Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Važnost pisanja u drevnom Izraelu

Važnost pisanja u drevnom Izraelu

JESI li imao prilike čitati Ilijadu ili Odiseju, dva poznata epa koja potječu iz drevne Grčke? Smatra se da su oni nastali tokom devetog ili osmog stoljeća pr. n. e. Što se o tim djelima može reći kad ih se usporedi s Biblijom, čije je pisanje započelo mnogo stoljeća ranije? Knjiga The Jewish Bible and the Christian Bible zapaža: “Biblija barem 429 puta spominje pisanje i pisane dokumente. To je veoma značajno ako uzmemo u obzir da Ilijada spominje samo jedan pisani tekst, a Odiseja nijedan.”

The Oxford Encyclopedia of Archaeology in the Near East objašnjava da je “u drevnom Izraelu pisanje očito bilo sastavni dio vjerskog života ljudi”. Naprimjer, savez Zakona, odnosno Mojsijev zakon, bio je napisan te se kasnije redovito javno čitao pred svim muškarcima, ženama i djecom. Isto tako, ljudi su ga čitali i proučavali u manjim grupama i nasamo. Nakon osvrta na neke aspekte Mojsijevog zakona, Alan Millard, viši predavač sa Sveučilišta u Liverpoolu, zaključio je: “Očito su biblijski pisci smatrali samo po sebi razumljivim da skoro svi Izraelci znaju čitati i pisati” (5. Mojsijeva 31:9-13; Jošua 1:8; Nehemija 8:13-15; Psalam 1:2).

Apostol Pavao objasnio je kako kršćani trebaju gledati na svete spise: “Sve što je nekad napisano, nama je za pouku napisano, da svojom ustrajnošću i utjehom iz Pisama imamo nadu.” Pokazuješ li cijenjenje za Bibliju tako što je redovito čitaš? (Rimljanima 15:4).