Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Velik pothvat Ernsta Glücka

Velik pothvat Ernsta Glücka

PRIJE više od 300 godina Ernst Glück prihvatio se zadatka na koji su se odvažili rijetki pojedinci u povijesti čovječanstva. Odlučio je prevesti Bibliju na jezik koji nije znao.

Glück je rođen otprilike 1654. u malom gradu Wettinu, blizu Hallea (Njemačka). Njegov je otac bio luteranski pastor, pa je mali Ernst, odrastajući u religioznoj obitelji, rano razvio zanimanje za duhovne stvari. U dobi od 21 godine završio je teološki studij u Njemačkoj i preselio se na područje današnje Latvije. U to je vrijeme većina tamošnjeg stanovništva bila slabo obrazovana, a na njihovom je jeziku bilo tiskano malo knjiga. Glück je napisao: “Kad sam kao mladić stigao u ovu zemlju, prva manjkavost koju sam zamijetio bila je da latvijska Crkva nije imala Bibliju (...). To me potaklo da pred Bogom donesem odluku da ću posve svladati taj jezik.” Ernst je bio odlučan prevesti Latvijcima Bibliju na njihov jezik.

Pripreme za prevođenje

Područje na koje se Glück doselio tada se zvalo Livonija, a bilo je pod vlašću Švedske. Johannes Fischer bio je predstavnik švedskog kralja. On je želio omogućiti ljudima bolje obrazovanje, a usto je bio željan zarade. Glück je razgovarao s Fischerom o svojoj želji da prevede Bibliju na latvijski. Fischer je u glavnom gradu Rigi imao svoju tiskaru. Smatrao je da bi tiskanje Biblije na latvijskom doprinijelo ostvarivanju njegovog cilja da ljudi postanu obrazovaniji, a nadao se da će mu to donijeti i dobru zaradu. Stoga se obratio švedskom kralju Karlu XI i zatražio od njega odobrenje za taj projekt. Kralj je odobrio projekt i ponudio se da ga financira. Kraljeva rezolucija donesena 31. kolovoza 1681. sadržavala je odobrenje za početak prevođenja.

Glück se u to vrijeme već pripremao za svoj zadatak. Budući da je bio Nijemac, kao temelj za prevođenje Biblije na latvijski mogao je koristiti prijevod Martina Luthera. No Glück je želio načiniti najbolji mogući prijevod te je stoga zaključio da treba prevoditi s hebrejskog i grčkog, jezika kojima je Biblija prvobitno i napisana. Budući da nije dovoljno dobro znao te jezike, otišao je u Hamburg (Njemačka) kako bi ih studirao. Dok je bio tamo, izgleda da mu je livonijski svećenik Jānis Reiters pomagao da nauči latvijski, a i biblijski grčki.

Godine rada, godine čekanja

Nakon što je savladao željene jezike, Glück se 1680. vratio u Latviju i počeo je služiti kao pastor. Uskoro je započeo s prevođenjem Biblije. Godine 1683. dobio je zadatak da kao pastor služi u velikoj crkvenoj općini Alūksne, koja je kasnije postala poznata po tome da je u njoj preveo Bibliju na latvijski.

U to vrijeme latvijski nije imao odgovarajuće riječi za mnoge biblijske izraze i pojmove. Stoga je Glück u svom prijevodu koristio neke njemačke riječi. No dao je sve od sebe kako bi Božju Riječ što bolje preveo na latvijski, te se stručnjaci slažu da je njegov prijevod vrlo kvalitetan. On je čak skovao neke nove riječi, a neke od njih i danas su u širokoj upotrebi. Među njima su latvijski izrazi za riječi “primjer”, “gozba”, “div”, “uhoditi” i “svjedočiti”.

Johannes Fischer obavještavao je švedskog kralja o tome kako napreduje prevođenje Biblije, a njihova pisma otkrivaju da je Glück 1683. dovršio prevođenje grčkog dijela Biblije. Prijevod cijele Biblije dovršio je 1689, što znači da je svoj veliki pothvat priveo kraju za samo osam godina. * Još je dugo potrajalo dok je ta Biblija bila objavljena, no Ernst je 1694. ostvario svoj cilj — vlasti su odobrile da se Biblija na latvijskom preda javnosti.

Neki povjesničari sumnjaju u to da je Glück sam načinio taj prijevod. On je nesumnjivo prilikom prevođenja konzultirao Lutherov prijevod i u svoj tekst uključio dijelove Biblije koji su već bili prevedeni na latvijski. No oni sačinjavaju samo mali dio njegovog prijevoda. Jesu li Ernstu pomagali drugi prevoditelji? Glück je imao jednog pomoćnika dok je prevodio Bibliju, a i ljude koji su mu pomagali u korigiranju tekstova i provjeravanju točnosti prijevoda. No izgleda da oni nisu bili uključeni u samo prevođenje. Stoga je vjerojatno da je Glück sam preveo čitavu Bibliju.

Glückov prijevod bio je prekretnica u razvoju pisanog latvijskog, no i nešto daleko važnije. Kad je Glück preveo Bibliju na latvijski, tamošnje je stanovništvo napokon moglo čitati Božju Riječ na materinjem jeziku i usvajati njena životovažna učenja. Latvijci nisu zaboravili što je Ernst Glück učinio za njih. Već više od 300 godina stanovnici Alūksnea brinu se za dva hrasta nazvana Glika ozoli, odnosno Glückovi hrastovi. Te je hrastove Glück posadio kao spomenik Bibliji na latvijskom. U Alūksneu postoji i mali muzej s raznim prijevodima Biblije, a među njima je i jedan od prvih tiskanih primjeraka Glückovog prijevoda. Grb Alūksnea prikazuje Bibliju, a na njoj piše godina 1689 — godina kad je Glück dovršio svoje djelo.

Glückov daljnji rad

Ubrzo nakon što je došao u Latviju, Glück je počeo učiti ruski. Godine 1699. napisao je da radi na ostvarenju još jedne svoje želje — prevođenju Biblije na ruski jezik. U jednom pismu iz 1702. napisao je da je počeo dorađivati svoj latvijski prijevod Biblije. No povoljni uvjeti za prevođenje Biblije uskoro su došli svome kraju. Nakon puno godina mira Latvija je postala poprište rata. Godine 1702. ruska je vojska porazila Šveđane i zauzela Alūksne. Glück i njegova obitelj prognani su u Rusiju. * U to teško vrijeme Glück je izgubio rukopise svog novog prijevoda na latvijski i prijevoda na ruski. Umro je u Moskvi 1705.

Nestanak tih rukopisa bio je veliki gubitak. No Glückov prvobitni prijevod koristi svima onima koji danas čitaju latvijsku Bibliju.

Ernst Glück samo je jedan od mnogih koji su se prihvatili ogromnog zadatka da prevedu Bibliju na jezik običnog naroda. Zahvaljujući tome skoro svaka jezična grupa na zemaljskoj kugli može čitati Božju Riječ i usvajati njene dragocjene istine. Da, Jehova i dalje putem Biblije, koja je dostupna na više od 2 000 jezika, ljudima iz cijelog svijeta pruža priliku da ga upoznaju.

^ odl. 10 Za usporedbu spomenimo da je na engleskom prijevodu King James, izdanom 1611, sedam godina radilo 47 učenjaka.

^ odl. 14 Kći koju je Glück usvojio preživjela je taj buran period i udala se za ruskog cara Petra Velikog. Nakon Petrove smrti 1725, postala je ruska carica Katarina I.

[Slika na stranici 13]

Glückov prijevod

[Slika na stranici 14]

Jehovini svjedoci poučavaju ljude o Bibliji u gradu u kojem ju je Glück preveo