Idi na sadržaj

Idi na kazalo

“Srebro je moje i zlato je moje”

“Srebro je moje i zlato je moje”

U ŠESTOM stoljeću pr. n. e. perzijski kralj Kir oslobodio je Božji narod iz babilonskog zarobljeništva. Tisuće njih vratilo se u Jeruzalem da bi obnovili Jehovin razoreni hram. Ekonomska situacija tih povratnika bila je neizvjesna, a neprijateljski nastrojeni okolni narodi protivili su se obnovi hrama. Zbog toga su se neki koji su obnavljali hram pitali hoće li taj ogroman zadatak ikada privesti kraju.

Jehova im je preko svog proroka Hagaja obećao da će biti uz njih. “Potrest ću sve narode i doći će dragocjenosti iz svih naroda, i napunit ću ovaj dom slavom”, rekao je Bog. A u vezi s njihovom zabrinutošću zbog ekonomske situacije, Hagaj im je prenio sljedeću poruku: “‘Srebro je moje i zlato je moje’, kaže Jehova nad vojskama” (Hagaj 2:7-9). Pet godina nakon što je Hagaj izrekao te ohrabrujuće riječi hram je u cijelosti bio obnovljen (Ezra 6:13-15).

Hagajeve riječi hrabre i Božje sluge u novije vrijeme kad krenu u velike pothvate povezane s obožavanjem Jehove. Kad je razred vjernog i razboritog roba 1879. počeo objavljivati ovaj časopis, koji se u to vrijeme zvao Sionska kula stražara i glasnik Kristove prisutnosti, u njemu je stajalo: “Vjerujemo da Sionska kula stražara ima JEHOVINU podršku te da zato neće nikad moliti ljude za financijsku potporu niti je tražiti od njih. Kada onaj tko kaže: ‘Sve zlato i srebro po planinama moje je’ više ne bude osiguravao potrebna sredstva, smatrat ćemo da je došlo vrijeme da se obustavi njegovo izdavanje.”

Izdavanje ovog časopisa nikada nije bilo obustavljeno. Njegov prvi broj tiskan je u 6 000 primjeraka, i to samo na engleskom jeziku. Danas se svaki njegov broj u prosjeku tiska u 28 578 000 primjeraka, i to na 161 jeziku. * Njegov popratni časopis Probudite se! u prosjeku se tiska u 34 267 000 primjeraka, i to na 80 jezika.

Jehovini svjedoci obavljaju i razne druge velike zadatke s istim ciljem s kojim objavljuju Kulu stražaru, naime da veličaju Jehovu Boga kao Svevišnjeg Gospodara svega što postoji te da objavljuju dobru vijest o njegovom Kraljevstvu (Matej 24:14; Otkrivenje 4:11). Oni su još uvijek uvjereni u ono što je 1879. pisalo u ovom časopisu. Vjeruju da Bog podupire njihovu aktivnost i da će osigurati potrebna sredstva kako bi se izvršio svaki zadatak koji on odobrava. No kako se konkretno financira aktivnost Jehovinih svjedoka? I što sve oni čine kako bi diljem svijeta propovijedali dobru vijest?

Kako se naša aktivnost financira?

Dok propovijedaju, Jehovini svjedoci često se susretnu s pitanjem: “Jeste li za to plaćeni?” Odgovor glasi: Ne, Jehovini svjedoci ne dobivaju plaću za djelo koje izvršavaju. Svoje vrijeme troše dobrovoljno i bez naknade. Ti propovjednici provode mnogo sati govoreći drugima o Jehovi i biblijskom obećanju o boljoj budućnosti, a na to ih potiče zahvalnost. Oni cijene sve što Bog čini za njih i zahvalni su što je dobra vijest toliko poboljšala njihov život i pogled na svijet. Stoga to žele podijeliti s drugima. Time postupaju u skladu s načelom koje je iznio Isus: “Besplatno ste primili, besplatno dajte” (Matej 10:8). Doista, želja da svjedoče o Jehovi i Isusu potiče Jehovine svjedoke da troše vlastiti novac kako bi prenijeli svoja vjerovanja svim ljudima, pa čak i onima koji žive daleko od njih (Izaija 43:10; Djela apostolska 1:8).

Propovjednička aktivnost danas se izvršava u velikom omjeru. Za to su potrebne tiskare, uredi, kongresne dvorane, misionarski domovi i štošta drugo. Sve to podrazumijeva velike troškove. Odakle dolazi sav taj novac? Sve što naša aktivnost uključuje financira se dobrovoljnim prilozima. Jehovini svjedoci ne zahtijevaju od članova skupština novac za podupiranje organizacijskih aktivnosti niti naplaćuju literaturu koju daju ljudima. No ako netko dobrovoljno želi dati prilog za njihovo obrazovno djelo, oni ga rado prihvate. Osvrnimo se na to što sve uključuje samo jedan aspekt koji je prijeko potreban da bi se diljem svijeta objavila dobra vijest. Riječ je o prevođenju.

Literatura na 437 jezika

Literatura Jehovinih svjedoka već se desetljećima ubraja u najprevođeniju na svijetu. Traktati, brošure, časopisi i knjige prevode se na 437 jezika. Za prevođenje su, dakako, jednako kao i za druge aktivnosti povezane s propovijedanjem dobre vijesti, potrebna znatna novčana sredstva. Što sve uključuje proces prevođenja?

Kad se dovrši priprema engleskog teksta, on se elektroničkim putem šalje timovima osposobljenih prevoditelja širom svijeta. Svaki prevodilački tim zadužen je za jedan od jezika na kojem se izdaje literatura. Ovisno o broju projekata na kojima rade i složenosti jezika na koji prevode, u tim timovima može biti od 5 do 25 prevoditelja.

Kad je tekst preveden, provjerava se njegova točnost te gramatička i pravopisna ispravnost. Prevoditelji se trude misli iz engleskog teksta prenijeti što točnije i što jasnije. To iz više razloga može biti pravi izazov. Kako bi bili sigurni da je njihov prijevod točan, naročito kad su u pitanju stručni tekstovi, prevoditelji i korektori moraju puno istraživati kako na jeziku s kojeg prevode (u pravilu je to engleski, no iznimno može biti i neki drugi jezik, naprimjer francuski, ruski ili španjolski) tako i na jeziku na koji prevode. Naprimjer, ako neki članak u Probudite se! govori o nekoj tehničkoj ili povijesnoj temi, potrebno je puno istraživati da bi prijevod bio kvalitetan.

Mnogi prevoditelji rade u podružnicama Jehovinih svjedoka, bilo puno bilo skraćeno radno vrijeme. Drugi prevoditelji nisu smješteni u podružnicama, već žive i rade na području gdje se govori jezik na koji prevode. Prevoditelji nisu plaćeni za svoj rad. Punovremenim prevoditeljima osigurani su smještaj i hrana te dobivaju skroman iznos novca za osnovne osobne potrebe. Širom svijeta otprilike 2 800 Jehovinih svjedoka služe kao prevoditelji. Trenutno prevodilački timovi djeluju u 98 podružnica Jehovinih svjedoka. Te podružnice ujedno nadgledaju još neke timove koji se nalaze na drugim mjestima. Navest ćemo samo jedan primjer. Ruska podružnica nadgleda više od 230 prevoditelja koji puno ili skraćeno radno vrijeme prevode na više od 30 jezika, među koje spadaju i manje poznati jezici, kao što su čuvaški, osetski i ujgurski.

Kvalitetniji prijevod

Tko god je pokušao učiti drugi jezik zna da nije uvijek lako točno prevesti neku složenu misao. Prevoditeljima je cilj točno prenijeti činjenice i misli iz izvornog teksta, a istovremeno zadržati prirodnost prijevoda, odnosno postići to da tekst zvuči kao da je zapravo pisan na jeziku na koji se prevodi. To je doista pravo umijeće! Novim prevoditeljima potrebne su godine da nauče kvalitetno prevoditi, a Zajednica im redovito u tome pomaže putem raznih tečajeva. Sposobna braća ponekad posjete prevodilačke timove kako bi im pomogla da poboljšaju kvalitetu svog rada i nauče što bolje koristiti kompjutere.

Takvi tečajevi pokazali su se veoma korisnima. Naprimjer, podružnica Jehovinih svjedoka u Nikaragvi izvjestila je: “Naši prevoditelji koji prevode na miskito prvi put su prošli tečaj prevođenja, a podučavao ih je brat iz meksičke podružnice. To je uvelike poboljšalo njihov način rada. Kvaliteta prijevoda značajno se poboljšala.”

Riječi koje dopiru do srca

Svrha tiskanja Biblija i biblijske literature na materinjem jeziku ljudi jest doprijeti do njihovog srca, što se doista i postiže. Jehovini svjedoci u Bugarskoj jako su se obradovali kad su 2006. na bugarskom dobili novi prijevod grčkih knjiga Biblije — prijevod Novi svijet. Bugarska podružnica izvještava da su mnogi izrazili zahvalnost za taj novi prijevod. Braća i sestre kažu da “Biblija sada doista dira i njihovo srce, a ne samo um”. Jedan ostarjeli čovjek iz Sofije rekao je: “Već mnogo godina čitam Bibliju, ali nikada nisam čitao iz prijevoda koji je tako lako razumjeti i koji tako snažno utječe na srce.” Slično tome, u Albaniji je jedna Jehovina svjedokinja, nakon što je dobila kompletnu Bibliju prema prijevodu Novi svijet na albanskom, rekla: “Kako lijepo Božja Riječ zvuči na albanskom! Divno je što nam se Jehova putem nje obraća na našem jeziku!”

Prevodilačkim je timovima za prevođenje cjelokupne Biblije potrebno više godina. No budući da se na taj način milijunima pomaže da napokon mogu uistinu razumjeti Božju Riječ, ne slažeš li se da se taj trud isplati?

“Mi smo Božji suradnici”

Prevođenje je, dakako, samo dio svega što je potrebno da bi se djelotvorno propovijedala dobra vijest. Pisanje, tiskanje i dostava biblijske literature te mnoge druge aktivnosti koje se obavljaju u podružnicama, pokrajinama i skupštinama Jehovinih svjedoka uključuju puno truda i troškova. Pa ipak, Božji narod “spremno se ponudio” za izvršavanje svih tih aktivnosti (Psalam 110:3). Njegovi pripadnici smatraju čašću to što mogu dati svoj doprinos i što ih Jehova zbog toga smatra svojim “suradnicima” (1. Korinćanima 3:5-9).

Onome koji je rekao: “Srebro je moje i zlato je moje”, doista nije potrebna naša financijska pomoć da bi izvršio svoje djelo. No Jehova je ukazao čast svojim slugama davši im priliku da svojim prilozima, koji omogućavaju da se spasonosna istina propovijeda “svim narodima”, pokažu da poštuju njegovo ime (Matej 24:14; 28:19, 20). Ne potiče li te to da na svaki mogući način podupireš to djelo koje se nikada više neće ponoviti?

^ odl. 5 Popis jezika nalazi se na 2. stranici ovog časopisa.

[Slike na stranici 19]

Brat i sestra koji u nikaragvanskoj podružnici prevode literaturu na miskito