjegnu, poći ću do brda smirne i do brežuljka tamjana.” Djevojka je svog pastira pozvala neka “dođe u vrt svoj i neka jede najbiranije plodove njegove”. On je nato rekao: “Došao sam u vrt svoj, sestro moja, nevjesto moja.” Žene iz Jeruzalema rekle su im: “Jedite, prijatelji! Pijte i opijte se ljubavlju!” (Pjesma nad pjesmama 4:6, 16; 5:1).

Nakon što je dvorskim damama ispričala jedan svoj san, Sulamka im je rekla: “Bolujem od ljubavi.” One su je upitale: “Po čemu je dragi tvoj bolji od drugih?” “Dragi moj sav blista i rumen je, ističe se među deset tisuća”, odgovorila im je Sulamka (Pjesma nad pjesmama 5:2-10). Kad ju je Salamun počeo salijetati komplimentima, ona je skromno odgovorila: “Što vidite na Sulamki?” (Pjesma nad pjesmama 6:4-13). Misleći kako mu se upravo pružila dobra prilika da je osvoji, kralj ju je obasuo s još više komplimenata. Međutim, Sulamka je ostala nepokolebljiva u svojoj ljubavi prema mladom pastiru. Nakon toga, Salamun ju je konačno pustio da ode kući.

Odgovori na biblijska pitanja:

4:1; 6:5 — Zašto je djevojčina kosa uspoređena sa ‘stadom koza’? Usporedbom se vjerojatno htjelo reći da joj je kosa sjajna i bujna poput crne kozje dlake.

4:11 — Zašto je zanimljiva usporedba da Sulamkine ‘usne kaplju medom iz saća’ te da su joj “med i mlijeko pod jezikom”? Med iz saća ukusniji je i slađi od meda koji je bio na zraku. Ta usporedba, kao i riječi da su med i mlijeko pod djevojčinim jezikom, ističe dobrotu i ljupkost koje su zračile iz Sulamkinih riječi.

5:12 — Kako protumačiti riječi: “Oči su mu kao golubovi kraj potoka, koji se u jezercu mlijeka kupaju”? Sulamka je govorila o prekrasnim očima svoga dragoga. Možda je tamnu šarenicu usred bjeloočnice pjesnički usporedila s plavkasto sivim golubovima koji se kupaju u mlijeku.

5:14, 15 — Kako ove riječi ističu ljepotu pastirevih ruku i nogu? Ako su mu prsti “od zlata”, onda to što su ukrašeni krizolitom očito slikovito predočava nokte. Njegove noge Sulamka je usporedila sa ‘stupovima od mramora’ zato što su bile snažne i lijepo oblikovane.

6:4 (bilješka) — Odnosi li se naziv “Divni Grad” na Jeruzalem? Ne. “Divni Grad” bila je Tirsa. Taj kanaanski grad osvojio je Jošua, a nakon Salamunovog  vremena postao je prvi glavni grad sjevernog desetplemenskog kraljevstva Izraela (Jošua 12:7, 24; 1. Kraljevima 16:5, 6, 8, 15). U jednom biblijskom priručniku stoji: “Izgleda da je grad bio posebno lijep, što bi moglo objasniti zašto se spominje na ovom mjestu.”

6:13 (bilješka) — Što je ‘ples dva tabora’? Izvorni izraz može se prevesti i kao “ples mahanajimski”. Grad Mahanajim nalazio se na istočnoj strani rijeke Jordana, blizu doline Jaboka (1. Mojsijeva 32:2, 22; 2. Samuelova 2:29). Izraz “ples dva tabora” možda se odnosio na određeni ples koji se u vrijeme blagdana održavao u tom gradu.

7:4 — Zašto je Salamun usporedio Sulamkin vrat s ‘kulom bjelokosnom’? Djevojka je već ranije dobila sličan kompliment, kad joj je rečeno: “Vrat ti je kao kula Davidova” (Pjesma nad pjesmama 4:4). Kule su bile visoke i vitke, a bjelokost je glatka. Salamun je bio očaran djevojčinim vitkim i glatkim vratom.

Pouke za nas:

4:1-7 Odupirući se Salamunovim zavodničkim pokušajima, Sulamka se, premda je bila nesavršena, dokazala kao osoba besprijekornog morala. Tako ju je njena moralna snaga učinila još privlačnijom. Isto vrijedi i za današnje kršćanke.

4:12 Poput prelijepog vrta zatvorenog ogradom ili zidom, vrta u koji se može ući samo ako se otključaju vrata, mlada je Sulamka svoje snažne osjećaje čuvala samo za budućeg muža. Ona je zaista izvrstan primjer kršćankama i kršćanima koji nisu u braku!

“Tko je ova što se uspinje iz pustinje, naslonjena na dragoga svojega?” pitala su Sulamkina braća kada su je ugledala dok se vraćala kući. Nešto ranije jedan je od njih bio rekao: “Ako bude poput zida, sagradit ćemo na njemu krunište od srebra, a ako bude poput vrata, zatvorit ćemo ih daskom cedrovom.” Budući da se postojanost njene ljubavi upravo dokazala na kušnji, Sulamka je rekla: “Ja sam zid i dojke su moje kao kule. Tako sam u očima njegovim postala kao ona koja je mir našla” (Pjesma nad pjesmama 8:5, 9, 10).

Prava je ljubav kao “plamen Jahov”. Zašto se to može reći? Zato što takva ljubav potječe od Jehove. On nam je dao sposobnost da volimo. To je plamen čiji se žar ne može ugasiti. Pjesma nad pjesmama lijepo i slikovito pokazuje da ljubav između muškarca i žene može biti “jaka [nepokolebljiva] kao smrt” (Pjesma nad pjesmama 8:6).

Salamunova Pjesma nad pjesmama ujedno baca svjetlo na odnos između Isusa Krista i članova njegove nebeske ‘nevjeste’ (Otkrivenje 21:2, 9). Isusova ljubav prema pomazanim kršćanima nadmašuje svaku ljubav koja bi mogla postojati između muškarca i žene. Članovi te grupe predočene nevjestom nepokolebljivi su u svojoj odanosti. No Isus je i za “druge ovce” iz ljubavi dao svoj život (Ivan 10:16). Stoga svi sluge pravoga Boga mogu oponašati Sulamkinu nepokolebljivu ljubav i odanost.