“MRZIM laži i mrzim kad mi lažu!” rekla je jedna 16-godišnjakinja. Većina nas jednako osjeća. Mi želimo da informacije koje dobivamo od drugih, bilo usmenim bilo pismenim putem, budu istinite. No da li i mi govorimo istinu kad prenosimo informacije drugima?

U jednoj anketi provedenoj u Njemačkoj velika većina ispitanika rekla je da su “sitne laži kojima je svrha zaštititi sebe ili druge dopuštene, pa čak i potrebne kako bi se ljudi bolje slagali”. Jedna je novinarka napisala: “Govoriti istinu i uvijek samo istinu plemenito je, ali dosadno.”

Pokazuje li to da volimo kad nam drugi govore istinu, ali smatramo da ponekad imamo dobre razloge postupiti suprotno? Je li uopće važno govorimo li istinu ili ne? Koje su posljedice laganja?

Štetne posljedice laganja

Osvrnimo se na neke od štetnih posljedica laganja. Neiskrenost dovodi do nepovjerenja među bračnim partnerima i članovima obitelji. Ogovaranje i širenje neprovjerenih informacija o drugima može narušiti njihov ugled. Zaposlenici varanjem povećavaju troškove poslovanja i cijenu proizvoda. Varajući na porezima ljudi vlastima uskraćuju sredstva potrebna za financiranje javnih službi. Prezentirajući lažne informacije znanstvenici uništavaju vlastite izglede za uspješnu karijeru i narušavaju reputaciju uglednih ustanova. Nepošteni poslovi koji obećavaju brzu zaradu naivne ljude lišavaju životne ušteđevine ili imaju i gore posljedice. Nije nikakvo čudo što Biblija kaže da su “jezik lažljiv” i “lažan svjedok koji govori laži” neke od stvari koje se gade Bogu Jehovi! (Mudre izreke 6:16-19).

Laganje, koje je danas općeprihvaćeno, može nanijeti štetu i pojedincima i čitavom društvu. Rijetki će osporiti tu činjenicu. Zbog čega onda ljudi svjesno lažu? Je li svaka neistina laž? U sljedećem članku razmotrit ćemo odgovore na ta i druga pitanja.