1, 2. (a) Koja dva suprotna gledišta o strahu pred Bogom imaju crkve kršćanstva? (b) Na koja ćemo pitanja dobiti odgovor u ovom članku?

NEKI svećenici crkava kršćanstva uče ljude da se trebaju bojati Boga i to često čine na temelju nebiblijskog učenja da on kažnjava grešnike u vječnoj paklenoj vatri. To učenje kosi se s onim što Biblija naučava o Jehovi, naime da je on pravedan Bog pun ljubavi (1. Mojsijeva 3:19; 5. Mojsijeva 32:4; Rimljanima 6:23; 1. Ivanova 4:8). Neki drugi svećenici imaju posve drugačiji pristup. Oni nikada ne spominju strah pred Bogom. Umjesto toga, uče da je Bog tolerantan i da prihvaća gotovo svakoga bez obzira na to kakav život vodi. Biblija ni to ne naučava (Galaćanima 5:19-21).

² Ustvari, ona nas potiče da se bojimo Boga (Otkrivenje 14:7). No to biblijsko učenje otvara neka pitanja. Zašto Bog pun ljubavi želi da ga se bojimo? Kakav strah Bog želi da osjećamo prema njemu? Kako nam koristi to što se bojimo Boga? Na ta ćemo pitanja dobiti odgovor nastavljajući s razmatranjem 34. psalma.

3. (a) Kako gledaš na zapovijed da se bojiš Boga? (b) Zašto su osobe koje se boje Jehove sretne?

³ Kao Stvoritelj i Svevišnji Vladar svemira, Jehova zaslužuje da ga se bojimo (1. Petrova 2:17). Međutim, to ne znači da je on neki okrutni Bog koji svojim slugama utjeruje strah u kosti. Bojati se Jehove znači osjećati  strahopoštovanje prema njemu. To također znači bojati se da ne učinimo nešto što mu nije po volji. Strah pred Bogom plemenit je osjećaj koji djeluje izgrađujuće, a ne negativno ni zastrašujuće. Jehova, ‘sretan Bog’, želi da se ljudi koje je stvorio raduju životu (1. Timoteju 1:11). Međutim, da bismo to mogli, moramo živjeti u skladu s Božjim zahtjevima. To od mnogih zahtijeva da promijene svoj način života. Svi koji učine potrebne promjene uvjere se u istinitost riječi psalmista Davida: “Kušajte i vidite da je dobar Jehova, sretan je čovjek kojemu je on utočište! Bojte se Jehove, svete sluge njegove, jer nema oskudice onima koji ga se boje!” (Psalam 34:8, 9). Zato što imaju dobar odnos s Jehovom, oni koji ga se boje ne oskudijevaju ni u čemu što ima trajnu vrijednost.

4. Koje su obećanje dali David i Isus?

⁴ Zapazi da je David iskazao čast svojim ljudima time što im se obratio sa “svete sluge”. Oni su bili dio Božjeg svetog naroda. Isto tako, stavili su svoj život na kocku jer su pošli s Davidom. Iako su bježali od kralja Šaula, David je bio uvjeren da će Jehova zadovoljiti njihove osnovne potrebe. Napisao je: “Čak i lavovi mladi imaju malo i gladuju, a onima koji traže Jehovu neće nedostajati nikakva dobra” (Psalam 34:10). Isus je dao slično obećanje svojim sljedbenicima (Matej 6:33).

5. (a) Kakvi su ljudi velikim dijelom bili Isusovi sljedbenici? (b) Koji je savjet Isus dao o strahu?

⁵ Mnogi Židovi koji su slušali Isusa bili su siromašni, priprosti ljudi. Zato se Isus ‘sažalio na njih, jer su bili izmučeni i rasijani kao ovce bez pastira’ (Matej 9:36). Jesu li takve neznatne osobe imale hrabrosti slijediti Isusa? Da bi to mogle, morale su naučiti bojati se Jehove, a ne ljudi. Isus je rekao: “Ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga ne mogu više ništa učiniti. Reći ću vam koga se treba bojati: bojte se onoga koji, nakon što ubije, ima vlast baciti u gehenu. Da, kažem vam, njega se bojte! Ne prodaje li se pet vrabaca za dva novčića? Ipak ni jedan od njih nije zaboravljen pred Bogom. A vama su i vlasi na glavi sve izbrojene. Ne bojte se, vi ste vredniji od mnogo vrabaca!” (Luka 12:4-7).

6. (a) Koje Isusove riječi jačaju kršćane? (b) Zašto možemo reći da je Isus dao najbolji primjer u pokazivanju straha pred Bogom?

⁶ Neprijatelji možda pokušaju prisiliti osobe koje se boje Jehove da mu prestanu služiti. U takvim trenucima one se mogu sjetiti sljedećeg Isusovog savjeta: “Svatko tko prizna zajedništvo sa mnom pred ljudima, i Sin čovječji priznat će zajedništvo s njim pred anđelima Božjim. Ali tko se odrekne mene pred ljudima, njega ću se ja odreći pred anđelima Božjim” (Luka 12:8, 9). Te riječi jačaju kršćane, naročito u zemljama gdje je zabranjeno služiti pravom Bogu. Oni oprezno hvale Jehovu na kršćanskim sastancima i u službi propovijedanja (Djela apostolska  5:29). Isus je najbolji primjer bogobojaznosti (Hebrejima 5:7). O njemu je u Bibliji prorečeno: “Na njemu će duh Jehovin počivati, duh (...) straha Jehovina. On će uživati u strahu Jehovinu” (Izaija 11:2, 3). Dakle, Isus je doista mjerodavan da nas pouči o blagoslovima koje donosi strah pred Bogom.

7. (a) Kako se kršćani odazivaju na poziv sličan onome koji je uputio David? (b) Kako roditelji mogu oponašati Davidov dobar primjer?

⁷ Svi koji oponašaju Isusov primjer i slušaju njegova učenja zapravo se odazivaju na poziv sličan onome koji je uputio David: “Dođite, sinovi moji, poslušajte me, učit ću vas strahu Jehovinom!” (Psalam 34:11). Za Davida je bilo sasvim prirodno da se svojim ljudima obraća sa “sinovi” jer oni su ga smatrali svojim vođom. David je svojim ljudima pružao duhovnu pomoć da bi bili ujedinjeni i da bi imali Božju naklonost. To je doista divan primjer kršćanskim roditeljima! Jehova im je povjerio dužnost da svoje sinove i kćeri ‘odgajaju stegom Jehovinom i pomažu im da usvoje njegov način razmišljanja’ (Efežanima 6:4). Ako svaki dan s djecom razgovaraju o duhovnim stvarima i s njima redovito proučavaju Bibliju, pomažu im da razviju strah pred Jehovom i vode sretan život (5. Mojsijeva 6:6, 7).

8, 9. (a) Zašto osoba koja se boji Boga vodi dobar život? (b) Što znači to da trebamo čuvati svoj jezik?

⁸ Kao što smo ranije rekli, strah pred Jehovom ne lišava nas radosti. David je pitao: “Koji se čovjek raduje životu i volio bi vidjeti mnogo dana dobrih?” (Psalam 34:12). Strah pred Jehovom nesumnjivo je ključan činilac za dug i dobar život. Međutim, lako je reći: “Ja se bojim Boga.” Puno je teže dokazati to svojim postupanjem. Stoga David objašnjava kako možemo pokazati da imamo strah pred Bogom.

⁹ “Čuvaj jezik svoj od zla i usne svoje da ne govore prijevare!” (Psalam 34:13). Apostol Petar je pod nadahnućem citirao nekoliko redaka 34. psalma nakon što je savjetovao kršćanima da se međusobno ophode s bratskom ljubavlju (1. Petrova 3:8-12). Čuvati jezik od zla znači da nećemo ogovarati druge ili širiti tračeve. Umjesto toga, uvijek ćemo nastojati biti pozitivni kad razgovaramo s drugima. Osim toga, trudit ćemo se biti hrabri i govoriti istinu (Efežanima 4:25, 29, 31; Jakov 5:16).

10. (a) Objasni što znači kloniti se zla. (b) Što sve uključuje činjenje dobra?

¹⁰ “Kloni se zla i čini dobro, traži mir i idi za njim!” (Psalam 34:14). Mi izbjegavamo ono što Bog osuđuje, naprimjer spolni nemoral, pornografiju, krađu, spiritizam, nasilje, opijanje i uzimanje droge. Isto tako, klonimo se zabave koja uključuje takve odvratne postupke (Efežanima 5:10-12). Umjesto toga, svoje vrijeme koristimo za činjenje dobra. Najveće dobro koje možemo činiti jest redovito sudjelovati u propovijedanju o Kraljevstvu i činjenju učenika, čime pomažemo drugima da dođu do spasenja (Matej 24:14; 28:19, 20). Činiti dobro također znači pripremati se za kršćanske sastanke i pohađati ih, davati priloge za svijetom rašireno djelo propovijedanja, brinuti se za naše dvorane i zbrinjavati potrebe kršćana koji su u nevolji.

11. (a) Kako je David primjenjivao ono što je govorio o miru? (b) Kako u skupštini možeš ‘ići za mirom’?

¹¹ David je dao dobar primjer u promicanju mira. Iako je dva puta imao priliku ubiti kralja Šaula, nije želio pribjeći nasilju, a kasnije mu se čak obratio s poštovanjem, nadajući se da će se pomiriti s njim (1. Samuelova 24:8-11; 26:17-20). Što mi možemo učiniti kad se pojavi neka situacija zbog koje može biti narušen mir skupštine? Trebamo ‘tražiti mir i ići za njim’. Stoga kad osjetimo  da je između nas i nekog brata ili sestre nastao zategnut odnos, trebamo poslušati Isusov savjet: “Prvo se pomiri s bratom svojim.” Tek nakon toga možemo se posvetiti drugim aktivnostima u službi Bogu (Matej 5:23, 24; Efežanima 4:26).

12, 13. (a) Kako nam već danas koristi to što imamo strah pred Bogom? (b) Koji će veliki blagoslov uskoro doživjeti Božji vjerni sluge?

¹² “Oči Jehovine gledaju pravednike i uši njegove slušaju vapaj njihov” (Psalam 34:15). Sve što je zapisano o Božjem ophođenju s Davidom potvrđuje istinitost tog biblijskog retka. Mi osjećamo veliku radost i unutarnji mir jer znamo da nas Jehova čuva. Uvjereni smo da će nam uvijek dati ono što nam je potrebno, čak i kad smo pod velikim pritiskom. Znamo da će se uskoro svi sluge pravog Boga suočiti s prorečenim napadom Goga iz Magoga i sa ‘strašnim danom Jehovinim’ (Joel 2:11, 31; Ezekijel 38:14-18, 21-23). U kakvoj se god situaciji tada našli, na nama će se ispuniti Davidove riječi: “Zavapili su pravednici i Jehova ih je čuo i iz svih nevolja njihovih izbavio ih je” (Psalam 34:17).

¹³ Bit će to predivno vrijeme jer će tada Jehova proslaviti svoje veliko ime! Strahopoštovanje koje ćemo osjećati prema njemu bit će veće nego ikada prije. S druge strane, svi će Božji protivnici doživjeti ponižavajući kraj. “Lice je Jehovino protiv onih koji zlo čine, da bi istrijebio sa zemlje spomen na njih” (Psalam 34:16). To veličanstveno izbavljenje i život u Božjem pravednom novom svijetu doista su velik blagoslov!

14. Što će nam pomoći da ustrajemo u nevoljama?

¹⁴ U međuvremenu, potrebna nam je ustrajnost da bismo i dalje mogli slušati Jehovu u ovom iskvarenom i neprijateljski raspoloženom svijetu. Strah pred Bogom uvelike nam pomaže da mu budemo poslušni. Budući da živimo u naročito teškim vremenima, neki Jehovini sluge doživljavaju strašne poteškoće koje im mogu takoreći slomiti srce i skršiti duh. Međutim, oni mogu biti potpuno sigurni da će im Jehova pomoći da ustraju ako se oslone na njega. Davidove riječi velika su utjeha: “Jehova je blizu onih koji su slomljena srca i spašava one koji su skršena duha” (Psalam 34:18). Ono što je David nakon toga rekao doista je ohrabrujuće: “Mnoge nevolje ima pravednik, ali Jehova ga iz svih izbavlja” (Psalam 34:19). Bez obzira na to kakve nas sve nevolje snađu, Jehova je dovoljno snažan da nas izbavi.

15, 16. (a) Za koju je nevolju David čuo nedugo nakon što je napisao 34. psalam? (b) Što će nam pomoći da podnesemo kušnje?

 ¹⁵ Nedugo nakon što je napisao 34. psalam, David je čuo za nevolju koja je snašla stanovnike Noba kad ih je Šaul poubijao zajedno s većinom svećenika. Mora da ga je jako pogodilo kad se sjetio da je zapravo njegov posjet Nobu izazvao toliki gnjev u Šaulu (1. Samuelova 22:13, 18-21). David se nesumnjivo obratio Jehovi za pomoć, a uskrsnuće ‘pravednih’ koje će se odigrati u budućnosti sigurno mu je bilo velika utjeha (Djela apostolska 24:15).

¹⁶ I nas jača nada u uskrsnuće. Znamo da nam naši neprijatelji nikako ne mogu nanijeti trajnu štetu (Matej 10:28). David je sljedećim riječima izrazio slično uvjerenje: “On čuva sve kosti [pravednikove], nijedna od njih nije slomljena” (Psalam 34:20). Taj se redak doslovno ispunio na Isusu. Iako je bio nemilosrdno ubijen, ‘nijedna mu kost nije bila slomljena’ (Ivan 19:36). Psalam 34:20 ispunjava se na još jedan način — jamči da pomazanim kršćanima i njihovim suradnicima, ‘drugim ovcama’, nikada neće biti nanesena trajna šteta, bez obzira na to kakve bi kušnje mogli doživjeti. Simbolično govoreći, njihove kosti nikada neće biti slomljene (Ivan 10:16).

17. Koja nevolja čeka nepokajnike koji mrze Jehovin narod?

¹⁷ Zle čeka nešto sasvim drugo. Budući da su sijali zlo, zlo će uskoro i požeti. “Nevolja će ubiti zloga i koji mrze pravednika snosit će krivnju” (Psalam 34:21). Svi koji se i dalje budu protivili Božjem narodu doživjet će najgoru moguću nevolju. Kada se pojavi Isus Krist, oni će “biti kažnjeni vječnom propašću” (2. Solunjanima 1:9).

18. U kom smislu je “veliko mnoštvo” već otkupljeno i što ih čeka u budućnosti?

¹⁸ Trideset i četvrti psalam David je završio sljedećim ohrabrujućim riječima: “Jehova otkupljuje dušu slugu svojih i nitko kome je on utočište neće biti kriv” (Psalam 34:22). David je 40 godina bio kralj, a pretkraj svog vladanja rekao je: “[Bog] je izbavio dušu moju iz svih nevolja” (1. Kraljevima 1:29). Poput Davida, oni koji se boje Jehove uskoro će se moći osvrnuti na prošlost i radovati se što su otkupljeni i oslobođeni svake krivnje koju su snosili zbog grijeha i što su izbavljeni iz svih svojih nevolja. Većina pomazanih kršćana već je primila svoju nebesku nagradu. “Veliko mnoštvo” iz svih naroda sada se pridružuje Isusovoj braći koja su još uvijek na Zemlji i zajedno s njima služe Jehovi Bogu i zato su čisti u njegovim očima. Jehova ih smatra čistima jer vjeruju u otkupnu moć Isusove prolivene krvi. Njegova otkupna žrtva omogućit će im da tijekom predstojeće Tisućugodišnje Kristove Vladavine prime mnoge blagoslove i čak postignu savršenstvo (Otkrivenje 7:9, 14, 17; 21:3-5).

19. Što su pripadnici ‘velikog mnoštva’ odlučni činiti?

¹⁹ Zašto će “veliko mnoštvo” Božjih slugu dobiti sve te blagoslove? Zato što osjećaju strahopoštovanje i divljenje prema Jehovi te su odlučni pokazivati strah pred njim i poslušno mu služiti. Da, taj strah sadašnji život čini ugodnijim, a i pomaže nam da ‘osvojimo pravi život’ — vječni život u Božjem novom svijetu (1. Timoteju 6:12, 18, 19; Otkrivenje 15:3, 4).