U DEVETOM stoljeću prije naše ere zli svećenik Amasija, štovatelj teleta, zapovjedio je Amosu da prestane prorokovati u Izraelu. No Amos je to odbio, rekavši: “Bio sam pastir i zarezivao sam plodove na stablima divlje smokve. Ali Jehova me uzeo od stada i Jehova mi je rekao: ‘Idi, prorokuj narodu mojemu Izraelu!’” (Amos 7:14, 15). Da, Amos nije sam sebe postavio za proroka, nego mu je Jehova dao taj zadatak. No što znači to da je Amos “zarezivao” plodove na stablima divlje smokve?

Hebrejski izraz koji je u prijevodu Novi svijet preveden “zarezivati” pojavljuje se samo u ovom retku. Drugi prijevodi Biblije taj izraz prevode “brati” i “uzgajati”, a ne “zarezivati” divlje smokve. Međutim, časopis Economic Botany kaže da bi se taj izraz trebao prevesti sa “zarezivati” jer ta riječ ukazuje na poseban postupak uzgajivača divljih smokava.

Ljudi u Egiptu i na Cipru odavna imaju običaj zarezivati smokve, odnosno praviti male zasjeke na njima. I Izraelci u Amosovo vrijeme uzgajali su vrstu smokve koja je potjecala iz Egipta i čije se plodove zarezivalo. Međutim, danas se to više ne prakticira jer se u Izraelu uzgajaju neke druge vrste smokava.

Izgleda da zarezivanje pomaže da plod upija vodu i bude sočniji. Tim se postupkom također ubrzava stvaranje etilena, plina koji pospješuje dozrijevanje, tako da plod postaje veći i slađi. Isto tako, na taj način plod brzo sazrijeva, čime se sprečava da se ose nastane u njemu i unište ga.

Premda nije potjecao iz ugledne obitelji, već je bio pastir i zarezivao je plodove divlje smokve, Amos nije dozvolio da ga njegovi neprijatelji zastraše. Umjesto toga, odvažno je objavljivao Jehovine osude protiv Izraela. On je divan primjer Božjim današnjim slugama, koji također prenose poruku koju ljudi ne žele slušati (Matej 5:11, 12; 10:22).