1, 2. (a) Zašto cijeniš nadu u vječni život? (b) Zašto mnogi ne vjeruju u Boga koji daje divna obećanja o budućnosti?

VOLIŠ li razmišljati o životu u raju? Možda već vidiš sebe kako istražuješ ovaj divan planet i upoznaješ se s gotovo beskrajno raznolikim živim svijetom na njemu. Možda razmišljaš o tome koliko ćeš zadovoljstvo osjećati dok s drugima budeš brinuo za Zemlju i pomagao da cijela postane poput parka. A možda razmišljaš i o tome kako ćeš razvijati neki svoj talent i posvetiti se arhitekturi, glazbi, nekoj drugoj grani umjetnosti ili drugim ciljevima za koje u ovom užurbanom načinu života nemaš vremena. Bilo kako bilo, sigurno cijeniš svoju nadu u “pravi život”, kako ga Biblija naziva, a to je život kakav je Jehova od samog početka želio da vodimo, i to u svu vječnost (1. Timoteju 6:19).

² Užitak je i velika čast govoriti drugima o toj biblijskoj nadi, zar ne? Međutim, mnogi je ne prihvaćaju. Odbacuju je jer je smatraju čistom izmišljotinom, nedostižnim snom lakovjernih ljudi. Možda im je čak teško vjerovati u Boga koji obećava vječni život u raju. Zbog čega? Nekima je u to teško vjerovati zbog postojanja zla. Oni smatraju da je nemoguće objasniti zašto postoje zlo i patnje ako postoji svemogući Bog koji je pun ljubavi. Oni smatraju da ne može postojati Bog koji tolerira zlo ili da, ako ipak postoji, nije svemoćan ili mu nije stalo do nas. Nekima takav način razmišljanja djeluje uvjerljivo. Sotona je doista vješto zaslijepio umove ljudi! (2. Korinćanima 4:4).

3. Na koje teško pitanje ljudi mogu dobiti odgovor uz našu pomoć i zahvaljujući čemu imamo jedinstvenu priliku pomoći im?

³ Kao Jehovini svjedoci, imamo jedinstvenu priliku pomoći ljudima koje Sotona i mudrost ovog svijeta drže u zabludi (1. Korinćanima 1:20; 3:19). Mi razumijemo zašto mnogi ne vjeruju u biblijska obećanja. Oni naprosto ne poznaju Jehovu. Možda ne znaju njegovo ime ni značenje tog imena, a o njegovim svojstvima i njegovoj dosljednosti u ispunjavanju  obećanja znaju malo ili čak ništa. Mi smo sretni što znamo sve to. Dobro je da se s vremena na vrijeme prisjetimo kako onima koji su “zamračena uma” možemo pomoći da nađu odgovor na jedno od najtežih pitanja koja si ljudi postavljaju: “Zašto Bog dopušta zlo i patnje?” (Efežanima 4:18). Najprije ćemo razmotriti što možemo reći ljudima prije nego što im damo konkretan odgovor na to pitanje, a potom ćemo se osvrnuti na to kako Jehovina svojstva dolaze do izražaja u načinu na koji je odlučio iskorijeniti zlo.

4, 5. Što možda trebamo najprije učiniti kad nas netko pita zašto Bog dopušta patnje? Objasni.

⁴ Što kažemo kad nas netko pita zašto Bog dopušta patnje? Možda imamo običaj odmah dati detaljno objašnjenje, i to tako da krenemo od onoga što se dogodilo u edenskom vrtu. Ponekad je to dobar pristup. No u nekim je slučajevima najprije potrebno takoreći pripremiti teren prije nego osobi damo konkretan odgovor (Mudre izreke 25:11; Kološanima 4:6). Razmotrimo tri misli koje osobi mogu pomoći da bolje razumije odgovor na svoje pitanje.

⁵ Kao prvo, ako vidimo da osobu izuzetno mnogo pogađa to što ima toliko zla u svijetu, lako je moguće da je nju ili neku njoj dragu osobu snašla neka nevolja. Stoga je dobro najprije pokazati iskreno suosjećanje. Apostol Pavao savjetovao je kršćanima: “Plačite s onima koji plaču!” (Rimljanima 12:15). Možda će naša suosjećajnost ostaviti određeni dojam na osobu (1. Petrova 3:8). Ako osjeti da nam je stalo do nje, veća je vjerojatnost da će poslušati ono što smo joj htjeli reći.

6, 7. Zašto možemo s pravom pohvaliti iskrenu osobu kad postavi pitanje koje je muči, a na koje Biblija daje odgovor?

⁶ Kao drugo, iskrenu osobu možemo pohvaliti što je postavila to pitanje. Neki ljudi misle da su takva pitanja dokaz da nemaju vjeru ili da ne poštuju Boga. Možda su im to čak rekli svećenici. Međutim, to ne mora biti istina. Uostalom, i vjerne osobe iz biblijskog vremena postavljale su slična pitanja. Naprimjer, psalmist David je upitao: “Zašto, Jehova, stojiš daleko? Zašto se skrivaš kad smo u tjeskobi?” (Psalam 10:1). Slično tome, prorok Habakuk upitao je: “Dokle ću, Jehova, vapiti, a da ti ne čuješ? Dokle ću te zbog nasilja u pomoć zvati, a da ti ne spasiš? Zašto puštaš da vidim zlo i zašto gledaš nevolju? Zašto su pljačka i nasilje preda mnom, zašto nastaju prepirke i zašto izbijaju svađe?” (Habakuk 1:2, 3).

⁷ Te su osobe bile vjerne Bogu i duboko su ga poštovale. Je li ih netko prekorio jer su postavile pitanja koja su ih mučila? Nipošto. Jehova je čak odlučio da se njihova iskrena pitanja zapišu u njegovoj Riječi. Možda je osoba koja je zabrinuta zbog tolikog zla u svijetu duhovno gladna, možda čezne za odgovorima koje joj samo Biblija može pružiti. Sjeti se da se Isus pozitivno izrazio o onima koji osjećaju duhovnu glad, odnosno onima “koji nastoje zadovoljiti svoje duhovne potrebe” (Matej 5:3). Zar nije divno pomagati takvim osobama da pronađu sreću koju je Isus obećao?

8. Zbog kojih zbunjujućih učenja ljudi Boga smatraju odgovornim za patnje i kako im možemo pomoći?

⁸ Kao treće, možda trebamo pomoći osobi da shvati kako Bog nije odgovoran za zlo koje prevladava u svijetu. Mnoge se ljude uči da Bog vlada svijetom u kojem živimo, da je on odavno odredio sve što će nam se dogoditi te da iz neobjašnjivih, nedokučivih razloga ljudima nanosi patnje. Takva učenja nisu točna. Ona sramote Boga i ostavljaju dojam da je on odgovoran za zlo i patnje u svijetu. Zato ljudima pomoću Božje Riječi trebamo pokazati što je prava istina (2. Timoteju  3:16). Vladar ovog iskvarenog svijeta je Sotona Đavo, a ne Jehova (1. Ivanova 5:19). Jehova nije unaprijed odredio kako će izgledati život njegovih razumom obdarenih stvorenja, već svakome daje slobodu i priliku da izabere između dobra i zla, ispravnog i neispravnog (5. Mojsijeva 30:19). Isto tako, Jehova nikada ne uzrokuje zlo. On mrzi zlo i stalo mu je do onih koji nepravedno pate (Job 34:10; Mudre izreke 6:16-19; 1. Petrova 5:7).

9. Koje je publikacije pripremio “vjerni i razboriti rob” kako bi pomogao ljudima da shvate zašto Jehova Bog dopušta patnje?

⁹ Nakon što poduzmeš upravo opisane korake, možda ćeš zaključiti da je osoba spremna saznati odgovor na pitanje zašto Bog dopušta da patnje i dalje traju. Da bi ti pomogao u tome, “vjerni i razboriti rob” pripremio je niz korisnih publikacija (Matej 24:45-47). Naprimjer, na Oblasnom kongresu “Poslušnost Bogu”, koji je održan 2005, dobili smo traktat Uskoro kraj svim patnjama! Ako taj traktat postoji na tvom jeziku, zašto se ne bi bolje upoznao s njegovim sadržajem? I knjiga Što Biblija doista uči?, koja je dosada prevedena na 157 jezika, ima poglavlje koje odgovara na ovo važno pitanje. Koristi te publikacije što više! One pružaju jasno biblijsko objašnjenje o tome kako je Božje pravo vladanja osporeno u Edenu i kako je Jehova odlučio riješiti to sporno pitanje. Imaj na umu i to da kad objašnjavaš ovu temu, svom slušatelju otkrivaš najvažniju istinu koja postoji — istinu o Jehovi i njegovim divnim osobinama.

10. Što je mnogima teško shvatiti u vezi s tim zašto Bog dopušta patnje i što im može pomoći?

¹⁰ Dok ljudima pomažeš da razumiju zašto Jehova dozvoljava da ljudi sami vladaju  pod Sotoninim utjecajem, nastoj im skrenuti pažnju na Jehovina divna svojstva. Mnogi ljudi znaju da je Bog moćan jer često čuju kako ga se naziva Svemogući Bog. Međutim, možda im je teško shvatiti zašto odmah ne prekine nepravde i patnje kad ima toliku moć. Oni razmišljaju na taj način vjerojatno zato što ne razumiju Jehovina ostala svojstva, kao što su svetost, pravda, mudrost i ljubav. Jehova ta svojstva iskazuje na savršen, uravnotežen način. Biblija stoga kaže: “Djelo mu je savršeno” (5. Mojsijeva 32:4). Kako možeš istaknuti ta Jehovina svojstva dok odgovaraš na pitanja koja se često postavljaju o postojanju zla i patnji? Razmotrimo nekoliko primjera.

11, 12. (a) Zašto oproštenje nije dolazilo u obzir kad su Adam i Eva zgriješili? (b) Zašto Jehova neće dovijeka dopuštati postojanje grijeha?

¹¹ Je li Jehova mogao jednostavno oprostiti Adamu i Evi? U ovom slučaju opraštanje nije dolazilo u obzir. Kao savršeni ljudi, Adam i Eva svjesno su odlučili odbaciti Jehovu kao Vrhovnog Vladara i umjesto toga prihvatiti vodstvo Sotone. Stoga nimalo ne čudi što se ti buntovnici nisu kajali. Međutim, kad ljudi pitaju zašto im Jehova nije oprostio, možda ih zapravo zanima zašto Jehova nije naprosto snizio svoja mjerila i dopustio da grijeh i pobuna postoje. Odgovor na to pitanje povezan je s jednim svojstvom koje je važan dio Jehovine osobnosti — s njegovom svetosti (2. Mojsijeva 28:36; 39:30).

¹² Biblija na stotine puta ističe Jehovinu svetost. No nažalost, malo ljudi u ovom iskvarenom svijetu shvaća što znači ta osobina. On je čist i neokaljan. Kod njega nema ni traga grešnosti (Izaija 6:3; 59:2). Što se tiče grijeha, Jehova je poduzeo korake da on putem otkupnine bude uklonjen. On neće dovijeka dopuštati postojanje grijeha. Kad bi Jehova vječno dopuštao postojanje grijeha, mi ne bismo imali nade u bolju budućnost (Mudre izreke 14:12). U vrijeme koje je odredio Jehova će omogućiti da sve stvoreno ponovno postigne svetost. U to možemo biti apsolutno sigurni jer to je naum Svetog Boga.

13, 14. Zašto je Jehova odlučio da neće uništiti buntovnike u Edenu?

¹³ Je li Jehova mogao uništiti buntovnike u Edenu i sve početi ispočetka? Dakako da je Jehova imao moć da to učini i on će uskoro i iskoristiti tu moć da bi uništio sve zle. Neki se možda pitaju: ‘Zašto to nije učinio kad su u cijelom svemiru bila samo tri grešnika? Zar tako ne bi spriječio da se grijeh i patnja prošire po cijelom svijetu?’ Zašto Jehova nije tako postupio? U 5. Mojsijevoj 32:4 stoji: ‘Svi su putevi njegovi pravda.’ Jehova ima savršen osjećaj za pravdu. Ustvari, on “ljubi pravdu” (Psalam 37:28). Upravo zbog toga on nije pogubio buntovnike u Edenu. Što to zapravo znači?

¹⁴ Zbog Sotonine pobune pojavilo se pitanje ima li Bog pravo na vrhovnu vlast. Jehovin osjećaj za pravdu zahtijevao je da se na Sotonine tvrdnje odgovori upravo na temelju pravde. Buntovnike se moglo odmah uništiti jer su to i zaslužili, no time se ne bi pružio pravedan odgovor na iznesene tvrdnje. Jehova bi time naprosto dokazao svoju nenadmašnu moć, ali nju Sotona nije ni doveo u pitanje. Osim toga, Jehova je rekao svoj naum Adamu i Evi. Trebali su rađati djecu i napuniti zemlju, podložiti je i vladati nad svim zemaljskim stvorenjima (1. Mojsijeva 1:28). Da je Jehova uništio Adama i Evu, njegov naum u vezi s ljudima koji je objavio ostao bi samo na riječima. Jehovina pravda nikada ne bi dozvolila da dođe do toga jer on uvijek ispuni svoj naum (Izaija 55:10, 11).

15, 16. Kako možemo pomoći ljudima koji misle da imaju bolja “rješenja” u vezi sa spornim pitanjem iznesenim u Edenu?

 ¹⁵ Je li itko u svemiru mogao riješiti pobunu u Edenu mudrije od Jehove? Neki ljudi možda daju svoja “rješenja” u vezi s tom pobunom. Međutim, zar time zapravo ne žele reći da taj problem mogu riješiti bolje od Jehove? To možda ne čine iz loših poticaja, nego zato što ne poznaju Jehovu i njegovu zadivljujuću mudrost. Pišući kršćanima u Rimu, apostol Pavao je duboko razmišljao o Božjoj mudrosti, pa tako i o ‘svetoj tajni’ koja se odnosi na to da će Jehova putem Mesijanskog Kraljevstva spasiti vjerne ljude i posvetiti svoje sveto ime. Kako je Pavao gledao na mudrost Boga koji ima takav naum? Svoje je pismo zaključio sljedećim riječima: ‘Bogu, jedinome mudrome, neka je slava preko Isusa Krista u svu vječnost! Amen’ (Rimljanima 11:25; 16:25-27).

¹⁶ Pavao je razumio da je Jehova ‘jedini mudri’ — da je najmudriji. Tko bi od nesavršenih ljudi mogao smisliti bolji način kako da riješi bilo koji problem, a kamoli onaj najteži, koji je Božju mudrost stavio na ispit? Zbog toga ljudima trebamo pomoći da poput nas steknu strahopoštovanje prema Bogu koji je “mudra srca” (Job 9:4). Što bolje razumijemo Jehovinu mudrost, to ćemo biti sigurniji u to da on probleme rješava na najbolji način (Mudre izreke 3:5, 6).

17. Kako bolje razumijevanje Jehovine ljubavi pomaže onima koje brine to što Bog dopušta patnje?

¹⁷ “Bog je ljubav” (1. Ivanova 4:8). Tim dojmljivim riječima Biblija otkriva Jehovino najistaknutije svojstvo, svojstvo koje nas najviše privlači Bogu i pruža najveću utjehu ljudima koji su zabrinuti zbog sve većeg zla. Jehova je pokazao ljubav u svemu što je poduzeo kako bi svoja stvorenja izbavio od strašnih posljedica grijeha. Ljubav ga je potaknula da pruži nadu grešnim potomcima Adama i Eve, omogućivši im da mu mogu pristupiti i doći u dobar odnos s njim. Ljubav je potaknula Boga da osigura otkupninu putem koje ljudi mogu dobiti potpuno oproštenje grijeha te ponovno doći do savršenstva i vječnog života (Ivan 3:16). Isto tako, ljubav ga je potaknula da bude strpljiv s ljudima i pruži im što više prilika da njega izaberu za svog Vrhovnog Vladara, a ne Sotonu (2. Petrova 3:9).

18. Koju istinu znamo i o čemu će govoriti sljedeći članak?

¹⁸ Kad se jedan pastor obratio ljudima koji su se okupili u znak sjećanja na strašni teroristički napad, rekao im je: “Mi ne znamo zašto Bog dopušta da zlo i patnje i dalje traju.” Kako je to samo žalosno! Zar nismo sretni što znamo istinu o tome? (5. Mojsijeva 29:29). A budući da je Jehova mudar, pravedan i pun ljubavi, znamo da će uskoro okončati svu patnju. Ustvari, on je to i obećao (Otkrivenje 21:3, 4). A što je sa svima onima koji su umrli tijekom ljudske povijesti? Jesu li ostavljeni bez nade zbog načina na koji je Jehova odlučio riješiti sporno pitanje koje se pojavilo u Edenu? Nisu. Ljubav je potaknula Jehovu da im putem uskrsnuća pruži nadu. O tome će govoriti sljedeći članak.