1, 2. (a) Za što su ljudi bili spremni učiniti velike žrtve? (b) S kojim se izazovom suočavaju kršćani i na što moraju paziti?

POTRAGA za skrivenim blagom nije samo igra koju vole djeca. Tijekom povijesti u mnogim zemljama ljudi su često tome posvećivali svoj život. Naprimjer, u 19. stoljeću u Australiji, južnoj Africi, Kanadi i Sjedinjenim Državama vladala je zlatna groznica koja je u te zemlje privukla ljude iz udaljenih krajeva. Oni su bili spremni napustiti svoj dom i svoje voljene kako bi tragali za bogatstvom u stranim zemljama, ponekad i pod surovim uvjetima. Da, mnogi su spremni na velike rizike i goleme žrtve da bi stekli bogatstvo za kojim čeznu.

² Iako većina ljudi danas ne sudjeluje u doslovnoj potrazi za blagom, oni moraju naporno raditi da bi zaradili za život, što u ovom svijetu može biti jako teško, pa čak i neizdržljivo. Lako nam se može dogoditi da postanemo toliko zaokupljeni svakodnevnim potrebama kao što su hrana, odjeća i krov nad glavom da zanemarimo ili čak zaboravimo važnije stvari (Rimljanima 14:17). Isus je ispričao jednu usporedbu koja dobro opisuje tu ljudsku sklonost, a zapisana je u Luki 12:16-21.

3. Ispričaj ukratko Isusovu usporedbu zapisanu u Luki 12:16-21.

³ Isus je tu usporedbu ispričao kad je rekao da se trebamo čuvati lakomosti, o čemu smo nešto više govorili u prethodnom članku. Nakon što je dao taj savjet, ispričao je usporedbu o čovjeku koji nije bio zadovoljan žitnicama punim dobra koje je već imao, nego ih je odlučio srušiti i sagraditi veće da bi mogao sakupiti još više ljetine. Baš kad je pomislio da se može opustiti i voditi lagodan život, Bog mu je rekao da je njegovom životu došao kraj i da će sva dobra koja je stekao pripasti nekom drugom.  Isus je zatim tu usporedbu zaključio riječima: “Tako biva onome tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom” (Luka 12:21). Što učimo iz te usporedbe? Kako je možemo primijeniti u svom životu?

4. Što možemo zaključiti o čovjeku iz Isusove usporedbe?

⁴ Ta Isusova usporedba poznata je u mnogim zemljama. On je započinje jednostavnim riječima: “Nekom bogatom čovjeku dobro je rodila zemlja.” Isus nije rekao da se čovjek obogatio nekim mutnim i nezakonitim poslovima. Drugim riječima, nije ga prikazao kao zlog čovjeka. Ustvari, iz onoga što je Isus rekao može se zaključiti da je čovjek iz usporedbe marljivo radio. U najmanju ruku, bio je čovjek koji je planirao i štedio za budućnost, možda imajući na umu dobrobit svoje obitelji. Dakle, sa svjetovnog gledišta, može ga se uzeti kao primjer marljivog čovjeka koji ozbiljno shvaća svoje dužnosti.

5. U kojoj se nedoumici našao čovjek iz Isusove usporedbe?

⁵ U svakom slučaju, Isus je tog čovjeka nazvao bogatim, što znači da je već posjedovao obilje materijalnih dobara. Međutim, Isus je ukazao na nedoumicu u kojoj se našao taj bogati čovjek. Zemlja je rodila puno više nego što je očekivao, daleko više nego što mu je bilo potrebno ili nego što je mogao spremiti u žitnice. Što je mogao poduzeti?

6. S kojim se odlukama suočavaju mnogi Božji sluge?

⁶ Mnogi današnji Jehovini sluge nalaze se u sličnim situacijama. Pravi kršćani trude se biti pošteni, marljivi i savjesni radnici (Kološanima 3:22, 23). Bez obzira na to rade li za nekoga ili imaju svoju firmu, posao im obično dobro ide i čak budu jako uspješni. Kad im se ponudi promaknuće ili im se otvore nove poslovne mogućnosti, moraju donijeti odluku. Hoće li prihvatiti promaknuće ili proširiti posao? Slično tome, mnogi mladi među Jehovinim svjedocima odlični su učenici. Zbog toga im se možda ukaže mogućnost da dobiju stipendiju za nastavak obrazovanja u nekim prestižnim školama. Hoće li iskoristiti priliku i prihvatiti ponudu?

7. Što je čovjek iz Isusove usporedbe učinio?

⁷ Vratimo se ponovno na Isusovu usporedbu. Što je bogati čovjek odlučio učiniti kad je zemlja toliko rodila da nije imao gdje sakupiti ljetinu? Odlučio je srušiti žitnice koje je imao i sagraditi veće kako bi u njih mogao pohraniti sve žito i sva dobra. Taj mu je plan očito dao toliki osjećaj sigurnosti i zadovoljstva da je pomislio: “Reći ću sebi: ‘Imaš mnoga dobra u zalihi za mnoge godine. Počivaj, jedi, pij i uživaj!’” (Luka 12:19).

8. Koji je presudni činilac zanemario čovjek iz Isusove usporedbe?

⁸ No Isus je pokazao da je tom čovjeku plan koji je imao dao samo lažan osjećaj  sigurnosti. Koliko god da je dobro zvučao, u njega nije bio uključen jedan presudan činilac, a to je Božja volja. Čovjek je mislio samo na sebe, na to kako će počivati, jesti, piti i uživati. Mislio je da će zato što ima “mnoga dobra” moći živjeti “mnoge godine”. No na njegovu žalost nije bilo tako. Kao što je Isus ranije rekao, “čak i kad netko ima obilje, njegov život ne proizlazi iz onoga što posjeduje” (Luka 12:15). Iste te noći taj je čovjek odjednom izgubio sve za što je naporno radio jer mu je Bog rekao: “Bezumniče, ove noći tražit će se život tvoj od tebe. Tko će onda imati ono što si skupio?” (Luka 12:20).

9. Zašto je čovjek iz usporedbe nazvan bezumnim?

⁹ Sada dolazimo do glavne pouke koju izvlačimo iz ove Isusove usporedbe. Bog je tog čovjeka nazvao bezumnim. U djelu Exegetical Dictionary of the New Testament (Rječnik s tumačenjima novozavjetnih pojmova) objašnjava se da oblici grčke riječi koja je korištena na tom mjestu “uvijek označavaju nedostatak razbora”. U njemu također piše da Bog u toj usporedbi koristi tu riječ kako bi razotkrio “koliko su bili besmisleni planovi za budućnost tog bogatog čovjeka”. Izraz “bezumniče” ne odnosi se na nekoga tko nije pametan, nego na nekoga “tko ne želi priznati da je ovisan o Bogu”. Isusov opis bogatog čovjeka podsjeća nas na riječi koje je on kasnije uputio skupštini u maloazijskom gradu Laodiceji iz prvog stoljeća: “Govoriš: ‘Bogat sam, obogatio sam se i ništa mi više ne treba’, a ne znaš da si jadan i bijedan i siromašan i slijep i gol” (Otkrivenje 3:17).

10. Zašto to što netko posjeduje “mnoga dobra” nije jamstvo da će živjeti “mnoge godine”?

¹⁰ Dobro je da razmislimo o onome što učimo iz toga. Jesmo li možda poput čovjeka iz usporedbe — radimo jako naporno da bismo stekli “mnoga dobra”, no propuštamo činiti ono što je neophodno da bismo mogli živjeti “mnoge godine”? (Ivan 3:16; 17:3). Biblija kaže: “Bogatstvo ne koristi u dan gnjeva” i “tko se uzda u bogatstvo svoje, taj propada” (Mudre izreke 11:4, 28). Stoga je Isus na kraju usporedbe upozorio: “Tako biva onome tko skuplja blago za sebe, a nije bogat pred Bogom” (Luka 12:21).

11. Zašto je uzaludno graditi svoje nade i sigurnost na materijalnim stvarima?

¹¹ Kad je Isus rekao “tako biva”, želio je naglasiti da će se onima koji svoj život — svoje nade i svoju sigurnost — temelje isključivo na materijalnim stvarima dogoditi isto ono što se dogodilo bogatom čovjeku iz njegove usporedbe. Problem nije toliko u tome što netko “skuplja blago za sebe”, nego u tome što “nije bogat pred Bogom”. Učenik Jakov dao je slično upozorenje kad je napisao: “Slušajte sad, vi koji kažete: ‘Danas ili sutra otputovat ćemo u taj i taj grad i provesti ondje godinu dana, trgovati i zaraditi’, a ne znate kakav će vaš život biti sutra.” Što bi oni trebali učiniti? “Trebali biste reći: ‘Ako bude Jehovina volja, živjet  ćemo i učiniti ovo ili ono’” (Jakov 4:13-15). Koliko god da je netko bogat ili koliko god materijalnih stvari posjeduje, sve će mu to biti uzaludno ako nije bogat pred Bogom. A što znači biti bogat pred Bogom?

12. Kako možemo biti bogati pred Bogom?

¹² Prema Isusovim riječima, postoji velika razlika između toga da budemo bogati pred Bogom i toga da skupljamo blago za sebe, odnosno bogatimo se u materijalnom pogledu. Prema tome, Isus je želio reći da naša glavna preokupacija u životu ne bi smjela biti sakupljanje materijalnog bogatstva ni pronalaženje zadovoljstva u onome što posjedujemo. Umjesto toga, svoja bismo sredstva trebali koristiti tako da poboljšamo odnosno ojačamo svoj odnos s Jehovom. To će nas sigurno učiniti bogatima pred Bogom. U kom smislu? U tom smislu što ćemo dobiti mnoge blagoslove od njega. Biblija nam kaže: “Blagoslov Jehovin obogaćuje i nikakvu bol Bog pritom ne zadaje” (Mudre izreke 10:22).

13. U kom pogledu Jehovin blagoslov “obogaćuje”?

¹³ Kad Jehova blagoslivlja svoj narod, on mu uvijek daje najbolje (Jakov 1:17). Naprimjer, kad je Jehova dao Izraelcima zemlju u koju su se mogli naseliti, bila je to zemlja “u kojoj teče med i mlijeko”. Iako je i egipatska zemlja bila tako opisana, zemlja koju je Jehova dao Izraelcima bila je drugačija barem u jednom važnom pogledu. Bila je to “zemlja za koju se brine Jehova, Bog tvoj”, kako je Mojsije rekao Izraelcima. Drugim riječima, imali su priliku napredovati jer se Jehova brinuo za njih. Dok su god bili vjerni Jehovi, on ih je bogato blagoslivljao i vodili su život koji je bio vidljivo bolji od života svih okolnih naroda. Da, Jehovin blagoslov doista “obogaćuje”! (4. Mojsijeva 16:13; 5. Mojsijeva 4:5-8; 11:8-15).

14. Što imaju oni koji su bogati pred Bogom?

¹⁴ Izraz “bogat pred Bogom” prevodi se i s “bogat u Božjim očima” (Novi zavjet — suvremeni prijevod). Imućne osobe obično brine to kakve će ispasti u očima drugih ljudi. To se često vidi po njihovom načinu života. One žele impresionirati ljude ‘isticanjem svog imetka’, kako to kaže Biblija (1. Ivanova 2:16). Za razliku od toga, oni koji su bogati pred Bogom imaju njegovo priznanje i naklonost te primaju obilje njegove nezaslužene dobrote. Osim toga, nalaze se u prisnom odnosu s njim. Ti divni blagoslovi donose im sreću i pružaju im osjećaj sigurnosti više nego što to može bilo kakvo materijalno bogatstvo (Izaija 40:11). No još moramo odgovoriti na jedno pitanje: Što mi moramo činiti da bismo bili bogati u Božjim očima?

15. Što trebamo činiti da bismo bili bogati pred Bogom?

¹⁵ Čovjek iz Isusove usporedbe imao je plan i naporno je radio samo zato da bi se obogatio i zato je nazvan bezumnim. Dakle, da bismo bili bogati pred Bogom, moramo marljivo i u potpunosti sudjelovati u aktivnostima koje su istinski vrijedne i  dragocjene u Božjim očima. Jedna od njih zapisana je u Isusovoj zapovijedi: “Idite i načinite učenike od ljudi iz svih naroda” (Matej 28:19). Kad svoje vrijeme, snagu i talente ne trošimo za promicanje vlastitih interesa, nego za propovijedanje o Kraljevstvu i činjenje učenika, to se može usporediti s mudrom investicijom. Oni koji su tako postupili ostvarili su veliku duhovnu dobit, što pokazuju sljedeća iskustva (Mudre izreke 19:17).

16, 17. Ispričaj iskustva koja pokazuju kakvim načinom života osoba postaje bogata pred Bogom?

¹⁶ Obrati pažnju na primjer jednog kršćanina iz jedne azijske zemlje. Kao kompjuterski tehničar imao je dobro plaćen posao. Međutim, taj mu je posao oduzimao gotovo sve vrijeme, pa se osjećao duhovno praznim. S vremenom je odlučio da neće težiti za napredovanjem na poslu, već je dao otkaz te počeo praviti sladoled i prodavati ga na ulici kako bi imao više vremena za zadovoljenje svojih duhovnih potreba i za teokratske aktivnosti. Nekadašnji kolege su ga ismijavali, no što je bilo na kraju? “Financijski sam bolje stajao nego kad sam radio s kompjuterima”, rekao je. “Bio sam sretniji jer nisam bio pod stresom ni u brigama kao na svom starom poslu. A što je najvažnije, to me približilo Jehovi.” Zahvaljujući tome što je promijenio posao taj je kršćanin mogao započeti punovremenu službu, a sada služi u podružnici Jehovinih svjedoka u svojoj zemlji. Jehovin blagoslov doista “obogaćuje”.

¹⁷ I jedna žena koja je odrasla u obitelji u kojoj se obrazovanju pridavalo veliku važnost dala nam je dobar primjer. Pohađala je fakultete u Francuskoj, Meksiku i Švicarskoj i pred njom je bila izvrsna karijera. “Pratio me uspjeh, bila sam ugledna i imala sam mnoge privilegije”, rekla je, “no u sebi sam osjećala neku prazninu, veliko nezadovoljstvo.” A onda je upoznala Jehovu. Ona kaže: “Duhovno sam napredovala, pa mi je želja da ugodim Jehovi i barem malo mu se odužim za ono što mi je dao pomogla da jasno shvatim za što se trebam odlučiti — za punovremenu službu.” Napustila je svoj posao i ubrzo se krstila. Zadnjih 20 godina radosno služi u punovremenoj službi. “Neki misle da je šteta što nisam iskoristila svoje znanje”, kaže ona, “no priznaju mi da vide da sam sretna i dive se načelima kojih se držim u životu. Svakog se dana molim Jehovi da mi pomogne da budem ponizna kako ne bih izgubila njegovo priznanje.”

18. Kako i mi, poput Pavla, možemo biti bogati pred Bogom?

¹⁸ Savao, koji je postao apostol Pavao, imao je priliku postati ugledna osoba u društvu. No kasnije je napisao: “Čak sve smatram gubitkom u usporedbi s nenadmašnom vrijednošću poznavanja Krista Isusa, Gospodina mojega” (Filipljanima 3:7, 8). Pavlu je bogatstvo koje je dobio preko Krista bilo vrednije od svega što mu je svijet mogao ponuditi. Slično tome, ako se odreknemo svih sebičnih ambicija i živimo odano Bogu, i naš život može biti bogat u Božjim očima. Božja Riječ nam jamči: “Poniznost i strah Jehovin donose bogatstvo, čast i život” (Mudre izreke 22:4).