1. Navedi neke biblijske istine koje oduševljavaju osobe koje počnu proučavati Bibliju.

VEĆINA nas, koji smo članovi kršćanske skupštine, vjerojatno se sjeća koliko smo bili sretni kad smo upoznali istinu. Saznali smo koliko je Jehovino ime važno, zašto on dozvoljava patnje, zašto neki ljudi idu na nebo i kakvu će budućnost imati ostali vjerni ljudi. Možda smo i prije toga čitali Bibliju, no ta su nam istinita biblijska učenja bila sakrivena, kao što su i većini ljudi. Bili smo poput čovjeka koji golim okom kroz vodu promatra koraljni greben. Bez ikakvog pomagala on vidi tek djelić ljepote skrivene ispod površine mora. No ako bi stavio ronilačku masku ili sjeo u brod sa staklenim dnom, oduševio bi se kad bi prvi put ugledao koralje žarkih boja, ribe, vlasulje i druga zadivljujuća stvorenja. Slično tome, kad nam je netko počeo pomagati da razumijemo Bibliju, i mi smo prvi put zavirili u “dubine Božje” (1. Korinćanima 2:8-10).

2. Zašto nam istraživanje Božje Riječi može uvijek donositi radost?

² Trebamo li se zadovoljiti osnovnim poznavanjem Biblije? Izraz “dubine Božje” uključuje razumijevanje Božje mudrosti koja je kršćanima otkrivena preko svetog duha, a sakrivena je od ostalih ljudi (1. Korinćanima 2:7). Božja je mudrost beskrajna tako da je uvijek možemo istraživati i pronaći u tome veliku radost. Nikada nećemo znati sve o Božjem mudrom načinu postupanja.  Radost koju smo osjetili kad smo prvi put saznali temeljna biblijska učenja nikada nećemo izgubiti ako nastavimo istraživati “dubine Božje”.

3. Zašto trebamo dobro razumjeti temelj svojih vjerovanja?

³ Zašto trebamo razumjeti “dubine Božje”? Kad znamo ne samo što vjerujemo nego i zašto to vjerujemo — kad upoznamo temelj svojih vjerovanja — naša vjera i pouzdanje u istinitost tih učenja postaju jači. Biblija nam kaže da koristimo “svoj razum” kako bismo “utvrdili što je Božja volja — što je dobro, ugodno i savršeno” (Rimljanima 12:1, 2). Kad razumijemo zašto Jehova traži od nas da živimo na određeni način, spremniji smo biti mu poslušni. Prema tome, poznavanje “dubina Božjih” može nam dati snage da se odupremo iskušenju da sudjelujemo u bezbožnim djelima i može nas potaknuti da “revno činimo dobra djela” (Titu 2:14).

4. Što uključuje proučavanje Biblije?

⁴ Da bismo razumjeli “dubine Božje”, moramo proučavati. Međutim, proučavanje nije isto što i površno čitanje. Proučavanje uključuje temeljito istraživanje iznesenih informacija da bismo shvatili kako se uklapaju u ono što otprije znamo (2. Timoteju 1:13). Proučavati znači razumjeti argumente koji potvrđuju ono što je navedeno. Prilikom proučavanja Biblije trebamo i razmišljati o tome kako nam ono što smo saznali može pomoći da donosimo mudre odluke i pomažemo drugima. Osim toga, budući da je “sve Pismo nadahnuto od Boga i korisno”, proučavanje treba uključivati “svaku riječ koja izlazi iz usta Jehovinih” (2. Timoteju 3:16, 17; Matej 4:4). Proučavanje Biblije može biti naporno. No u njemu možemo i uživati, a “dubine Božje” nisu toliko teške da ih je nemoguće razumjeti.

5. Tko može razumjeti “dubine Božje”?

⁵ Čak i ako u školi nisi bio odličan učenik i nisi navikao učiti, ne bi trebao misliti da su “dubine Božje” za tebe nedokučive. Tijekom Isusove zemaljske službe Jehova nije svoj naum otkrio mudrima i umnima, nego neukim i običnim ljudima koji su bili dovoljno ponizni i dozvolili su Božjim slugama da ih pouče. Oni su bili kao mala djeca u usporedbi s obrazovanim osobama (Matej 11:25; Djela apostolska 4:13). O onome što je “Bog pripremio onima koji ga ljube”, apostol Pavao je napisao svojim suvjernicima: “Nama je to Bog otkrio svojim duhom, jer duh sve istražuje, čak i dubine Božje” (1. Korinćanima 2:9, 10).

6. Što znače riječi iz 1. Korinćanima 2:10?

⁶ Kako Božji duh “sve istražuje, čak i dubine Božje”? Jehova ne otkriva istinu svakom kršćaninu zasebno, već svom narodu, koji mu služi u jedinstvu, putem svog duha i organizacije pomaže da razumije Bibliju (Djela apostolska 20:28; Efežanima 4:3-6). Diljem svijeta sve skupštine imaju sličan program proučavanja Biblije. U nekoliko godina one obrade po čitav niz biblijskih učenja. Sveti duh nam preko skupštine pomaže  da usvojimo stav potreban za razumijevanje “dubina Božjih” (Djela apostolska 5:32).

7. Zašto mnogi ljudi ne razumiju “dubine Božje”?

⁷ Ne bismo trebali misliti da su “dubine Božje” neminovno teško razumljive. Razumijevanje “dubina Božjih” skriveno je od većine ljudi ne zato što je Božju mudrost preteško shvatiti, nego zato što ih Sotona navodi na to da odbijaju pomoć koju Jehova daje preko svoje organizacije (2. Korinćanima 4:3, 4).

8. O kojim je “dubinama” Pavao govorio u trećem poglavlju poslanice Efežanima?

⁸ Treće poglavlje Pavlove poslanice Efežanima pokazuje da “dubine Božje” uključuju mnoga učenja koja većina Jehovinih slugu vrlo dobro razumije, naprimjer tko je obećani Potomak, kako se između ljudi izabiru pojedinci s nebeskom nadom i što je Mesijansko Kraljevstvo. Pavao je napisao: “U prijašnjim naraštajima ta tajna nije bila obznanjena sinovima ljudskim kao što je sada duhom otkrivena njegovim svetim apostolima i prorocima, naime da ljudi iz drugih naroda trebaju s nama biti sunasljednici i udovi istog tijela i sudionici obećanja u zajedništvu s Kristom Isusom.” Pavao je rekao da je dobio zadatak da “obznani ljudima kako Bog upravlja otkrivanjem svete tajne koja je od davnine sakrivena u njemu” (Efežanima 3:5-9).

9. Zašto je čast to što možemo razumjeti “dubine Božje”?

⁹ Pavao je nastavio govoriti o Božjoj volji kako bi se ‘preko skupštine i na nebesima obznanila raznolika mudrost Božja’ (Efežanima 3:10). Anđeli uče iz toga što promatraju Jehovino ophođenje s kršćanskom skupštinom i što shvaćaju kako u tome njegova mudrost dolazi do izražaja. Mi imamo divnu priliku razumjeti ono što zanima čak i anđele! (1. Petrova 1:10-12). Pavao je također rekao da se trebamo truditi “razumjeti, zajedno sa svima svetima, što je širina i dužina i visina i dubina” kršćanske vjere (Efežanima 3:11, 18). Razmotrimo sada neke “dubine Božje” koje mogu produbiti naše razumijevanje biblijske istine.

10, 11. Kada je, prema Bibliji, Isus postao glavni “potomak” Božje nebeske “žene”?

¹⁰ Znamo da je Isus glavni “potomak” Božje nebeske “žene” o kojoj se govori u 1. Mojsijevoj 3:15. Da bismo produbili svoje razumijevanje tog retka, možemo se upitati: ‘Kad je Isus postao obećani Potomak? Je li to bilo dok je još živio na nebu, prilikom njegovog rođenja na Zemlji, prilikom krštenja ili možda prilikom uskrsnuća?’

¹¹ Bog je obećao da će nebeski dio njegove organizacije, koji se u tom proročanstvu naziva “žena”, dobiti potomka koji će zdrobiti glavu zmije. No prošle su tisuće godina, a Božja žena nije dobila potomka koji je mogao uništiti Sotonu i njegova djela. Zato Izaijino proročanstvo za nju kaže da je “nerotkinja” i “duha ranjena” (Izaija 54:1, 5, 6). Nakon nekog vremena u Betlehemu se rodio Isus. No Jehova je tek nakon njegovog krštenja, kad je bio rođen duhom i postao njegov duhovni sin, objavio: “Ovo je Sin moj!” (Matej 3:17; Ivan 3:3). Konačno je bilo otkriveno tko je glavni “potomak” žene. Kasnije su i Isusovi sljedbenici bili pomazani i rođeni svetim duhom. Jehovina “žena”, koja se dugo osjećala kao “nerotkinja”, napokon je mogla “klicati” (Izaija 54:1; Galaćanima 3:29).

12, 13. Koji biblijski reci pokazuju da svi pomazani kršćani na Zemlji čine “vjernog i razboritog roba”?

¹² Drugi primjer “dubina Božjih” koje su nam otkrivene tiče se Božjeg nauma da  između ljudi odabere 144 000 osoba (Otkrivenje 14:1, 4). Mi razumijemo da svi pomazanici koji su u bilo kojem periodu živjeli na Zemlji čine “vjernog i razboritog roba” za kojeg je Isus rekao da će davati pravovremenu “hranu” njegovim slugama (Matej 24:45). Koji biblijski reci potvrđuju da je to razumijevanje točno? Je li Isus možda općenito govorio o bilo kojem kršćaninu koji izgrađuje svoju braću duhovnom hranom?

¹³ Bog je rekao izraelskom narodu: “Vi ste moji svjedoci (...) i sluga moj kojeg sam izabrao” (Izaija 43:10). No 11. nisana 33. n. e. Isus je rekao izraelskim vođama da je Bog odbacio njihov narod i da oni nisu više njegov sluga. Rekao je: “Kraljevstvo Božje uzet će se od vas i dat će se narodu koji donosi plodove njegove.” Isto tako, narodu je rekao: “Evo, vaš se dom napušta i ostavlja vama” (Matej 21:43; 23:38). Kao Jehovin rob, dom Izraelov nije bio ni vjeran ni razborit (Izaija 29:13, 14). Kasnije istog tog dana Isus je upitao: “Tko je dakle vjerni i razboriti rob?” čime je zapravo upitao: ‘Koji će razboriti narod zamijeniti Izraela i postati Božji vjerni rob?’ Apostol Petar odgovorio je na to kad je skupštini pomazanih kršćana rekao: ‘Vi ste “sveti narod, narod koji je vlasništvo Božje”’ (1. Petrova 1:4; 2:9). Taj duhovni narod, “Izrael Božji”, postao je Jehovin novi rob (Galaćanima 6:16). Kao što su svi pripadnici drevnog Izraela činili jednog “slugu”, tako i svi pomazani kršćani koji su u bilo kojem periodu živjeli na Zemlji čine jednog “vjernog i razboritog roba”. Zaista je pravi blagoslov to što dobivamo duhovnu hranu putem Božjeg roba!

14. Zašto proučavanje Biblije donosi veću radost nego samo čitanje?

¹⁴ Zar nismo sretni kad naučimo nešto novo iz Biblije i vidimo koliko to jača našu vjeru? Zato nam proučavanje Biblije može donijeti veću radost od samog čitanja. Stoga kad čitaš kršćanske publikacije, upitaj se: ‘Kako se to objašnjenje uklapa u ono što već znam o toj temi? Kojih se još biblijskih redaka ili dokaza mogu sjetiti koji potvrđuju zaključke iznesene u ovom članku?’ Ako trebaš dodatno istraživati, zabilježi pitanje na koje želiš naći odgovor i razmotri ga nekom drugom prilikom.

15. Koje zanimljive teme možeš istraživati i kako od njih možeš imati trajnu korist?

¹⁵ Koje teme možeš istraživati i osjetiti radost jer si saznao nešto novo? To može biti temeljito razmatranje raznih saveza koje je Bog sklapao da bi ljudima omogućio spasenje. Svoju vjeru možeš ojačati i tako da proučavaš proročanstva koja su ukazivala na Isusa Krista ili tako da neku biblijsku proročansku knjigu razmatraš redak po redak. Vjeru možeš ojačati i tako da proučavaš novovremenu povijest Jehovinih svjedoka, koristeći knjigu Jehovini svjedoci — objavitelji Božjeg Kraljevstva, ako postoji na tvom jeziku. * Osim toga, razmatranje “Pitanja čitatelja” iz prijašnjih brojeva Kule stražare sigurno će ti pružiti jasnije razumijevanje  određenih biblijskih redaka. Posebnu pažnju obrati tome koji se biblijski argumenti koriste kao potvrda za iznesene zaključke. To će ti pomoći da izvježbaš svoju “moć zapažanja” i stekneš razboritost (Hebrejima 5:14). Dok proučavaš, pravi bilješke u svojoj Bibliji ili negdje drugdje kako bi od proučavanja i kasnije imao koristi kako ti tako i drugi kojima ćeš pomagati.

16. Kako možete pomoći svojoj djeci da im proučavanje Biblije bude zanimljivije?

¹⁶ Roditelji mogu uvelike doprinijeti tome da razviju želju za duhovnom hranom kod svoje djece. Ne podcjenjujte sposobnost svoje djece da razumiju “dubine Božje”. Možete im dati zadatak da istraže neko gradivo, tako da vam na obiteljskom proučavanju Biblije mogu reći što su saznala. Tijekom obiteljskog proučavanja također možete vježbati svjedočenje kako biste pomogli djeci da nauče braniti svoju vjeru i dokazati da je istina ono što su naučila. Osim toga, pomoću brošure Upoznaj “dobru zemlju” * možete im pokazati gdje su se nalazile određene biblijske zemlje i mjesta te im tako približiti gradivo iz tjednog čitanja Biblije.

17. Zašto trebamo biti uravnoteženi u osobnom proučavanju Biblije?

¹⁷ Osobno proučavanje Biblije može ti biti jako zanimljivo i može ojačati tvoju vjeru, no moraš paziti da ti ono ne oduzme vrijeme potrebno za pripremu za skupštinske sastanke. Sastanci su još jedan način na koji nas Jehova poučava preko “vjernog i razboritog roba”. Međutim, dodatno istraživanje može ti pomoći da daješ kvalitetnije komentare na sastancima, naprimjer na Skupštinskom razmatranju knjige ili na poukama iz tjednog čitanja Biblije u Teokratskoj školi propovijedanja.

18. Zašto se isplati uložiti trud u proučavanje “dubina Božjih”?

¹⁸ Temeljito proučavanje Božje Riječi može ti pomoći da se još više približiš Jehovi. Ukazujući na vrijednost takvog proučavanja, Biblija kaže: “Mudrost je zaštita, a i novac je zaštita. No prednost je znanja i mudrosti u tome što čuvaju na životu one koji ih imaju” (Propovjednik 7:12). Prema tome, trud koji je potreban da bi produbio svoje razumijevanje duhovnih tema itekako se isplati. Onima koji je nastave istraživati Biblija obećava: “Znanje o Bogu naći ćeš” (Mudre izreke 2:4, 5).