Idi na sadržaj

Idi na kazalo

Jehovina Riječ je živa

Pouke iz knjige proroka Danijela

Pouke iz knjige proroka Danijela

“KNJIGA proroka Danijela jedna je od najfascinantnijih knjiga Biblije”, stoji u priručniku Holman Illustrated Bible Dictionary. “Ona sadrži vječne istine.” Danijelov izvještaj počinje 618. pr. n. e., kad je babilonski kralj Nebukadnezar počeo opsjedati Jeruzalem i potom odveo “neke od sinova Izraelovih” u babilonsko zarobljeništvo (Danijel 1:1-3). Među njima je bio i Danijel, koji je u to vrijeme vjerojatno bio u tinejdžerskim godinama. Na završetku knjige Danijel je još uvijek u Babilonu. Pretkraj pisanja knjige ima skoro 100 godina te dobiva sljedeće Božje obećanje: “Počivat ćeš, ali ćeš ustati da dobiješ svoju baštinu na kraju danâ” (Danijel 12:13).

Prvi dio knjige proroka Danijela pisan je kronološkim redoslijedom, i to u trećem licu, a njen preostali dio pisan je u prvom licu. Knjigu je napisao Danijel, a ona sadrži proročanstva o usponu i padu svjetskih sila, vremenu Mesijinog dolaska i događajima koji se odigravaju u naše vrijeme. * Ostarjeli prorok također se osvrće na svoj dugačak život i priča događaje koji nas potiču da ostanemo vjerni Bogu. Poruka koju je Danijel zapisao ‘živa je i djelotvorna’ (Hebrejima 4:12).

POUKE IZ DIJELA PISANOG KRONOLOŠKIM REDOSLIJEDOM

 

(Danijel 1:1–6:28)

Godine 617. pr. n. e. Danijel i njegova tri mlada prijatelja, Šadrak, Mešak i Abednego, našli su se na babilonskom dvoru. Ondje su se tri godine morali školovati kako bi usvojili pravila i običaje koje je uključivao život na dvoru. No čitavo su to vrijeme ostali vjerni Bogu. Otprilike osam godina kasnije kralj Nebukadnezar usnio je zagonetni san. Danijel mu je ispričao i protumačio taj san. Kralj je potom priznao da je Jehova “Bog nad bogovima, Gospodar nad kraljevima i Otkrivatelj tajni” (Danijel 2:47). No izgleda da je Nebukadnezar ubrzo to zaboravio. Kad su se Danijelova tri prijatelja odbila pokloniti pred velikim likom, bacio ih je u užarenu peć. Pravi ih je Bog spasio te je Nebukadnezar morao priznati da “nema drugog boga koji bi mogao izbaviti kao ovaj” (Danijel 3:29).

Nebukadnezar je ponovno usnio znakovit san. Vidio je ogromno drvo, koje je potom bilo posječeno i okovano kako ne bi dalje raslo. Danijel je objasnio značenje tog sna. San se djelomično ispunio kad je Nebukadnezar izgubio razum te kasnije ponovno došao k sebi. Mnogo desetljeća kasnije kralj Belšasar pripremio je veliku gozbu za svoje velikaše te je s nepoštovanjem koristio posude koje su bile donesene iz Jehovinog hrama. Iste je noći ubijen, a Darije Medijac preuzeo je njegovo kraljevstvo (Danijel 5:30, 31). U Darijevo vrijeme, kad je Danijel već imao preko 90 godina, ljubomorni kraljevi službenici skovali su zavjeru kako bi ubili tog ostarjelog proroka. No Jehova ga je spasio “iz šapa lavljih” (Danijel 6:27).

Odgovori na biblijska pitanja:

1:11-15 — Jesu li četiri mlada Judejca bolje izgledala zahvaljujući vegetarijanskoj ishrani? Ne. Deset dana prekratak je period da bi bilo koja vrsta ishrane dala takve rezultate. Za dobar izgled mladih Hebreja bio je zaslužan Jehova, koji ih je blagoslovio jer su se uzdali u njega (Mudre izreke 10:22).

2:1 — Kada je Nebukadnezar usnio san o golemom kipu? Izvještaj kaže da je to bilo “druge godine kraljevanja Nebukadnezarova”. On je kraljem postao 624. pr. n. e. Druga godina njegova kraljevanja prema tome je počela 623. pr. n. e. — puno prije nego što je napao Judu. U to vrijeme Danijel nije bio u Babilonu kako bi protumačio njegov san. Stoga se ‘druga godina’ vjerojatno računa od 607. pr. n. e., kad je babilonski kralj razorio Jeruzalem i postao svjetski vladar.

2:32, 39 — U kom je smislu kraljevstvo predočeno srebrnim dijelom kipa bilo slabije od kraljevstva predočenog zlatnom glavom i u kom je smislu kraljevstvo predočeno bakrom bilo slabije od onog predočenog srebrom? Medo-Perzijsko Carstvo, predočeno srebrnim dijelom kipa, bilo je slabije od Babilona, zlatne glave, jer se nije isticalo po tome što je oborilo Judu. Svjetska sila koja je došla nakon Medo-Perzije bila je Grčka, predočena bakrom. Ona je bila slabija od Medo-Perzije, jednako kao što je bakar manje vrijedan od srebra. Iako je Grčko Carstvo bilo veće od Medo-Perzijskog, ono nije bilo počašćeno jedinstvenom prilikom da oslobodi Božji narod iz zarobljeništva.

4:8, 9 — Je li Danijel postao svećenik koji se bavio vračanjem? Nije. Izraz “poglavar svećenika koji se bave vračanjem” samo ukazuje na to da je Danijel bio ‘glavni nadstojnik nad svim mudracima babilonskim’ (Danijel 2:48).

4:10, 11, 20-22 — Što je predočavalo ogromno drvo iz Nebukadnezarovog sna? Drvo je prvobitno predočavalo Nebukadnezara kao vladara svjetske sile. No budući da se za njegovu vlast kaže da je doprla “do kraja zemlje”, drvo mora predočavati nešto puno veće. Danijel 4:17 povezuje taj san sa ‘Svevišnjim’, koji vlada nad čitavim čovječanstvom. Stoga drvo također predočava Jehovinu vrhovnu vlast, posebno u odnosu na Zemlju. Prema tome, taj san ima dva ispunjenja te predočava Nebukadnezarovu vladavinu i Jehovinu vrhovnu vlast.

4:16, 23, 25, 32, 33 — Koliko je dugo trajalo “sedam vremena”? Taj se izraz ne može odnositi na sedam dana jer je za sve fizičke promjene koje su se dogodile kralju Nebukadnezaru trebalo puno više vremena. U njegovom je slučaju “sedam vremena” podrazumijevalo sedam godina od po 360 dana, odnosno ukupno 2 520 dana. U većem ispunjenju “sedam vremena” predočava 2 520 godina (Ezekijel 4:6, 7). To je razdoblje započelo 607. pr. n. e., kada je razoren Jeruzalem, a završilo 1914. n. e., kada je Isus ustoličen za nebeskog Kralja (Luka 21:24).

6:6-10 — Budući da Jehova ne zahtijeva da prilikom upućivanja molitvi zauzmemo točno određeni položaj, ne bi li bilo mudro da mu se Danijel tokom tih 30 dana potajno molio? Danijelov običaj da se moli tri puta dnevno bio je svima poznat. Tako su urotnici i došli na ideju da se izda zakonska odredba koja će zabranjivati molitvu ikome osim kralju. Svaka promjena Danijelove rutine drugima je mogla izgledati poput kompromisa te bi na temelju toga mogli zaključiti da on ipak nije odan isključivo Jehovi.

Pouke za nas:

1:3-8 Odlučnost Danijela i njegovih prijatelja da ostanu vjerni Jehovi puno nam govori o tome kako su ih roditelji vjerojatno poučavali. Kad bogobojazni roditelji stavljaju duhovne stvari na prvo mjesto u svom životu i tome uče svoju djecu, ona će se vrlo vjerojatno moći oduprijeti svim kušnjama i pritiscima koji se mogu pojaviti u školi ili drugdje.

1:10-12 Danijel je razumio zašto se ‘glavni dvoranin’ boji kralja, pa nije inzistirao na tome da se njegov zahtjev odobri. No kasnije je pristupio “čuvaru”, čiji je položaj možda dopuštao veću popustljivost. Kad se nađemo u teškoj situaciji, i mi trebamo postupiti na sličan razborit i mudar način.

2:29, 30 Poput Danijela, i mi Jehovi trebamo pripisivati svu zaslugu za znanje, osobine i sposobnosti koje smo stekli zahvaljujući duhovnoj pouci koju primamo od njega.

3:16-18 Tri Hebreja vjerojatno ne bi zauzela tako odlučan stav da su već ranije bili spremni učiniti kompromis u vezi sa svojom ishranom. I mi se trebamo truditi biti ‘vjerni u svemu’ (1. Timoteju 3:11).

4:24-27 Za objavljivanje poruke o Kraljevstvu, koja uključuje Božje osude, potrebne su nam vjera i hrabrost kakve je Danijel pokazao kad je Nebukadnezaru rekao što će ga zadesiti i što treba činiti kako bi mu se ‘produžilo blagostanje’.

5:30, 31 ‘Rugalica o kralju babilonskom’ ispunila se (Izaija 14:3, 4, 12-15). Sotona Đavo, čiji je ponos sličan ponosu babilonske dinastije, također će neslavno završiti (Danijel 4:30; 5:2-4, 23).

ŠTO NAM OTKRIVAJU DANIJELOVE VIZIJE?

 

(Danijel 7:1–12:13)

Kad je 553. pr. n. e. u snu dobio prvu viziju, Danijel je imao preko 70 godina. U viziji je vidio četiri goleme zvijeri koje predočavaju svjetske sile slijedom kojim su se nizale od njegovog vremena pa sve do naših dana. U viziji neba vidio je nekoga tko je bio “kao sin čovječji” i kome je dana “vlast vječna” (Danijel 7:13, 14). Dvije godine kasnije Danijel je dobio viziju o Medo-Perziji, Grčkoj te o nekome koga opisuje kao ‘kralja okrutna lica’ (Danijel 8:23).

Zatim je uslijedila 539. pr. n. e. Babilon je pao, a Darije Medijac postao je vladar kaldejskog kraljevstva. Danijel se molio Jehovi za obnovu svoje domovine. Dok se još molio, Jehova mu je poslao anđela Gabrijela kako bi mu omogućio da ‘spozna i razumije sve’ o Mesijinom dolasku (Danijel 9:20-25). Zatim se opisuju događaji koji su se odigrali 536. i 535. godine pr. n. e. Do tog vremena mala grupa Izraelaca vratila se u Jeruzalem. No prilikom gradnje hrama doživljavali su protivljenje. To je zabrinjavalo Danijela. On se molio u vezi s tim, a Jehova mu je poslao anđela visokog ranga. Nakon što je ohrabrio i ojačao Danijela, anđeo mu je prenio proročanstvo o borbi za prevlast koja se odigrava između kralja sjevera i kralja juga. Suparništvo između ta dva kralja traje otkako su četiri generala Aleksandra Velikog među sobom podijelila njegovo kraljevstvo, a trajat će sve do vremena kad će “ustati” Veliki Knez Mihael (Danijel 12:1).

Odgovori na biblijska pitanja:

8:9 — Što predočava ‘Krasota’? U ovom retku ‘Krasota’ predočava stanje u kakvom se nalaze pomazani kršćani na Zemlji tokom vladanja anglo-američke svjetske sile.

8:25 — Tko je ‘Knez nad knezovima’? Osnovno značenje hebrejske riječi sar, prevedene s ‘knez’, jest “vođa”, odnosno “poglavar”. Titula ‘Knez nad knezovima’ odnosi se isključivo na Jehovu Boga — Poglavara svih anđeoskih knezova, pa tako i ‘Mihaela, jednog od najviših knezova’ (Danijel 10:13).

9:21 — Zašto je Danijel anđela Gabrijela nazvao ‘čovjekom’? Zato što mu je Gabrijel došao u ljudskom obliku, kao i u jednoj ranijoj viziji (Danijel 8:15-17).

9:27 — Koji je savez “zadržan na snazi za mnoge” sve do kraja 70 godišnjih tjedana, odnosno do 36. n. e.? Savez Zakona ukinut je 33. n. e. kad je Isus pribijen na stup. No ostavivši savez s Abrahamom na snazi sve do 36. n. e., Jehova je produžio period u kojem je tjelesnim Židovima, kao Abrahamovim potomcima, ukazivao posebnu naklonost. Savez koji je Jehova sklopio s Abrahamom i dalje je na snazi kad je u pitanju “Izrael Božji” (Galaćanima 3:7-9, 14-18, 29; 6:16).

Pouke za nas:

9:1-23; 10:11 Danijel je nazvan ‘Božjim miljenikom’ zbog toga što je bio ponizan, odan Bogu, spreman učiti i ustrajan u molitvi. Te su mu osobine ujedno pomogle da ostane vjeran Bogu sve do kraja života. Odlučno oponašajmo njegov primjer!

9:17-19 Čak i kad se molimo za dolazak Božjeg novog svijeta, u kojem će “prebivati pravednost”, najvažnije bi nam trebalo biti posvećenje Jehovinog imena i opravdanje njegovog prava da vlada, a ne okončanje naših patnji i problema (2. Petrova 3:13).

10:9-11, 18, 19 Kao što je anđeo ohrabrio Danijela, tako bismo se i mi trebali međusobno hrabriti i jačati, pomažući jedni drugima na praktične načine i utješnim riječima.

12:3 Tokom posljednjih dana “oni koji su razboriti” — pomazani kršćani — ‘svijetle kao svjetlonoše’ i “mnoge dovode do pravednosti”, uključujući i “veliko mnoštvo” ‘drugih ovaca’ (Filipljanima 2:15; Otkrivenje 7:9; Ivan 10:16). Tokom Kristove Tisućugodišnje Vladavine pomazanici će ‘sjati poput zvijezda’ u svoj punini tako što će zajedno s Kristom omogućiti da se poslušno čovječanstvo na Zemlji u potpunosti okoristi otkupninom. “Druge ovce” trebaju u svakom pogledu podupirati pomazanike vjerno i svim srcem.

Jehova ‘blagoslivlja one koji ga se boje’

Što iz knjige proroka Danijela učimo o Bogu kojem služimo? Prisjeti se proročanstava koja sadrži ta knjiga — kako onih koja su se već ispunila tako i onih koja se tek trebaju ispuniti. Ona jasno pokazuju da Jehova uvijek ispunjava svoju riječ! (Izaija 55:11).

A što iz prvog, pripovjednog dijela te knjige saznajemo o našem Bogu? Četiri Hebreja koja se nisu željela stopiti s načinom života na babilonskom dvoru dobila su ‘znanje, razumijevanje i mudrost’ (Danijel 1:17). Pravi Bog poslao je svog anđela kako bi izbavio Šadraka, Mešaka i Abednega iz užarene peći. Danijela je izbavio iz lavlje jame. Jehova je ‘pomoć i štit onima koji se uzdaju u njega’ te ‘blagoslivlja one koji ga se boje’ (Psalam 115:9, 13).

^ odl. 2 Knjiga proroka Danijela se redak po redak razmatra u knjizi Obrati pažnju Danijelovom proročanstvu!, koju su objavili Jehovini svjedoci.

[Slika na stranici 18]

Zašto je Danijel bio nazvan ‘Božjim miljenikom’?